Trg Republike Hrvatske 14
Zagreb, Hrvatska
Zadnje objave
Upravljanje kvalitetom
Organizacija sustava za osiguravanje kvalitete
Kvaliteta (eng. Quality) u visokom obrazovanju i znanosti višedimenzionalan je i dinamičan koncept kojim se nastoji udovoljiti općeprihvaćenim standardima i očekivanjima društva u cjelini, uz stalnu težnju unaprjeđenju svih procesa i njihovih ishoda.
Drugim riječima, kvaliteta je kontinuiran proces kojim se osigurava postizanje dogovorenih standarda. Primjena tih standarda trebala bi omogućiti svakom visokom učilištu da postigne visoku razinu svojih aktivnosti i rezultata njihove provedbe.
Osiguravanje kvalitete (eng. Quality Assurance) pojam je kojim se opisuju različiti mehanizmi čija je svrha kontrola, jamstvo i promicanje kvalitete. Drugim riječima, osiguravanje kvalitete sredstvo je kojim visoko učilište s povjerenjem i sigurnošću jamči kontinuirano ispunjavanje standarda i postizanje visoke kvalitete svojih aktivnosti – prije svega obrazovnih – te njihovo stalno unaprjeđivanje.
Kao regulatorni mehanizam, osiguravanje kvalitete usmjereno je na odgovornost i poboljšanje. Ono ima važnu ulogu i u podršci visokim učilištima pri prilagodbi promjenama, jer im omogućuje da pokažu svoju kvalitetu i povećaju transparentnost (odgovornost), čime se gradi međusobno povjerenje i olakšava priznavanje kvalifikacija, studijskih programa i drugih rezultata rada visokog učilišta. Uspješno proveden sustav osiguravanja kvalitete pritom donosi i savjete te preporuke o tome što se može učiniti kako bi se rad visokog učilišta dodatno unaprijedio (poboljšanje).
Osiguravanje i poboljšavanje kvalitete potiču razvoj kulture kvalitete, u kojoj svi unutarnji dionici preuzimaju odgovornost za kvalitetu i sudjeluju u njezinu osiguravanju na svim razinama visokog učilišta. Unutarnji dionici su svi pojedinci unutar visokog učilišta, uključujući studente i zaposlenike. U postupcima osiguravanja kvalitete sudjeluju i vanjski dionici – poslodavci i vanjski suradnici visokog učilišta, alumni, gospodarstvenici, predstavnici agencija i drugih državnih tijela, predstavnici strukovnih udruženja i komora, predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, potencijalni studenti i njihovi roditelji te šira javnost i mediji.
Dionici su, dakle, svi pojedinci koji izravno sudjeluju u radu visokog učilišta ili imaju mogućnost utjecati na njegova postignuća, pa su stoga izravno ili neizravno uključeni u osiguravanje kvalitete.
Osiguravanje kvalitete jedan je od ciljeva bolonjskog procesa, čiji se napredak u ostvarivanju postavljenih ciljeva redovito prati.
Sustav osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete obuhvaća unutarnji i vanjski sustav. Unutarnji sustav osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete definira se kao skup mjera i aktivnosti kojima visoko učilište osigurava vlastitu odgovornost za učinkovitost i ostvarivanje kvalitetnih ishoda obrazovnih i znanstvenih aktivnosti. Riječ je, dakle, o svim aktivnostima i mehanizmima povezanima s kvalitetom, prije svega na razini učenja i poučavanja, ali i drugih aktivnosti visokog učilišta. Te aktivnosti i mjere uspostavlja i njima upravlja samo visoko učilište te ih uređuje vlastitim općim aktom.
Unutarnji sustav osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete sastavnice sveučilišta dio je jedinstvenog sustava osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete pri sveučilištu. Postupak unutarnjeg vrednovanja obuhvaća sustavno prikupljanje podataka, ispitivanje mišljenja studenata i završenih studenata, provođenje intervjua s nastavnicima i studentima te periodičnu izradu izvješća o samovrednovanju.
Vanjski sustav osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete obuhvaća vrednovanje i ocjenu kvalitete visokog učilišta i/ili studijskih programa na temelju objektivnih i jasnih kriterija. Riječ je o svim aktivnostima i mehanizmima povezanima s kvalitetom na razini cjelokupnog sustava visokog obrazovanja i znanosti, s ciljem osiguravanja kvalitete rada visokih učilišta i/ili studijskih programa. Uspostavlja ga i njime upravlja tijelo izvan visokog učilišta, odnosno neovisno regulatorno tijelo – u Republici Hrvatskoj to je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), koja provodi postupke vanjskog vrednovanja.
Dogovoreni skup standarda, procedura i smjernica za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju, odnosno postojećih najboljih praksi, definiran je u dokumentu Europski standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete (European Standards and Guidelines for Quality Assurance, ESG). Osim što nude smjernice i primjere dobre prakse za razvoj vlastitih pravila i postupaka visokih učilišta, ESG predstavljaju i okvir za vanjsko vrednovanje koje provode akreditacijske agencije; u Republici Hrvatskoj postupke vanjskog vrednovanja provodi AZVO.
ESG, dakle, ne propisuju standarde kvalitete niti način provedbe postupaka osiguravanja kvalitete, ali ih usmjeravaju, pokrivajući područja ključna za kvalitetu rada i okruženja za učenje u visokom obrazovanju. ESG treba promatrati u širem kontekstu koji uključuje i kvalifikacijske okvire, ECTS bodove te dopunske isprave o studiju, koji također pridonose transparentnosti i međusobnom povjerenju u Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA). ESG su prvenstveno usmjereni na osiguravanje kvalitete učenja i poučavanja u visokom obrazovanju, uključujući okruženje za učenje te povezanost sa znanošću i inovacijama. Uz to, visoka učilišta imaju vlastite politike i procese kojima osiguravaju i unaprjeđuju kvalitetu i drugih svojih aktivnosti, poput znanstvenog rada i upravljanja.
Glavni procesi sustava osiguravanja kvalitete provode se kroz specifične postupke praćenja i unaprjeđivanja kvalitete, poznate kao Demingov krug ili PDCA krug (od engl. Plan – Do – Check – Act), koji obuhvaćaju sljedeće aktivnosti:
- P – Plan (planiranje): godišnje planiranje, izrada proračuna i godišnjeg plana aktivnosti po sastavnicama.
U skladu sa svim aktivnostima Fakulteta i godišnjim proračunom, Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom svake akademske godine donosi godišnji plan aktivnosti prema 13 područja propisanih Pravilnikom o sustavu osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu.
- D – Do (provedba): provedba planiranih aktivnosti i edukacija zaposlenika.
Fakultet provodi svoje aktivnosti u skladu s usvojenim godišnjim planom.
- C – Check (provjera): prikupljanje povratnih informacija, samovrednovanje, analize uspješnosti, unutarnja i vanjska prosudba te izrada godišnjeg izvješća.
Fakultet prikuplja podatke o provedbi aktivnosti kako bi utvrdio učinkovitost sustava osiguravanja kvalitete. Prikupljeni podaci se analiziraju, a analize se koriste za planiranje mjera za poboljšanje rada te unaprjeđenje postupaka i samog sustava osiguravanja kvalitete.
Provedba plana aktivnosti analizira se, a rezultati se objedinjuju u godišnje izvješće koje se dostavlja Fakultetskom vijeću na usvajanje. Nakon usvajanja, izvješće se dostavlja Odboru za upravljanje kvalitetom Sveučilišta te objavljuje na mrežnim stranicama Fakulteta.
Unutarnja prosudba sustava osiguravanja kvalitete provodi se jednom u tri, a najkasnije pet godina, na razini Sveučilišta, u skladu s Pravilnikom Sveučilišta, s tim da fakulteti mogu samostalno provoditi i vlastitu unutarnju prosudbu sustava.
Postupci vanjskog vrednovanja provode se u skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti (NN 151/22).
- A – Act (promjena): razvoj aktivnosti, ažuriranje postupaka te izmjene i dopune dokumenata i aktivnosti.
Na temelju svih analiza i prikupljenih podataka, kao i rezultata unutarnje prosudbe i vanjskog vrednovanja, Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom razvija nove aktivnosti, ažurira postupke, provodi izmjene i dopune dokumenata te daje preporuke za strateško planiranje.
U skladu s provedenim promjenama, ciklus se ponovno pokreće – u cilju stalnog unaprjeđenja kvalitete rada Fakulteta.
Ustroj sustava osiguravanja kvalitete
Shema sustava osiguravanja kvalitete
Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom
- Prof. dr. sc. Iris Goldner Lang, predsjednica
- Prof. dr. sc. Marijana Majdak, zamjenica predsjednice
- Prof. dr. sc. Frane Staničić
- Prof. dr. sc. Gordana Berc
- Prof. dr. sc. Ksenija Grubišić
- Izv. prof. dr. sc. Jasmina Džinić
- Izv. prof. dr. sc. Marko Buljevac
- Izv. prof. dr. sc. Marko Jurić
- Milena Mikulić, voditeljica studentske službe
- Luka Antončić, student (Borowit Kosjenc Piekutowski, student, zamjenik)
Cilj sustava osiguravanja kvalitete izgradnja je mehanizama za promicanje i postizanje najviše razine kvalitete u nastavi, istraživanju, znanosti te stručnim i administrativnim djelatnostima Fakulteta.
Temelj i okvir za sustav upravljanja kvalitetom i osiguravanje kvalitete čine propisi u području visokog obrazovanja i znanosti, pri čemu se posebno uvažavaju Europski standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete (ESG). Temeljne akte i dokumente, uz Statut i druge opće akte Fakulteta, čine Politika osiguravanja kvalitete, Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete te Priručnik za upravljanje kvalitetom.
Cilj, svrha, područja vrednovanja te ustroj i djelovanje sustava osiguravanja kvalitete na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uređeni su Pravilnikom o sustavu osiguravanja kvalitete, a za djelovanje sustava uspostavljena je odgovarajuća organizacijska struktura.
Tijela Fakulteta odgovorna za sustav osiguravanja kvalitete jesu Vijeće Fakulteta, dekan, prodekani i predstojnici studijskih centara. Uz ta tijela, sustav osiguravanja kvalitete na Fakultetu čine:
– Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom (kao savjetodavno i stručno tijelo nadležno za kvalitetu),
– povjerenik za osiguravanje kvalitete i zamjenici povjerenika,
– Ured za osiguravanje kvalitete i e-učenje (kao ustrojstvena jedinica za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete).
U cjelovit sustav osiguravanja kvalitete uključeni su i savjetodavna i radna tijela Fakultetskog vijeća (odbori) u okviru svoje nadležnosti, organizacijske jedinice Fakulteta koje obavljaju nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost, stručne službe te svi unutarnji i vanjski dionici.
Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom
Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom savjetodavno je i stručno tijelo Fakultetskog vijeća koje čine predstavnici unutarnjih i vanjskih dionika. Sukladno Pravilniku o sustavu osiguravanja kvalitete na Fakultetu, Povjerenstvo ima 15 članova: osam zaposlenika na znanstveno-nastavnim radnim mjestima, jednog zaposlenika na suradničkom radnom mjestu, jednog zaposlenika na nastavnom radnom mjestu, tri predstavnika studenata (integriranog studija, prijediplomskih i diplomskih studija te doktorskih studija), jednog predstavnika stručnih službi i jednog predstavnika vanjskih dionika. Članove imenuje i razrješuje Fakultetsko vijeće.
Povjerenstvo osmišljava, planira, provodi, koordinira, prati i vrednuje aktivnosti u području sustava osiguravanja kvalitete.
Ured za osiguravanje kvalitete i e-učenje
Ured za osiguravanje kvalitete i e-učenje ustrojstvena je jedinica Fakulteta u čijem su djelokrugu stručni i administrativno-tehnički poslovi osiguravanja i unapređivanja kvalitete.
Ustroj i djelokrug rada Ureda uređuje se detaljnije Pravilnikom o ustroju Fakulteta.
Između ostalog, Ured za osiguravanje kvalitete i e-učenje pruža podršku u radu Povjerenstvu za upravljanje kvalitetom, prikuplja podatke za potrebne za izradu godišnjih izvješća, organizira provedbu anketa te prikuplja i analizira podatke iz anketa, surađuje sa stručnim i savjetodavnim tijelima i Uredom za upravljanje kvalitetom Sveučilišta te obavlja druge poslove u skladu s propisima.
Povjerenstvo i Ured surađuju u provedbi postupaka osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete u svim područjima djelovanja Fakulteta, kao i s drugim tijelima – dekanom, upravom, stručnim službama te savjetodavnim i radnim tijelima.
Područja unutarnjeg osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete
Područja unutarnjega osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu, pa tako i na Pravnom fakultetu jesu:
- Politika osiguravanja kvalitete (ESG 1.1.)
– razvoj sustava kvalitete na Sveučilištu i njegovo neprekidno unaprjeđenje
– razvoj strateških i pravnih dokumenata,
– prikladne organizacijske strukture za praćenje kvalitete obrazovanja te znanstvenoga, umjetničkoga i stručnoga rada
– primjena postupaka sustava osiguravanja kvalitete na Sveučilištu
- Izrada i odobravanje studijskih programa (ESG 1.2.)
- Učenje, poučavanje i vrjednovanje usmjereni na studenta (ESG 1.3.)
- Upis i napredovanje studenata, priznavanje i certificiranje (ESG 1.4.)
- Nastavno osoblje (ESG 1.5.)
- Resursi za učenje i potpora studentima (ESG 1.6.)
- Upravljanje informacijama (ESG 1.7.)
- Informiranje javnosti (ESG 1.8.)
- Kontinuirano praćenje i periodična revizija studijskih programa (ESG 1.9.)
- Periodično vanjsko osiguravanje kvalitete (ESG 1.10.)
- Znanstvenoistraživačka djelatnost
- Stručna, kulturna i športska djelatnost
- Mobilnost, međunarodna suradnja i internacionalizacija.
Sustav osiguravanja kvalitete na Pravnom fakultetu u Zagrebu nastoji osigurati ispunjavanje uvjeta propisanih zakonima i drugim propisima, kao i ciljeva koji su zacrtani strategijama Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Pravni i strateški okvir sustava osiguravanja kvalitete
- Politika kvalitete – Pravni fakultet
- Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete na Pravnom fakultetu
- Priručnik za osiguravanje kvalitete – Pravni fakultet
Godišnji planovi aktivnosti
- Plan aktivnosti za osiguravanje kvalitete 2025./2026. i 2026./2027.
- Plan aktivnosti za osiguravanje kvalitete 2023./2024. i 2024./2025.
- Plan aktivnosti za osiguravanje kvalitete 2022./2023.
- Plan aktivnosti za osiguravanje kvalitete 2021./2022.
- Plan aktivnosti za osiguravanje kvalitete 2019./2020.
- Plan aktivnosti za osiguravanje kvalitete 2017./2018.
- Plan aktivnosti za osiguravanje kvalitete 2015./2016.
Godišnja izvješća
- Godišnje izvješće o osiguravanju kvalitete 2024./2025.
- Godišnje izvješće o osiguravanju kvalitete 2023./2024.
- Godišnje izvješće o osiguravanju kvalitete 2022./2023.
- Godišnje izvješće o osiguranju kvalitete 2021./2022.
- Godišnje izvješće o osiguranju kvalitete 2020./2021.
- Godišnje izvješće o osiguravanju kvalitete 2018./2019.
- Godišnje izvješće o osiguravanju kvalitete 2016./2017.
Međunarodni dokumenti
- Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG 2015) – na engleskom jeziku
- Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG 2015) – na hrvatskom jeziku
- European Approach for Quality Assurance of Joint Programmes
- Europski pristup osiguravanju kvalitete združenih studija
Nacionalni dokumenti
- Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22)
- Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti (NN 151/22)
- Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21)
- Pravilnik o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (NN 96/21)
- Metodologija za izradu standarda zanimanja i skupova kompetencija
- Smjernice za razvoj standarda kvalifikacija u visokom obrazovanju
- Uputa Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za izradu, usklađivanje i odobravanje obrazovnih programa visokih učilišta na razini visokog obrazovanja za potrebe financiranja putem vaučera sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. od 24. kolovoza 2022. godine
Dokumenti Sveučilišta u Zagrebu
- Politika osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu
- Pravilnik o sustavu osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu
- Priručnik za osiguravanje kvalitete Sveučilišta u Zagrebu
- Strategija sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu
- Pojmovnik osnovnih termina i definicija iz područja osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju
- Plan aktivnosti sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2022./2023. i 2023./2024.
- Preporuke o poticanju korištenja dodatnih metoda vrjednovanja na sastavnicama
- Pravilnik o postupku vrednovanja studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu
- Pravilnik o cjeloživotnom obrazovanju Sveučilišta u Zagrebu
- Pravilnik o priznavanju prethodnoga neformalnoga i informalnoga učenja na Sveučilištu u Zagrebu
Za one koji žele znati više
- ECTS vodič za korisnike 2015 na engleskom jeziku
- ECTS vodič za korisnike 2015 na hrvatskom jeziku
- Tirana EHEA Ministerial Conference 2024 – Tirana Communique
- UNESCO Guidelines for Quality Provision in Cross-Border Higher Education
- Key Considerations for Cross-Border Quality Assurance in the EHEA
QA-FIT Project – Rezultati projekta
- Paper on HEIs’ Perspective
- Paper on Students’ Perspective
- Paper on Ministries’ Perspective
- Paper on QA Agencies’ Perspective
- Paper on the Future of the ESG
- Paper on Quality Assurance and Internationalisation
- Policy Brief: Quality Assurance Fit for the Future
- Final paper: Key Considerations for the revision of the ESG
Navedenim se dokumentima uređuju cilj, svrha, načela, kriteriji i postupci osiguravanja kvalitete, kao i metode za planiranje, praćenje, vrednovanje i donošenje mjera unaprjeđenja rada Fakulteta, u skladu s nacionalnim, europskim (ESG) i međunarodnim standardima u području visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti.
Studenti za kvalitetu
U središtu svih aktivnosti Fakulteta su studenti.
Studenti često smatraju kako ne mogu utjecati na aktivnosti koje se provode na Fakultetu, pa tako ni na njihovu kvalitetu. Međutim, postoji nekoliko načina na koje studenti aktivno sudjeluju u različitim aktivnostima Fakulteta koje posljedično doprinose kvaliteti i unaprjeđenju studiranja, studentskog standarda te ukupne kvalitete rada Fakulteta. Time studenti utječu i na unaprjeđenje kvalitete cjelokupnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Studenti su uključeni u rad Fakulteta na nekoliko načina:
- studenti su ravnopravni članovi Fakultetskog vijeća, svih odbora te Povjerenstva za upravljanje kvalitetom
- studenti imaju mogućnost utjecaja kroz članstvo i aktivnosti Studentskog zbora
- studenti mogu utjecati i kroz rad u studentskim udrugama
- studenti su uključeni i kroz rad s mentorima – nastavnicima, a i sami studenti mogu biti mentori (buddy program)
- studenti kroz sudjelovanje u studentskim anketama kojima vrednuju rad nastavnika, kao i kvalitetu studijskih programa, daju vrijedne povratne informacije u cilju unaprjeđenja rada Fakulteta
- povratne informacije i komentare o radu Fakulteta studenti mogu dati i anonimno, putem sandučića koji se nalazi u prostorima Fakulteta
- studenti mogu sudjelovati i u organizaciji znanstvenih i stručnih skupova koje organizira Pravni fakultet i dr.
Na te se načine studenti uključuju i u postupke osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete.
Utjecaj studenata na kvalitetu rada Fakulteta ne prestaje ni završetkom studija. Završeni studenti mogu se aktivirati, učlaniti i djelovati kroz Alumni udrugu, čime se razvija suradnja s institucijama i poslodavcima kod kojih se zapošljavaju.
Aktivna uloga studenata u svim aktivnostima Fakulteta, pa tako i u postupcima osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete, ključna je za kvalitetu rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Zašto je sudjelovanje u studentskim anketama važno?
Sudjelovanje u studentskim anketama jedna je od najvažnijih aktivnosti sustava osiguravanja kvalitete. Posebno iz razloga što je to prilika studentima da procjene rad nastavnog procesa, profesora, svih djelatnika i službi Fakulteta, iznesu vlastita zapažanja i prijedloge. To je jedan od razloga i njihovoj mnogobrojnosti.
Na taj način studenti imaju priliku ocijeniti kvalitetu studijskog programa, pojedinih kolegija, pojedinih aspekata studiranja te rad nastavnika. Pojedinačnim anketama dobivaju se i povratne informacije o usklađenosti ECTS-a i stvarnog studentskog opterećenja, zadovoljstvu studenata stručnom praksom, zadovoljstvu radom stručnih službi i dr. Pritom studenti imaju mogućnost dati konstruktivne prijedloge za poboljšanje i unaprjeđenje kvalitete studijskog programa, pojedinih kolegija i rada, čime utječu na kvalitetu nastave općenito. Ocjenjivanje rada nastavnika od strane studenata važno je i za same nastavnike, s obzirom na to da je ta ocjena jedan od uvjeta za izbor na više znanstveno-nastavno, odnosno nastavno radno mjesto, ili za njihov reizbor.
Posebno je važno da u anketama sudjeluje što veći broj studenata jer se time osigurava reprezentativnost uzorka te omogućuje pouzdanije prepoznavanje prednosti i nedostataka nastavnog procesa i rada Fakulteta.
Kako se ispunjava anketa i na koji se način daju konstruktivni prijedlozi?
Prije svega, ankete ne smiju služiti kao prilika za osuđivanje – povratna se informacija uvijek daje s pozitivnom namjerom.
Na što manje pitanja potrebno je odgovoriti „ne mogu procijeniti“, „ni da ni ne“ i sl., a valja izbjegavati i odgovore poput „nikad“ ili „uvijek“, jer nisu objektivni. Upravo odgovori s konkretnom ocjenom čine rezultate studentske ankete reprezentativnima.
Na pitanja koja traže obrazloženje i/ili prijedloge potrebno je dati konstruktivan odgovor te kratko obrazložiti ono što je relevantno.
Iznimno je važno da se odgovori temelje na činjenicama i vlastitom iskustvu, a ne na onome „što se priča“ ili što ste od drugih studenata. Ono što se opisuje mora biti konkretno i relevantno te mora sadržavati dovoljno konteksta kako bi se predmetna informacija mogla prepoznati i time dati tražene rezultate.
Postoje dvije vrste povratnih informacija: motivacijske i razvojne.
- Motivacijske povratne informacije (ili pozitivne povratne informacije) – fokus je na isticanju pozitivnog ponašanja, rezultata i postignuća.
- Razvojne povratne informacije (ili negativne povratne informacije) – fokus je na ponašanju, rezultatu ili postignuću koje je potrebno promijeniti, odnosno unaprijediti.
Kao pomoć pri davanju konstruktivnog odgovora može poslužiti BIO model – akronim od behaviour (ponašanje), impact (utjecaj) i opportunity (prilika) – usmjeren na konstruktivan pristup povratnoj informaciji. Pri davanju odgovora prema BIO modelu potrebno je:
- biti što precizniji u opisivanju ponašanja te navesti konkretne primjere (behaviour)
- opisati na koji je način to utjecalo na vas i kakvo je bilo vaše iskustvo (impact)
- na kraju dati prijedlog što bi se moglo učiniti drugačije, odnosno na koji bi se način uočeno ponašanje moglo unaprijediti kako bi iskustvo postalo pozitivno (opportunity)
Uvijek je lijepo odgovor zaključiti pohvalom!
Što nakon ankete?
Po završetku anketiranja prikupljeni se podaci analiziraju, a rezultati čine dio analiza i izvješća koja se predstavljaju fakultetskim tijelima. Takva izvješća sadrže preporuke za unaprjeđenje, prema kojima se postupa u cilju trajnog unaprjeđenja rada Fakulteta.
Poslodavci i tržište rada
- AKREDITIRANI STUDIJSKI PROGRAMI NA PRAVNOM FAKULTETU U ZAGREBU
Akreditirani studijski programi na Pravnom fakultetu u Zagrebu
- STANDARDI ZANIMANJA I STANDARDI KVALIFIKACIJA UPISANI U REGISTAR HKO-A
Standardi zanimanja upisani u Registar HKO-a u polju prava
stručnjak/stručnjakinja za utvrđivanje i naplatu javnih davanja
tajnik/tajnica znanstvene organizacije
ovlašteni zemljišnoknjižni referent/ovlaštena zemljišnoknjižna referentica
voditelj/voditeljica sudske pisarnice
stručnjak/stručnjakinja za ljudske potencijale
Standardi kvalifikacija upisani u Registar HKO-a u polju prava
sveučilišni magistar/sveučilišna magistra prava (povezan je sa standardom zanimanja tajnik/tajnica znanstvene organizacije)
magistar/magistra javne uprave (povezan je sa standardima zanimanja stručnjak/stručnjakinja za utvrđivanje i naplatu javnih davanja i stručnjak/stručnjakinja za ljudske potencijale)
Fakultet redovito surađuje s poslodavcima i drugim dionicima tržišta rada kako bi unaprijedio usklađenost studijskih programa s potrebama pravne struke i tržišta rada u cjelini. Mišljenja i iskustva poslodavaca prikupljaju se, među ostalim, putem anketa poslodavaca kojima se vrednuju kompetencije i pripremljenost studenata i završenih studenata za samostalan rad, kao i kroz suradnju s Alumni udrugom Fakulteta. Rezultati tih aktivnosti koriste se pri unaprjeđenju studijskih programa te razvoju stručne prakse i ponude programa cjeloživotnog obrazovanja.
Vrednovanje i rezultati
UNUTARNJE VREDNOVANJE
Unutarnje vrednovanje sastoji se od prikupljanja različitih podataka o važnim aspektima djelatnosti Fakulteta te povratnih informacija dionika – putem anketa kojima se ispituju mišljenja studenata, završenih studenata i drugih dionika, putem intervjua s nastavnicima i studentima (fokus-grupe) te periodične izrade izvješća o samovrednovanju.
VRSTE VREDNOVANJA
1. ANKETE
- STUDENTSKE ANKETE
Studentske ankete odnose se na sve studente na svim razinama studija (prijediplomski, diplomski, integrirani, sveučilišni specijalistički i doktorski).
Sveučilišne
– anketa za procjenu rada nastavnika
– anketa za vrednovanje studija u cjelini
Ostale ankete Fakulteta
– anketa o zadovoljstvu studentica i studenata,
– anketa o percepciji studenata o usklađenosti ECTS-a i stvarnog studentskog opterećenja te zadovoljstva studenata određenim oblicima nastave
– anketa o vrednovanju rada zaposlenica i zaposlenika stručnih službi
– anketa o ostvarenim ishodima učenja nastavnih jedinica/tema, anketa za vrednovanje ostvarenih ishoda učenja kolegija i anketa za vrednovanje ostvarenih ishoda učenja studijskog programa i dr.
Upute za izradu ishoda učenja na razini pojedinih kolegija
Upute za izradu ishoda učenja na razini studijskog programa
Anketa – Vrednovanje nastavnika suradnika
Anketa – Vrednovanje ishoda ucenja kolegija
Anketa – Vrednovanje ishoda učenja studijskog programa
- ANKETE ALUMNIJA
- ANKETE POSLODAVACA
- ANKETE ZAPOSLENIKA / NENASTAVNOG OSOBLJA
- ANKETE POLAZNIKA PROGRAMA CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA
2. VREDNOVANJE RADA NASTAVNIKA
- SAMOVREDNOVANJE NASTAVNOG RADA
Radi samovrednovanja vlastitog nastavnog rada, nastavnici imaju mogućnost sintetizirati vlastite nalaze ispunjavanjem odgovarajućeg obrasca koji obuhvaća tri aspekta održavanja nastave: vještine poučavanja, motivaciju i komunikaciju te pripremu i organizaciju. Predviđeno vrijeme za ispunjavanje obrasca jest kraj akademske godine. Ispunjeni obrazac pregledava Povjerenstvo za kvalitetu pojedine sastavnice, a na razini katedre/odsjeka planiraju se i donose mjere za poboljšanje rada nastavnika.
- ISTORAZINSKO VREDNOVANJE NASTAVNOG RADA OD STRANE KOLEGA NASTAVNIKA (peer-review)
Pomoću obrasca za vrednovanje nastavnog rada od strane kolega nastavnika, nastavnik ima mogućnost ocijeniti svoje kolege, kao i biti ocijenjen od strane kolega nastavnika. Osim putem predviđenog obrasca koji sadrži osam pitanja, ovakvo se vrednovanje može provesti i putem polustrukturiranog intervjua, brainstorminga te usporedbom s rezultatima različitih vrsta studentskih evaluacija. Vrednovanje se može provesti u bilo koje vrijeme tijekom akademske godine, a u njemu sudjeluju kolege nastavnici s katedre/odsjeka, voditelj katedre/odsjeka te Povjerenstvo za kvalitetu pojedine sastavnice, a mogu se uključiti i nastavnici izvan sastavnice.
Samovrednovanje i istorazinsko vrednovanje nastavnog rada metode su kojima nastavnici dobivaju informacije iz drukčije perspektive. Podaci prikupljeni tim metodama mogu ukazati na aspekte nastavnog rada koji nisu obuhvaćeni studentskim anketama. Uzimajući u obzir sve navedene metode vrednovanja, nastavnik dobiva cjelovitu sliku o vlastitom radu, što može biti od presudne važnosti za studente.
Kako bi se nastavnike i sastavnice potaknulo na korištenje ovih metoda, Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu izradio je Preporuke o poticanju korištenja dodatnih metoda vrednovanja na sastavnicama.
3 . VREDNOVANJE STUDIJSKIH PROGRAMA I REZULTATI
- POSTUPAK IZMJENE/DOPUNE STUDIJSKOG PROGRAMA (u nadležnosti Sveučilišta)
U skladu s Pravilnikom o postupku vrednovanja studijskih programa na Sveučilištu u Zagrebu, izmjene i dopune studijskog programa u nadležnosti Sveučilišta jesu izmjene koje ne podliježu inicijalnoj akreditaciji koju provodi AZVO, ali zahtijevaju postupak vrednovanja pri Sveučilištu, koji može uključivati i neovisni recenzentski postupak.
Izmjene i dopune u nadležnosti Sveučilišta obuhvaćaju:
- uvođenje novog ili ukidanje postojećeg obveznog kolegija
- izmjene načina izvođenja obveznih kolegija (turnusna, modularna, blok nastava, promjena iz klasične u online nastavu i obrnuto, i dr.)
- promjene broja bodova prema ECTS-u pojedinih obveznih kolegija
- izmjene ciljeva i ishoda učenja na razini obveznih kolegija
- izmjene ciljeva i ishoda učenja na razini programa
- izmjene strukture programa, kao što je izmjena omjera bodova prema ECTS-u koji se stječu obveznim kolegijima, izbornim kolegijima i drugim aktivnostima studenta.
Postupak vrednovanja izmjena i dopuna na Sveučilištu može trajati najviše 3 mjeseca.
- POSTUPAK IZMJENE/DOPUNE STUDIJKOG PROGRAMA (u nadležnosti Fakulteta)
Izmjene i dopune u nadležnosti Fakulteta jesu izmjene izvedbenog plana studijskog programa, odnosno izmjene studijskog programa izvan članka 3. Pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa na Sveučilištu u Zagrebu, kojima nije predviđena izmjena očekivanih ishoda učenja ili kompetencija naznačenih u odobrenom studijskom programu. Takve izmjene i dopune ne podliježu postupku vrednovanja na Sveučilištu.
Izmjene i dopune u nadležnosti Fakulteta obuhvaćaju:
- promjenu nositelja kolegija i suradnika na kolegiju
- promjenu naslova kolegija kojim se preciznije opisuje sadržaj
- promjenu semestra u kojemu se kolegij izvodi bez promjene bodova prema ECTS-u
- razdvajanje jednoga dvosemestralnoga u dva jednosemestralna kolegija, bez promjene bodova prema ECTS-u, i iznimno obrnuto, uz valjano obrazloženje
- uvođenje novih izbornih kolegija ako navedeno ne dovodi do izmjene omjera bodova prema ECTS-u, u skladu s člankom 18. stavkom 2. točkom f. Pravilnika
- promjenu broja bodova prema ECTS-u pojedinih izbornih kolegija
- privremeno deaktiviranje ili ukidanje izbornih kolegija
- izmjene načina izvođenja izbornih kolegija
- preraspodjelu bodova prema ECTS-u (opterećenje studenata) unutar ukupnoga broja bodova prema ECTS-u na nekom kolegiju
- preraspodjelu broja nastavnih sati za različite oblike nastave unutar broja sati predviđenih za kolegij
- promjene obveza studenata i načina vrednovanja ishoda učenja
- poboljšanje zapisa ishoda učenja pojedinih kolegija i ishoda učenja na razini programa bez bitnih izmjena u njihovu značenju
- izvođenje nastave na stranom jeziku za kolegije koji su već akreditirani na hrvatskom jeziku (ukoliko sadržaj i ishodi učenja na stranom jeziku odgovaraju onima na hrvatskom jeziku te su već prethodno akreditirani na određenom studijskom programu)
- osuvremenjivanje kolegija koje obuhvaća izmjene i dopune sadržaja radi usklađivanja sa suvremenim spoznajama, poboljšanje nastavnih metoda, ažuriranje literature i praćenje studentskoga uspjeha, bez suštinskih izmjena ishoda učenja
- prilagodbu sustava preduvjeta potrebnih za ostvarivanje nekih od prethodno opisanih izmjena, pod uvjetom da te izmjene ne utječu na promjenu ulaznih kompetencija za pojedine kolegije
- druge izmjene i dopune koje ne podliježu postupku vrednovanja na Sveučilištu.
4. UNUTARNJA PROSUDBA SUSTAVA/SAMOVREDNOVANJE
Unutarnja prosudba sustava osiguravanja kvalitete provodi se prema prethodno objavljenom planu unutarnje prosudbe, u pravilu svake tri, a najkasnije svakih pet godina. Njome se prikupljaju, analiziraju i vrednuju podaci o provedenim aktivnostima osiguravanja kvalitete i njihovoj učinkovitosti, kao i razlozi neprovedbe pojedinih aktivnosti osiguravanja kvalitete.
Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete na Sveučilištu (dalje: Povjerenstvo za unutarnju prosudbu) provodi unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete po svim područjima iz Pravilnika o sustavu osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. Unutarnja prosudba provodi se na temelju izvješća sastavnica, posjeta članova Povjerenstva za unutarnju prosudbu, intervjua i sl., a postupak se provodi prema metodologiji koju utvrđuje Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta.
Izvješće o unutarnjoj prosudbi dostavlja se vijeću sastavnice, odnosno Senatu. Usvojeno izvješće objavljuje se na mrežnim stranicama Fakulteta.
Na temelju ocjene razvijenosti sustava osiguravanja kvalitete te zapažanja i preporuka Povjerenstva za unutarnju prosudbu, donosi se plan aktivnosti za poboljšanje sustava.
5. PROVEDBA PRAĆENJA I UNAPREĐENJA PROLAZNOSTI
Plan aktivnosti praćenja prolaznosti u akademskoj godini 2025./2026.
Plan aktivnosti praćenja prolaznosti u akademskoj godini 2023./2024.
Plan aktivnosti praćenja prolaznosti u akademskoj godini 2024./2025.
VANJSKO VREDNOVANJE
Za Pravni fakultet u Zagrebu od ključne su važnosti dva postupka vanjskog vrednovanja koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO):
1. POSTUPAK INICIJALNE AKREDITACIJE STUDIJA
Postupak inicijalne akreditacije studija provodi se u slučaju:
- uvođenja novoga studija na visokom učilištu
- izmijene sunositelja združenog studija
- izmjene mjesta izvođenja studija
- izmjene jezika izvođenja studija
- izmjene stručnog ili akademskog naziva ili akademskog stupnja koji se stječe završetkom studija
- izmjene načina izvođenja studija
- izmjene veće od jedne trećine ishoda učenja koji se stječu završetkom modula studija ili studija.
2. POSTUPAK REAKREDITACIJE VISOKOG UČILIŠTA
Reakreditacija visokog učilišta provodi se svakih 5 godina u skladu s godišnjim planom kojeg donosi AZVO.
- Postupak reakreditacije u 2015. godini
- Postupak reakreditacije u 2022. godini
3. POSTUPAK REAKREDITACIJE DOKTORSKOG STUDIJA
- Doktorski studij Socijalni rad i socijalna politika
I postupak inicijalne akreditacije studija i postupak reakreditacije visokog učilišta provode se u skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti (NN 151/22).
Zakonom je predviđeno provođenje i sljedećim postupaka vanjskog vrednovanja:
-postupak inicijalne akreditacije visokog učilišta (u slučaju osnivanja ili statusne promjene visokog učilišta)
– postupak izvanrednog vrednovanja visokog učilišta (vrednuje se jedno ili više područja djelatnosti visokog učilišta)
-postupak tematskog vrednovanja (vrednuju se istovrsni subjekti vrednovanja ili područja djelatnosti jednog ili više istovrsnih subjekata vrednovanja).
Aktivnosti
Događaji i obavijesti
Održana didaktička radionica „Pravedno i dosljedno vrednovanje studentskih postignuća”
U ponedjeljak, 16. rujna 2024. godine, na našem Fakultetu održana je didaktička radionica pod nazivom „Pravedno i dosljedno vrednovanje studentskih postignuća”. Radionicu je vodila kolegica Daliborka Pašić, voditeljica Ureda za cjeloživotno obrazovanje nastavnika Sveučilišta u Zagrebu.
Radionica je privukla velik broj sudionika, a interaktivna rasprava i aktivno sudjelovanje doprinijeli su uspješnosti događanja. Dekan Fakulteta, prof. dr. sc. Ivan Koprić, istaknuo je kako kvaliteta radionice i angažiranost sudionika predstavljaju značajan doprinos unaprjeđenju nastavnih kompetencija na Fakultetu.
Prezentacija i dodatni materijali vezani uz temu radionice dostupni su na poveznici Materijali s radionice.
