II. godina – 4. semestar

O PREDMETU

Nastava iz predmeta “Europsko javno pravo” u akademskoj godini 2024/2025 (ljetni semestar) se izvodi u prvom i drugom bloku.

Na sustavu Merlin će biti objavljeni svi materijali za pripremu za predavanja i ispite, detaljne informacije o predmetu i ostale obavijesti.

E-kolegiju u Merlinu će biti pridruženi svi studenti koji su upisali predmet u ovom semestru, uključujući i studente ponavljače, te će biti raspoređeni u jedan od dva nastavna bloka.

Pravila ispita i kolokvija
– NOVO od ak.god. 2024./2025.

KOLOKVIJ

U sklopu ovog predmeta održat će se 2 kolokvija.

Kolokviji se sastoje se od dva dijela. Prvi dio kolokvija sastoji se od 5 osnovnih pitanja i piše se piše 5 minuta. Za vrijeme pisanja ovog dijela kolokvija nije dopušteno koristiti nikakve materijale.

Drugi dio kolokvija sastoji se od 10 pitanja vezanih uz hipotetski predmet i piše se 15 minuta. Prilikom rješavanja ovog dijela kolokvija dopušteno je koristiti materijale za učenje.

Ispitna pitanja mogu biti na zaokruživanje ili zahtijevati pisanje kratkih odgovora na praznu crtu.

Materijali za učenje koje je dopušteno koristiti u drugom dijelu kolokvija su isključivo službena literatura odnosno udžbenik i nastavni materijali za pripremu predavanja dostupni na Merlin stranici predmeta te osobne bilješke studenata. Svi korišteni materijali moraju biti u papirnatom obliku.

Korištenje prethodno pripremljenih studentskih skripti dostupnih preko studentskih stranica, servisa i foruma (npr. Facebook grupe, Faksomat, fotokopiraonice) je strogo zabranjeno.

Korištenje zabranjenih materijala

Studenti koji pri pisanju kolokvija koriste zabranjene materijale u drugom dijelu kolokvija ili koriste bilo kakve materijale u prvom dijelu kolokvija gube pravo na daljnje pisanje kolokvija na tom roku, a iz tog će kolokvija biti ocijenjeni ocjenom nedovoljan (1).

Bodovanje točnih odgovora

Svako pitanje na kolokviju nosi jedan bod, bilo da se radi o pitanjima na zaokruživanje ili pitanjima koja zahtijevaju pisanje kratkih odgovora na praznu crtu. Bod se ostvaruje samo ukoliko je na postavljano pitanje u potpunosti točno odgovoreno.

U svakom pitanju na zaokruživanje morate zaokružiti sve odgovore koji su točni kako biste ostvarili bod. Nećete znati unaprijed koliko ima točnih odgovora, ali uvijek je potrebno zaokružiti barem jedan odgovor. Dakle, može biti točan jedan, dva, tri ili svi ponuđeni odgovori. Bod donosi samo onaj odgovor u kojem su zaokruženi svi točni odgovori i niti jedan pogrešan.

Nema parcijalnih niti negativnih bodova.

Broj bodova i polaganje kolokvija

Za polaganje kolokvija potrebno je ostvariti: najmanje 3 boda od 5 osnovnih pitanja u prvom dijelu kolokvija, te najmanje 8 bodova ukupno (od 15 pitanja ukupno).

Studenti koji na prvom dijelu kolokvija ostvare manje od 3 boda nisu prošli kolokvij bez obzira na ukupan broj ostvarenih bodova.

Konačne ocjene iz kolokvija i ispita

Uspješnim prolaskom oba kolokvija studenti su položili pisani ispit i ne trebaju više izlaziti na njega. Na temelju položenih kolokvija, studenti ostvaruju (ovisno o ukupnom zbroju bodova na dva položena kolokvija) sljedeće ocjene:

• 16–21 bodova: dovoljan (2)
• 22–23 bodova: dobar (3)
• 24–30 bodova: dobar (3) uz mogućnost izlaska na usmeni ispit na kojem je moguće ostvariti ocjene vrlo dobar (4) ili odličan (5)

Usmeni ispiti za višu ocjenu se održavaju prema rasporedu koji će biti objavljen na kraju semestra nakon polaganja oba kolokvija.

ISPIT

Pisani ispit se sastoji od dva dijela: kvalifikacijskog i glavnog.

Kvalifikacijski dio ispita

Kvalifikacijski dio ispita se sastoji od 10 pitanja i piše se 10 minuta. Za vrijeme pisanja ovog dijela ispita nije dopušteno koristiti nikakve materijale. Da bi položili kvalifikacijski dio ispita i time se kvalificirali za glavni dio ispita, potrebno je ostvariti 7 bodova ili više.

Glavni dio ispita

Glavni dio ispita se piše 30 minuta. Sastoji se od dva hipotetska slučaja od kojih svaki ima po 10 pitanja, dakle ukupno 20 pitanja. Prilikom odgovaranja na pitanja na glavnom dijelu ispita dopušteno je koristiti materijale za učenje.

Pitanja na ispitu mogu biti na zaokruživanje ili zahtijevati pisanje kratkih odgovora na praznu crtu.

Materijali za učenje koje je dopušteno koristiti u glavnom dijelu ispita su isključivo službena literatura odnosno udžbenik i nastavni materijali za pripremu predavanja dostupni na Merlin stranici predmeta te osobne bilješke studenata. Svi korišteni materijali moraju biti u papirnatom obliku.

Korištenje prethodno pripremljenih studentskih skripti dostupnih preko studentskih stranica, servisa i foruma (npr. Facebook grupe, Faksomat, fotokopiraonice) je strogo zabranjeno.

Korištenje zabranjenih materijala

Studenti koji pri pisanju ispita koriste zabranjene materijale u glavnom dijelu ispita ili koriste bilo kakve materijale u kvalifikacijskom dijelu ispita gube pravo na daljnje pisanje ispita na tom roku, a iz tog će ispita biti ocijenjeni ocjenom nedovoljan (1).

Bodovanje točnih odgovora

Svako pitanje na ispitu nosi jedan bod, bilo da se radi o pitanjima na zaokruživanje ili pitanjima koji zahtijevaju pisanje kratkih odgovora na praznu crtu. Bod se ostvaruje samo ukoliko je na postavljano pitanje u potpunosti točno odgovoreno.

U svakom pitanju na zaokruživanje morate zaokružiti sve odgovore koji su točni kako biste ostvarili bod. Nećete znati unaprijed koliko ima točnih odgovora, ali uvijek je potrebno zaokružiti barem jedan odgovor. Dakle, može biti točan jedan, dva, tri ili svi ponuđeni odgovori. Bod donosi samo onaj odgovor u kojem su zaokruženi svi točni odgovori i niti jedan pogrešan.

Nema parcijalnih niti negativnih bodova.

Ocjene

Ispit nosi ukupno 30 bodova: 10 bodova za prvi dio i 20 bodova za drugi dio.

Za uspješno polaganje ispita potrebno je ostvariti najmanje 7 bodova na prvom dijelu ispita i ukupno najmanje 17 bodova iz oba dijela ispita (od mogućih 30 bodova).

Studenti koji na prvom, kvalifikacijskom dijelu ispita ostvare manje od 7 bodova nisu položili ispit bez obzira na ukupan broj ostvarenih bodova.

Ocjene:

• 1–16 ili manje od 7 bodova na prvom dijelu ispita = nedovoljan (1)
• 17–21 (uz najmanje 7 bodova na prvom dijelu ispita) = dovoljan (2)
• 22–23 (uz najmanje 7 bodova na prvom dijelu ispita) = dobar (3)
• 24–30 (uz najmanje 7 bodova na prvom dijelu ispita) = dobar (3) uz mogućnost izlaska na usmeni ispit na kojem je moguće ostvariti ocjene vrlo dobar (4) ili odličan (5)

Usmeni ispiti za višu ocjenu se održavaju uživo prema rasporedu koji će biti objavljen nakon polaganja pismenog ispita.

Seminar iz europskog javnog prava izvodi se u maniim grupama na hrvatskom i engleskom jeziku.

Studenti koji seminar žele pohađati na engleskom jeziku trebaju na studomatu upisati seminar pod nazivom European Public Law.

Seminari se izvode online i putem Merlina.

Studenti će biti obaviješteni o detaljima vezanim uz pojedinu seminarsku grupu putem Merlina nakon što budu raspoređeni i upisani.

Poveznice na seminare:

• Jean Monnet seminar in European Public Law
• Jean Monnet Module “EU Law and Gender”

Diplomski studij

Predmeti 5. godine

Jean Monnet centar izvrsnosti Katedre za europsko javno pravo predmete pete godine nudi studentima Pravnog fakulteta i ERASMUS studentima. Nastava se održava na engleskom jeziku, osim kada nije posebno naznačeno drugačije. Katedra nastoji integrirati rad domaćih studenata i gostujućih ERASMUS studenata kako bi stvorila multikulturalnu atmosferu i pridonjela međunarodnoj razmjeni znanja i ideja.

Studentima koji polože te predmete izdat će se posebna Jean Monnet potvrda o studiranju. Predmete koji se izvode u okviru Jean Monnet programa podupire Europska komisija. Svi navedeni predmeti vode stjecanju kompetencija razine 7 europskog kvalifikacijskog okvira (master level).

Studentima koji upišu Jean Monnet program preporučuje se i pisanje diplomskog (magistarskog)  rada na katedri za europsko javno pravo. Pri prijavljivanju diplomskog rada iz predmeta Europsko javno pravo u obzir će se uzeti uspjeh na ispitu iz predmeta koje nudi katedra.

Za seminar u Dubrovniku prioritet imaju studenti koji su upisali više ECTS-a iz predmeta koje nudi Jean Monnet katedra za europsko javno pravo.

Klikom na naziv predmeta moguće je dobiti više informacija o svakom predmetu.

Preddiplomski stručni studij javne uprave

LITERATURA ZA ISPIT :

Ćapeta/Rodin, Osnove prava Europske unije, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.

+ presude Suda EU i ostali materijali navedeni kod pojedinih nastavnih jedinica

+ PPT prezentacije dostupne na MERLIN platformi za e-učenje

MERLIN platforma za e-učenje „Pravo EU”

NASTAVNE JEDINICE:

1. Struktura i institucije EU

Cilj učenja: Shvatiti današnju strukturu EU i povjesne razloge njenog današnjeg ustrojstva. Upoznati se s organizacijom institucija EU i njihovim ulogama i međusobnim odnosom.

Literatura:

• Ćapeta/Rodin, Osnove prava Europske unije, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.

Cilj učenja: Steći osnovni uvid u organizaciju i nadležnosti Europskog suda u Luxembourgu temeljem Lisabonskog ugovora. Razumjeti koji putevi pravne zaštite stoje na raspolaganju različitim pravnim subjektima u okvirima prava Europske unije, i pod kojim uvjetima. Razumjeti opću ulogu Europskog suda u institucionalnim okvirima Europske unije.

Gradivo za pripremu predavanja:

• Relevantne odredbe Ugovora iz Lisabona

Literatura za spremanje ispita:

• Ćapeta/Rodin, Osnove prava Europske unije, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.

2. Novi pravni poredak – Izravan učinak i nadređenost

Ciljevi učenja: Razumjeti pojam “novog pravnog poretka europskog prava” i što ga razlikuje od pravnih poredaka država članica s jedne, te pravnog poretka međunarodnog prava s druge strane. Steći uvid u metode rada Europskog suda, uključujući i intelektualni proces koji se odvija prilikom donošenja odluka. Steći sposobnost razlikovanja induktivne i deduktivne metode i razumijeti njihovu važnost u pravosudnom procesu. Upoznati i razumijeti ulogu Europskog suda u procesu konstitucionalizacije prava EU, te mjesto i funkciju njegovih odluka u pravnom poretku EU.Steći osnovno znanje i razumijevanje koncepta “izravnog učinka” prava EU i nadređenosti prava EU nacionalnom pravu država članica.

Domaća zadaća: pročitajte presude u predmetima Van Gend en Loos i Costa v. ENEL. Budite spremni o njima raspravljati na satu.

Gradivo za pripremu predavanja:

• Odluka Europskog suda u predmetu Van Gend en Loos
• Odluka Europskog suda u predmetu Costa v. ENEL

Literatura za spremanje ispita:

• Ćapeta/Rodin, Osnove prava EU, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.

Cilj učenja: Upoznati se s razlikama u razumijevanju koncepta nadređenosti europskog prava nacionalnom pravu između Europskog suda i nacionalnih visokih sudova. Razumjeti nacionalne argumente koji ističu da europsko pravo nije nadređeno nacionalnim ustavima, te protuargumente iz europske perspektive. Razumjeti koje ovlasti/obveze nastaju za nacionalne sudove iz koncepta nadređenosti i izravnog učinka, te shvatiti probleme koji zbog toga mogu nastati u kontekstu nacionalnog pravnog poretka država članica (te Hrvatske).

Gradivo za pripremu predavanja:

• 11/70 Internationale Handelsgesellschaft HR
• Solange I – Presuda Saveznog ustavnog suda SR Njemačke  [izabrani dijelovi]
• Solange II – Presuda Saveznog ustavnog suda SR Njemačke [izabrani dijelovi]
• Predmet Simmenthal 2 HR
• Predmet Kucukdeveci (HR) (vidi jedinicu 8, usredotočite se na odgovor na drugo pitanje nacionalnog suda)
• Čl. 37 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH i relevantne odredbe Ustava

3. Izvori prava EU i izravan učinak primarnog prava

Cilj učenja: Razumjeti razliku između primarnih i sekundarnih izvora prava EU i usvojiti sistematizaciju izvora prava EU. Steći sposobnost razlikovanja vertikalnog i horizontalnog učinka i razumjeti važnost tog razlikovanja. Razviti vještinu primjene kriterija za izravni učinak  odredbi europskog prava u nacionalnom pravnom poretku.

Domaća zadaća: Pročitati odluke ES u predmetima Walrave and Koch i Defrenne II. Ponovno pročitati predmet Van Gend en Loos (vidi 5. nastavnu jedinicu), ovaj puta s naglaskom na kriterije izravnog učinka.Pročitati Mišljenje nezavisnog odvjetnika Madura u predmetu Viking, posebice označene dijelove Mišljenja koji su prevedeni na hrvatski. Uz čitanje ovog mišljenja, razmislite o sljedećem: tko su adresati odredaba Osnivačkih ugovora o tržišnim slobodama? Kako se sve može opravdati njihov horizontalni učinak? Ima li argumenata protiv?

Pročitajte ponovo i predmet Kucukdeveci i razmislite o tome radi li se o horizontalnoj ili vertiklanoj situaciji? Koju je pravnu normu prava EU Sud smatrao primjenjivom u navedenom predmetu? Pročitajte predmet AMS. Imaju li sve norme Povelje izravni učinak?

Gradivo za pripremu predavanja:

• Predmet Walrave and Koch
• Predmet Defrenne 2
• Mišljenje Nezavisnog odvjetnika Madura u predmetu Viking na engleskom jeziku s prijevodom ključnih dijelova na hrvatski
• Predmet Kucukdeveci (vidi jedinicu 8)
• Predmet AMS

Literatura za spremanje ispita:

• Ćapeta/Rodin, Osnove prava EU, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.

4. Izravan učinak sekundarnog prava – Uredbe

Cilj učenja: Naučiti osnovno o novoj sistematizaciji akata na zakonodavne i nezakonodavne; te nezakonodavnih na delegirane i provedbene.Razumjeti razliku između uredbi i direktiva; Razumjeti osnovne karakteristike uredbi i njihove učinke u pravu država članica.

Domaća zadaća: Pročitajte zadano gradivo, uključujući ugovornu definiciju uredbi. Razmislite koja je osnovna svrha uredbi u pravu EU? Zašto je Sud bez problema priznao izravni učinak uredbama? Imaju li sve odredbe uredbe nužno izravni učinak?

Gradivo za pripremu predavanja:

• članci UFEU koji se odnose na akte institucija EU
• Odluka ES u predmetu Variola
• Odluka ES u predmetu Leonesio
• Odluka ES u predmetu Commission v. Italy

Literatura za spremanje ispita:

Ćapeta/Rodin, Osnove prava EU, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.

5. Izravan učinak sekundarnog prava – Direktive

Cilj učenja: Razumjeti kako Europski sud objašnjava mogućnost vertikalnog izravnog učinka direktiva (odnos između pojedinca i države), te razviti shvaćanje koncepta države u praksi ES. Razumjeti razliku između vertikalnog i horizontalnog učinka direktiva te raspraviti argumente za i protiv horizontalnog učinka direktiva.

Razumjeti koncept “države” i kako se ona određuje u pravu EU, za potrebe izravnog učinka direktiva,

Domaća zadaća: Pročitajte zadano gradivo. Pronađite argumentaciju ES na kojoj on zasniva vertikalni učinak direktiva. Pronađite i argumentaciju kojom Sud opravdava nepostojanje horizontalnog izravnog učinka direktiva. Čitajući predmet Foster v. British Gas razmislite što bi u hrvatskom kontekstu značila primjena kriterija iz tog predmeta.

Gradivo za pripremu za sat:

• Odluka ES u predmetu Van Duyn
• Odluka ES u predmetu Ratti
• Marshall
• Faccini Dori
• Foster
• Popis tijela javne vlasti za 2008. godinu
• Hipotetske situacije
• Mišljenje Nezavisnog odvjetnika Lenza u predmetu Faccini Dori

Literatura za spremanje ispita:

• Ćapeta/Rodin, Osnove prava EU, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.

6. Interpretativni/neizravni učinci prava Unije

Cilj učenja: Razumjeti razliku između izravnog i interpretativnog učinka. Razumjeti koncept interpretacije u skladu s direktivom i obveze koje iz tog koncepta proizlaze za nacionalne sudove. Znati prepoznati granice usklađene interpretacije.

Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke. Razmislite: gdje postaviti granicu interpretacije nacionalnog prava? Što učiniti ako je jedina moguća interpretacija nacionalnog prava koja bi bila u skladu s pravom EU bila suprotna nacionalnom pravu? Treba li nacionalni sud prvo primijeniti interpretativni učinak ili direktni učinak?

Gradivo za download:

• Von Colson
• Marleasing
• Kolpinghuis Nijmegen
• Dominguez 

7. Odgovornost države za štetu zbog povrede prava Unije

Ciljevi učenja: Razumjeti motivaciju Europskog suda da uvede mogućnost naknade štete protiv države zbog povrede prava Unije. Naučiti i razmjeti uvjete za nastanak odgovornost države za štetu zbog povrede prava Unije. Razumjeti koncept “ozbiljne povrede prava Unije” i znati odrediti koje su takve ozbiljne povrede.

Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke. Koji je uvjete Sud postavio za nastanak odgovornosti za naknadu štete zbog povrede prava EU? Postoji li u tom pogledu razlika između predmeta Francovich i Brasserie? Kako je Sud opravdao postojanje odgovornosti za štetu u predmetu Francovich?

Neobvezna domaća zadaća: Na servisu EurLex pronađite i pročitajte presudu u predmetu  i mišljenje Nezavisnog odvjetnika Légera. Koja se sve tijela mogu smatrati “državom”? Što o ulozi sudova kaže Nezavisni odvjetnik Léger, osobito u para. 59 svog Mišljenja? Pročitajte također predmet C-129/00 Commission v. Italy.

Materijali za nastavu: 

• C-6/90 and C-9/90 Francovich and Bonifacy v. Italian Republic
• C-46 and 48/93 Brasserie/Factortame HR
• ​C-224/01 Köbler

8. Temeljna prava

Cilj učenja: Razumjeti razloge uvođenja zaštite ljudskih prava u pravni sustav EU.  Razumjeti odnos između nacionalnih jamstava temeljnih prava, jamstava u EU i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Razumijeti čemu služe jamstva ljudskih prava na razini EU. Steći vještinu identifikacije izvora temeljnih prava u pravnom poretku EZ/EU i razumjeti granice u kojima u njihovoj zaštiti djeluje Europski sud.

Domaća zadaća: Pročitajte ponovo odluku 11/70 Internationale Handelsgessellschaft i odluke Solange I i II o kojima se govorilo u nastavnoj jedinci 6 i razmislite zašto je ES uveo zaštitu ljudskih prava u pravni poredak Zajednice. Pročitajte predmet Nold i razmislite kako Sud odlučuje koja se ljudska prava štite u okviru europskog prava.

Pročitajte čl. 6 i čl. 7 Ugovora o Europskoj uniji. Pronađite na Internetu i pogledajte što je predviđeno Europskom poveljom o zaštiti ljudskih prava.

Gradivo za pripremu za sat:

• 29/69 Stauder v City of Ulm
• 4/73 Nold
• 44/79 Hauer
• 555/07 Kucukdeveci 
• 617/10 Ackerberg Fransson
• Povelja

Dodatno čitanje:

• Charter of Fundamental Rights of the European Union 

9. Osnove unutarnjeg tržišta i sloboda kretanja roba

Cilj učenja: Razumjeti ekonomsku i političku pozadinu pravnog uređenja tržišnih sloboda općenito i slobode kretanja robaposebno. Razumjeti motivaciju Europskog suda koja objašnjava razvoj sudske prakse. Razumjeti pojmove – “količinska ograničenja”, “mjere s istovrsnim učinkom”, “jednako primjenjive mjere” i “nejednako primjenjive mjere”. Razumjeti razloge nastanka sudske doktrine “uzajamnog priznanja” (mutual recognition).

Literatura:

• Članci ugovora o slobodi kretanja roba
• 8/74 Dassonville
• 120/78 Cassis de Dijon 

Ciljevi učenja: Steći sposobnost odrediti doseg primjene Čl. 34 UFEU. Razumjeti razliku između “prodajnih aranžmana” i “karakteristika proizvoda” u praksi Europskog suda, te razumjeti razloge zbog kojih je Europski sud uveo spomenuto razlikovanje. Razumjeti razliku između rane prakse Europskog suda u području slobode kretanja dobara i prakse nakon odluke u predmetu Keck. Razumjeti koncept margine prosudbe, i što on znači za regulatornu autonomiju država članica. Steći vještinu razlikovanja formalnih i supstancijalnih elemenata u praksi Europskog suda.

Razumijeti moguća opravdanja nacionalnih mjera koje su u dosegu čl. 34 te test propcionalnosti.

Domaća zadaća: Razmislite kako novi smjer prakse ECJ-a utječe na regulatornu autonomiju država članica? Razmislite, u kojoj se mjeri praksa ECJ-a u predmetu Keck razlikuje od ranije prakse? Razmislite o slijedećoj tvrdnji: “Razlikovanje između karakteristika proizvoda i prodajnih aranžmana je formalne naravi. Ono ne rješava problem pristupa tržištu.”

Gradivo za pripremu za sat:

• C-267/91 & C-268/91 Keck
• Mišljenje NO Madura u predmetu C-434/04 Leppik

Dodatno čitanje (ne ulazi u ispitnu literaturu):

• C-145/88 Torfaen Borough Council
• C-368/95 Familiapress

10. Temeljna prava & tržišne slobode

Cilj učenja: Razumjeti odnos između tržišnih sloboda i temeljnih prava u EU i metode njihova balansiranja od strane Europskog suda. Steći sposobnost kritičkog promišljanja odnosa tržišnih sloboda i temeljnih prava u pravnom poretku EU. Razumjeti kako se praktično primjenjuju kriteriji Europske konvencije u pravnom poretku EU. Razumjeti mjesto testa proporcionalnosti u pravnoj analizi odnosa tržišnih sloboda i ljudskih prava, te steći vještinu argumentiranja u konkretnim situacijama.

Literatura:

• C-155/90 Grogan
• C-112/00 Schmidberger
• C-36/02 Omega

11. Sloboda kretanja radnika

Cilj učenja: Upoznati se s osnovama slobode kretanja radnika na unutarnjem tržištu EU. Razumjeti razlike u pravnom uređenju različitih tržišnih sloboda i odnos slobode kretanja radnika i građanstva Unije . Razumjeti osnovne mehanizme slobode kretanja radnika i načela Osnivačkih ugovora koja se na tu slobodu primjenjuju, osobito načelo zabrane diskriminacije i test pristupa tržištu. Razumjeti definiciju pojma radnik u smislu prava EU i subjektivna prava koja su vezana uz taj status.

Literatura:

• Ugovor iz Lisabona   (pročitati čl. 45-62 UFEU)
• C-36/74 Walrave and Koch
• C-281/98 Angonese
• C- 292/89 Antonissen
• C-67/14 Alimanovic

12. Građanstvo Unije

Cilj učenja: Razumijeti pojam građanstva Unije i njegovu važnost u pravu EU. Razumijeti pravo na spajanje obitelji građana Unije.

Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke i relevante odredbe Osnivačkog Ugovora. Razmislite koja je dodana vrijednost građanstva Unije za državljane država članica EU u odnosu na pravo na slobodu kretanja.

• Martines Sala
• Grzelzcyk
• Ruiz Zambrano
• Dereci

13. Sloboda pružanja usluga

Cilj učenja: Upoznati se s osnovama slobode pružanja usluga i prava poslovnog nastana na unutarnjem tržištu EU. Razumjeti razlike u pravnom uređenju različitih tržišnih sloboda. Razumjeti koncept uzajamnog priznanja u području slobode kretanja usluga. Naučiti razlikovati slobodu pružanja usluga i pravo poslovnog nastana.

Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke i relevantne odredbe Osnivačkih ugovora. Razmislite po čemu se sloboda kretanja usluga razlikuje od slobode kretanje roba. Postoje li zajedničke osobine? Identificirajte test proporcionalnosti čitajući presudu u predmetu Gebhard!

• Ugovor iz Lisabona   (pročitati čl. 45-62 UFEU)
• C-55/94 Gebhard
• Viking

European Law Moot Court Competition and Central and East European Moot Court

Katedra za europsko javno pravo svake godine priprema studente za međunarodna natjecanja u simuliranim sudskim raspravama:

• European Law Moot Court Competition i
• Central and East European Moot Court.

Studenti koji se prijave za ovaj oblik nastave moraju upisati i diplomski seminar u 9. i 10. semestru. Priprema za Moot Court i diplomski seminar zajedno donose 10 ECTS bodova.

Linkovi:

• https://www.europeanlawmootcourt.eu/
• https://www.ceemc.co.uk/

Dosadašnji uspjesi

ELMC

• 2012. – 2. mjesto na regionalnom finalu
• 2011. – 1. mjesto
• 2011. – 1. mjesto – Advocate General
• 2010. – 2. mjesto
• 2008. – 2. mjesto
• 2006. – 2. mjesto

CEEMC

• 2022. – 2. mjesto
• 2021. – 3. mjesto
• 2019. – 1. mjesto
• 2018. – 2. mjesto
• 2012. – 3. mjesto
• 2011. – 1. mjesto
• 2011. – best speaker award
• 2011. – speaker award

Natjecanje European Law Moot Competition temelji se na izmišljenom slučaju koji se rješava pred Europskim sudom u Luxembourgu, a obično slučaj pokriva neku ili neke od aktualnih tema u europskom pravu. Primjerice, jedne godine slučaj se ticao postupka javnih nabava te određivanja minimalne plaće za radnike koje u jednu državu članicu EU šalju firme iz druge članice EU, te s time povezanog prava na štrajk.

Natjecanje se  odvija u dvije faze. Pošto na webu bude objavljen slučaj početkom rujna, studenti imaju rok do polovice studenog predati pisane podneske u kojima zastupaju obje strane u sporu. Prva eliminacija događa se u ovoj pisanoj fazi postupka kada otprilike pola timova koji sudjeluju u natjecanju ispadne. Preostali timovi, kojih je ove godine bilo 48 sudjeluju u usmenom dijelu natjecanja. Taj se dio natjecanja održava na četiri različita mjesta, obično na tri Sveučilišta u Europi i jednom u SAD. Primjerice, naši su se studenti  2011. godine natjecali u Barceloni, a nakon pobjede u regionalnoj rundi, Europsko finale je bilo u Luxembourgu, pred Europskim sudom. Godinu dana ranije, 2010. godine, regionalno finale bilo je u Firenci, a 2008. godine na Unversity of Wales u Bangoru (Wales, UK).

Pobjeda na regionalnom finalu vodi u sam vrh, među 4 najbolja tima u svijetu. Natjecanje se odvija na engleskom i francuskom jeziku, a poznavanje oba jezika studentima donosi dodatne bodove. U regionalnim natjecanjima ulogu sudaca imaju sveučilišni profesori i odvjetnici, dok u finalu, koje se održava na Europskom sudu u Luxembourgu, sude pravi suci i nezavisni odvjetnici s Europskog suda.

Ekipa se sastoji od 3-6 članova, a natječe se u ekipnoj konkurenciji te, alternativno, ili u konkurenciji Advocate General ili u konkurenciji Commission Representative.

Nužno je znanje barem jednog od dva službena jezika (engleski i francuski), a dobro poznavanje oba je prednost.

Magistarski (diplomski) radovi obranjeni na katedri za EJP
Magistarski (odnosno kako ih još nazivaju – diplomski) radovi obranjeni na Katedri za EJP se objavljuju na web stranicama Katedre. Prije prijave magistarskog rada pozivamo studente da prouče ove upute.

Studij prava
Studij prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu vodi stjecanju naziva Magistar prava. Studij završava izradom i obranom pisanog studentskog rada koji se temelji na samostalnom znanstvenom istraživanju studenta. Nakon završetka nominalno petogodišnjeg studija i stjecanja diplome moguće je upisati poslijediplomski doktorski studij.

Diplomski seminar
Diplomski seminar organizira se u 9. i 10. semestru za ograničeni broj studenata koji izaberu pisanje magistarskog rada iz područja koja pokrivaju nastavnici s Katedre.

Upis seminara nosi ukupno 30 ECTS bodova, što je puno studentsko opterećenje od 40 radnih sati tjedno tijekom čitavog semestra. Od toga 2 sata tjedno otpada na rad s mentorom a 38 sati tjedno na samostalni studentski rad i pisanje diplomskog (tj. magistarskog) rada.

Cilj seminara je osposobljavanje za samostalno znanstveno istraživanje, a ishod seminara je izrada završnog znanstvenog rada. Pri tome se  kod studenata razvijaju kompetencije identifikacije znanstvenih problema, samostalnog planiranja istraživanja, samostalne selekcije primarnih izvora i  relevantne sekundarne literature, provedbe ograničenog znanstvenog istraživanja pod nadzorom mentora, te iznošenja rezultata istraživanja u pisanom i usmenom obliku.

Rad na seminaru podrazumijeva dobro poznavanje engleskog, njemačkog ili francuskog jezika.

Katedra upozorava studente da diplomski seminar mogu upisati isključivo na početku semestra, te da moraju redovito, tijekom čitavog semestra, pohađati konzultacije s mentorom koji će pratiti njihovo istraživanje i napredak. Nije moguće pisati niti braniti diplomski / magistarski rad bez ispunjavanja navedene obaveze.

Prihvatljivi su radovi koji se temelje na znanstvenom istraživanju u opsegu od 50 do 80 stranica teksta od po 1800 znakova.

Što je, a što nije znanstveni rad?
U različitim društvima i državama postoje različita shvaćanja o tome što čini znanstveni rad. Nesporno je, međutim, da znanstveni rad može biti samo onaj koji se temelji na znanstvenom istraživanju provedenom uz primjenu znanstvene metode. Deskriptivni radovi koji iznose od ranije poznate činjenice ili znanstvene tvrdnje drugih autora, ili radovi koji ne zastupaju nikakvu znanstvenu tezu, ne mogu se smatrati znanstvenim radovima.

Što su to pregledni, a što izvorni znanstveni radovi?
U Hrvatskoj se znanstveni radovi dijele na izvorne i pregledne. Izvorni znanstveni rad je onaj koji se odlikuje izvornošću zaključaka ili iznosi prethodno neobjavljene izvorne rezultate znanstveno koncipiranog i provedenog istraživanja. Pregledni znanstveni rad je onaj koji sadrži temeljit i obuhvatan kritički pregled određene problematike, no bez značajnije izvornosti rezultata.

Koji su studentski znanstveni radovi?
Magistarske i doktorske disertacije su izvorni znanstveni radovi koji se pišu pod mentorstvom profesora.

Studij prava u Hrvatskoj se smatra znanstvenim studijem. Sukladno tome, od studenata se očekuje da u pisanju seminarskih i drugih studentskih radova razvijaju sposobnost samostalnog znanstvenog istraživanja i pisanja znanstvenih radova. Navedena sposobnost ocjenjuje se tijekom rada na završnom radu (diplomski ili slični rad) i prilikom njegove obrane.

Koji su kriteriji znanstvenosti?
Da bi rad zadovoljio kriterij izvornog znanstvenog rada, prije nego što započne istraživanje, njegov autor mora biti sposoban odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. Koji se znanstveni problem predloženim radom obrađuje?
2. Koje odgovore na definirani problem autor predloženog rada očekuje?
3. Za koga je problem koji rad nastoji razjasniti relevantan?
4. Koje postavke treba odbaciti ukoliko se prihvati hipoteza koju autor želi provjeriti ili dokazati?
5. Što bi se postiglo ako bi radna hipoteza bila dokazana ili provjerena?
6. Na koji će način autor obraditi pretpostavljenu znanstvenu hipotezu i koju će argumentaciju koristiti?
7. Kojom će se metodom autor koristiti i kako će rad biti organiziran u poglavlja?
8. Koje zaključke možemo očekivati?

Sposobnost kandidata da odgovori na gore postavljena pitanja bitan je kriterij za prihvaćanje mentorstva, kao i za prijam studenta na diplomski seminar.