Kroz hrvatski prekršajnopravni sustav godišnje prođe više od 130 tisuća okrivljenika zbog raznovrsnih prekršaja. Taj veliki broj predmeta ne prati odgovarajući znanstveni interes. Veći interes za prekršajno pravo javio se nakon presude Europskog suda za ljudska prava Maresti protiv Hrvatske kada je utvrđeno da je došlo do povrede načela ne bis in idem zbog vođenja prekršajnog i kaznenog postupka za isto ponašanje. S obzirom na mišljenje Europskog suda za ljudska prava da se u konkretnom prekršajnom postupku također radilo o „optužbi za kazneno djelo“, postavlja se pitanje primjenjuju li se i u kojoj mjeri u prekršajnom postupku procesna jamstva kaznenog postupka, a što do sada nije bilo znanstveno razmatrano. To je osobito važno nakon donošenja niza direktiva Europske unije o procesnim jamstvima osumnjičenika i okrivljenika i pravima drugih osoba u kaznenom postupku. Glavni je cilj projekta utvrditi je li, i u kojoj mjeri, hrvatski prekršajni postupak usklađen sa standardima Europskog suda za ljudska prava i direktivama Europske unije. Uz to, u projektu će se razmatrati i niz drugih procesnih instituta, od kojih su mnogi nedavno uvedeni i također nisu još znanstveno obrađeni, kao i postupak za zaštitu tržišnog natjecanja u kojem se primjenjuje i Prekršajni zakon. U projektu će se istražiti i niz aktualnih materijalnopravnih pitanja općeg i posebnog dijela, s ciljem produbljivanja znanja o toj grani prava. Sva navedena pitanja istraživat će se ne samo pravnom analizom normi, nego i prikupljanjem informacija od praktičara te analizom sudske i upravne prakse. Važan rezultat ovog projekta bit će i zakonodavne preporuke te preporuke praktičarima koje će biti predstavljene znanstvenoj i stručnoj javnosti. Primjenjivost rezultata ovog projekta čini njegovu najveću vrijednost, a to je izgradnja kvalitetnijeg zakonodavnog okvira u skladu s europskim standardima kao i njihovo usvajanje u sudskoj i upravnoj praksi.

 

Croatian Misdemeanor Law in the European Context – Challenges and Perspectives

In the Croatian misdemeanor system, more than 130,000 defendants per year are prosecuted for various offences. This large number of cases is not accompanied by an adequate scientific interest. A greater interest came after the Maresti v. Croatia judgment of the European Court of Human Rights when it was found that there was a violation of the principle of non bis in idem by conducting misdemeanor and criminal proceedings. Given the opinion of the ECtHR that the particular misdemeanor procedure also constituted the “criminal charge”, the question arises whether and to what extent procedural guarantees of criminal proceedings apply in misdemeanor proceedings. This is of particularly importance after the adoption of a series of EU directives on the procedural rights of the suspects and defendants and the rights of other persons in criminal proceedings. The main objective of the project is to determine whether and to what extent the Croatian misdemeanor procedure is in line with the standards of the ECtHR and EU directives. Additionally, a number of other procedural institutes will be explored in the project as well as a procedure for the protection of competition in which the Misdemeanor Act is being applied. The project will also explore a range of current issues of general and special part, with the aim of deepening knowledge about this area of law. All of these issues will be explored not only by legal analysis of the norms, but also by gathering information from practitioners and by analyzing judicial and administrative practice. An important result of this project will be legislative recommendations and recommendations to practitioners, which will be presented to the scientific and professional public. The applicability of the results of this project is its highest value, namely the building of better legislative framework in line with European standards as well as their adoption in judicial and administrative practice.