9. Ljetna škola SOCIJALNI RAD I RAZVOJ ZAJEDNICE

12. – 16. rujna 2022., Zagreb, Studijski centar socijalnog rada, Nazorova 51

„Zajednice u vrijeme krize: utjecaji i otpornost“

Utjecaji kriza na društvo i život zajednice istraživani su kontinuirano tijekom povijesti, a nalazi ukazuju na brojne, uglavnom negativne no ponekad i pozitivne aspekte kriznih događaja. Pri tome se zajednice razlikuju u tome na koji su način zahvaćene krizom, o kojoj se vrsti kriznih događaja radi, na koji su način pripremljene na krizne događaje, koji su mehanizmi suočavanja uspostavljeni odnosno kakva je razina otpornosti zajednice. Sukladno Frankenbergeru i sur. (2013) koncept otpornosti zajednice može se odnositi na sposobnost oporavka nakon izloženosti nekom događaju koji je šok ili stresor za sustav, zatim na sposobnost učenja, planiranja i komuniciranja uslijed nastalih disrupcija u sustavu, na sposobnost samo-organiziranja i samo-dostatnosti u vremenu krize te na snažnu socijalnu povezanost koja je pokretač pružanja odgovora zajednice na krizu, šok ili stresor.

Tijekom posljednjih nekoliko desetaka godina Hrvatska je bila suočena s više velikih kriza. Početkom devedesetih godina bila je to ratna kriza povezana s masivnim stradanjem ljudi, razaranjem fizičke infrastrukture te brojnim utjecajima na društvenu koheziju i općenito razvoj socijalnog kapitala.
Slijedila je globalna ekonomska kriza koja je značajno usporila oporavak u poslijeratnom razdoblju te je otvorila brojne nove izazove u području ekonomije, obrazovanja, socijalne politike, zdravstva, regionalnog i lokalnog razvoja itd.
Usprkos ove dvije goleme krize Hrvatska se 2013. godine uspješno pridružuje Europskoj uniji te se naziru pretpostavke ubrzanog oporavka.

Međutim početkom 2020. godine pojavljuje se pandemija uzrokovana korona virusom i bolešću Covid-19. Ova globalna zdravstvena kriza otvorila je brojne izazove u gotovo svim segmentima života društva i zajednica i ostavila duboke posljedice na sigurnost i kvalitetu života ljudi. Ubrzo nakon izbijanja pandemije gotovo sve zemlje svijeta uvode ciljane mjere na planu ublažavanja negativnih posljedica po život stanovništva. Mjere se odnose kako na medicinske tako i na ekonomske, obrazovne, socijalne i brojne druge. Iz poduzetih aktivnosti u zajednicama diljem svijeta mogu se vidjeti brojni kreativni, uspješni ili manje uspješni primjeri suočavanja s posljedicama i utjecajima pandemije koji se uglavnom usmjeravaju upravo jačanju otpornosti zajednice, očuvanju zdravlja ljudi i zaštiti kvalitete života građana. U tome je u brojnim zemljama osobito vidljiv doprinos profesije socijalnog rada.

Konačno, početkom 2022. godine svijet je suočen s novom ratnom krizom prouzročenom agresijom Rusije na Ukrajinu. Ova najnovija ratna kriza ubrzo poprima globalne razmjere koji se reflektiraju prvenstveno u rastu globalne napetosti, jačanju osjećaja nesigurnosti, a vrlo brzo uočavaju se i različite ekonomske posljedice koje ova kriza ostavlja diljem svijeta.

Socijalni rad je praktično utemeljena profesija i akademska disciplina koja promiče socijalnu promjenu i razvoj, socijalnu koheziju i osnaživanje te oslobađanje ljudi.  Među ključne principe kojim se socijalni rad rukovodi u svojim aktivnostima spadaju principi socijalne pravde, ljudskih prava, kolektivne odgovornosti i poštivanja različitosti (IASSW, IFSW, 2014). Iako je profesija socijalnog rada često suočena s tendencijom reduciranja vlastitog opsega djelovanja, a socijalni radnici previše gurnuti u prostor administrativnog, socijalno-zaštitnog ili psiho-socijalnog djelovanja ipak se u profesionalnim krugovima kontinuirano zagovara potreba zaokreta prema radu zasnovanom na principima socijalnog rada u zajednici. Socijalni radnici sve više postaju svjesni svoje potencijalno vrlo značajne uloge u procesima mobiliziranja i razvoja zajednice, u procesima mobiliziranja postojećih i razvoja novih resursa u zajednici te općenito u razvoju otpornosti zajednice na krize i utjecaje povezane s njima.

Budući da su potencijalni utjecaji kriza na život ljudi u zajednici veoma raznoliki jačanje otpornosti zajednice mora također biti sveobuhvatno kako bi se uspostavili dovoljno snažni mehanizmi zaštite i onemogućilo negativnim utjecajima krize da previše ugroze kvalitetu života ljudi. U tom smislu elementi otpornosti zajednice, kako ih definiraju Patel i sur. (2017) mogu se povezati s 9 različitih aspekata i to s: lokalnim znanjem, mrežama i vezama u zajednici, komunikacijom u zajednici, zdravljem, sustavom upravljanja odnosno vodstvom, resursima (npr. materijalnim, tehničkim, ljudskim), ekonomskim ulaganjima, općenitom pripremljenošću zajednice na krizu te konačno svojevrsnom perspektivom i načinom gledanja na krizu (npr. kriza kao opasnost ili kriza kao prilika za razvoj). Koncept otpornosti stoga omogućuje da koliko god krize bile nepredvidljive, na njih se moguće pripremiti strukturiranim odgovorom.

Ljetna škola Socijalni rad i razvoj zajednice u svojem će 9. izdanju biti usmjerena propitivanju utjecaja različitih kriza na život i razvoj zajednica te će se osobito pozabaviti pitanjima jačanja otpornosti zajednica na moguće krize u budućnosti.

Kroz seriju predavanja, vježbi, vođenih rasprava, prezentacije primjera dobre prakse i terenskim posjetom polaznici ljetne škole steći će važne informacije, znanja i kompetencije za svoj budući rad sa zajednicama i u zajednicama u kojima će djelovati.

Ključni ciljevi ovogodišnje ljetne škole su:

–    omogućiti polaznicima stjecanja znanja o utjecajima različitih vrsta kriza na život zajednice
–    pripremiti stručnjake za rad sa zajednicama pogođenim krizama u dijelu organiziranja, razvoja i mobiliziranja zajednica
–    upoznati sudionike ljetne škole s konceptom i elementima otpornosti zajednice te im omogućiti da aktivno pridonose njihovom jačanju
–    prikazati polaznicima neke primjere dobre prakse u radu sa zajednicama pogođenim krizom
–    potaknuti stvaranje mreže suradnika između polaznika koji će biti u stanju kontinuirano pridonositi razvoju i jačanju zajednica u kojima žive i rade

Sudjelovanje je moguće bez izlaganja ili s izlaganjem. Polaznici ljetne škole koji sudjeluju bez izlaganja ostvaruju pravo na 2 ECTS-a. Polaznici koji sudjeluju s izlaganjem ostvaruju pravo na 4 ECTS-a. Ljetna škola biti će prijavljena strukovnim komorama radi bodovanja.
Broj polaznika 9. ljetne škole Socijalni rad i razvoj zajednice je do 20.

Ljetna škola održava se u prostorijama Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nazorova 51.

Cijena sudjelovanja je 2.000 Kn, a iznos je potrebno uplatiti na žiro račun Pravnog fakulteta broj 2360000-1101264729 s pozivom na broj: 7117 prije početka održavanja ljetne škole.

Za eventualne daljnje informacije, možete se obratiti na sljedeće kontakte: mirela@cci.hr ili ana.opacic@pravo.hr ili nzganec@pravo.hr

Rok za prijavu sudjelovanja na 9. ljetnoj školi:

– bez izlaganja – do 5. 9. 2022

– sa izlaganjem – do 20. 8. 2022.

Prijaviti se možete putem poveznice https://forms.gle/PcUnKP9BzDTgPze26 ili ispunjavanjem obrasca u nastavku: