Temeljna pretpostavka koja se projektom nastojala verificirati jest da prilagodba hrvatskog pravnog sustava pravu Europske unije prelazi okvire normativne prilagodbe, te da obuhvaća ne samo harmonizaciju prava, već i promjenu nacionalne pravne kulture. Istraživanje je bilo usmjereno davanju odgovora na pitanje u kojoj mjeri moguće razlike u značenju pravnih instituta i pravnih normi mogu utjecati na primjenu prava Europske unije u nacionalnom pravnom poretku. Pri tome su se tražili odgovori na slijedeće znanstvene probleme: koje su glavne karakteristike pravne kulture u Europskoj uniji i Hrvatskoj i kako se ona formira; u kojoj mjeri politike Europske unije utječu na interpretaciju prava u Europskoj uniji i u njenim državama članicama; koji su glavni akteri koji sudjeluju u društvenom i pravnom diskursu koji formira značenje prava i koji je njihov utjecaj; u kojim područjima regulacije pojedini akteri koji utječu na interpretaciju i primjenu prava ostvaruju veći utjecaj; kako se formira i koje je značenje pravnih pravila hrvatskog prava u odnosu na pravo Europske unije. Posebno se obradio problem interpretativne autonomije sudaca i njenih granica kako se one shvaćaju u pravnom poretku Hrvatske i komparativno, u Europskoj uniji. Pri tome se istražilo u kojoj mjeri individualno razumijevanje sadržaja subjektivnih prava u europskom pravnom kontekstu može kroz interpretativnu djelatnost sudova utjecati na formiranje značenja objektivnog prava, nacionalnog i europskog. Ova pitanja su obrađena u područjima tržišnih sloboda, socijalne politike uključujući politiku rodne jednakosti, temeljnih ljudskih prava, odnosa između glavnih regulatornih institucija, i djelovanja sudbene vlasti.

Visoka kvaliteta rada na projektu očituje se u tome da je kao rezultat rada na projektu objavljeno 6 autorskih knjiga, 5 uredničkih knjiga, 53 poglavlja u knjizi, 3 udžbenika i skripta, 2 izvorna znanstvena rada u CC časopisima, 23 znanstvena rada u drugim časopisima itd. Na projektu su obranjene četiri doktorske disertacije. Rezultat rada jest analiza odnosa nacionalnog prava i prava EU, utjecaja europskih politika na stvaranje i primjenu prava Europske unije, pravnih i političkih učinaka članstva s upućivanjem na važnost razlikovanja predpristupnog i postpristupnog razdoblja. Znanstvene spoznaje kao rezultat rada na projektu smještene su u kontekst hrvatske i europske pravne kulture i identiteta, te su prezentirane na način koji upućuje na međusobnu interakciju procesa stvaranja i primjene prava i razvoja nacionalne i nadnacionalne (europske) pravne kulture. Identificirana su područja u kojima je došlo do konvergencije pravnih pravila, pravnih instituta i pravne kulture, kao i razdoblja u procesu pristupanja Europskoj uniji u kojima je do navedene konvergencije došlo.