Preddiplomski stručni studij javne uprave
LITERATURA ZA ISPIT :
Ćapeta/Rodin, Osnove prava Europske unije, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.
+ presude Suda EU i ostali materijali navedeni kod pojedinih nastavnih jedinica
+ PPT prezentacije dostupne na MERLIN platformi za e-učenje
MERLIN platforma za e-učenje „Pravo EU”
NASTAVNE JEDINICE:
1. Struktura i institucije EU
Cilj učenja: Shvatiti današnju strukturu EU i povjesne razloge njenog današnjeg ustrojstva. Upoznati se s organizacijom institucija EU i njihovim ulogama i međusobnim odnosom.
Literatura:
- Ćapeta/Rodin, Osnove prava Europske unije, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.
Cilj učenja: Steći osnovni uvid u organizaciju i nadležnosti Europskog suda u Luxembourgu temeljem Lisabonskog ugovora. Razumjeti koji putevi pravne zaštite stoje na raspolaganju različitim pravnim subjektima u okvirima prava Europske unije, i pod kojim uvjetima. Razumjeti opću ulogu Europskog suda u institucionalnim okvirima Europske unije.
Gradivo za pripremu predavanja:
Literatura za spremanje ispita:
- Ćapeta/Rodin, Osnove prava Europske unije, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.
2. Novi pravni poredak – Izravan učinak i nadređenost
Ciljevi učenja: Razumjeti pojam “novog pravnog poretka europskog prava” i što ga razlikuje od pravnih poredaka država članica s jedne, te pravnog poretka međunarodnog prava s druge strane. Steći uvid u metode rada Europskog suda, uključujući i intelektualni proces koji se odvija prilikom donošenja odluka. Steći sposobnost razlikovanja induktivne i deduktivne metode i razumijeti njihovu važnost u pravosudnom procesu. Upoznati i razumijeti ulogu Europskog suda u procesu konstitucionalizacije prava EU, te mjesto i funkciju njegovih odluka u pravnom poretku EU.Steći osnovno znanje i razumijevanje koncepta “izravnog učinka” prava EU i nadređenosti prava EU nacionalnom pravu država članica.
Domaća zadaća: pročitajte presude u predmetima Van Gend en Loos i Costa v. ENEL. Budite spremni o njima raspravljati na satu.
Gradivo za pripremu predavanja:
Literatura za spremanje ispita:
- Ćapeta/Rodin, Osnove prava EU, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.
Cilj učenja: Upoznati se s razlikama u razumijevanju koncepta nadređenosti europskog prava nacionalnom pravu između Europskog suda i nacionalnih visokih sudova. Razumjeti nacionalne argumente koji ističu da europsko pravo nije nadređeno nacionalnim ustavima, te protuargumente iz europske perspektive. Razumjeti koje ovlasti/obveze nastaju za nacionalne sudove iz koncepta nadređenosti i izravnog učinka, te shvatiti probleme koji zbog toga mogu nastati u kontekstu nacionalnog pravnog poretka država članica (te Hrvatske).
Gradivo za pripremu predavanja:
3. Izvori prava EU i izravan učinak primarnog prava
Cilj učenja: Razumjeti razliku između primarnih i sekundarnih izvora prava EU i usvojiti sistematizaciju izvora prava EU. Steći sposobnost razlikovanja vertikalnog i horizontalnog učinka i razumjeti važnost tog razlikovanja. Razviti vještinu primjene kriterija za izravni učinak odredbi europskog prava u nacionalnom pravnom poretku.
Domaća zadaća: Pročitati odluke ES u predmetima Walrave and Koch i Defrenne II. Ponovno pročitati predmet Van Gend en Loos (vidi 5. nastavnu jedinicu), ovaj puta s naglaskom na kriterije izravnog učinka.Pročitati Mišljenje nezavisnog odvjetnika Madura u predmetu Viking, posebice označene dijelove Mišljenja koji su prevedeni na hrvatski. Uz čitanje ovog mišljenja, razmislite o sljedećem: tko su adresati odredaba Osnivačkih ugovora o tržišnim slobodama? Kako se sve može opravdati njihov horizontalni učinak? Ima li argumenata protiv?
Pročitajte ponovo i predmet Kucukdeveci i razmislite o tome radi li se o horizontalnoj ili vertiklanoj situaciji? Koju je pravnu normu prava EU Sud smatrao primjenjivom u navedenom predmetu? Pročitajte predmet AMS. Imaju li sve norme Povelje izravni učinak?
Gradivo za pripremu predavanja:
Literatura za spremanje ispita:
- Ćapeta/Rodin, Osnove prava EU, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.
4. Izravan učinak sekundarnog prava – Uredbe
Cilj učenja: Naučiti osnovno o novoj sistematizaciji akata na zakonodavne i nezakonodavne; te nezakonodavnih na delegirane i provedbene.Razumjeti razliku između uredbi i direktiva; Razumjeti osnovne karakteristike uredbi i njihove učinke u pravu država članica.
Domaća zadaća: Pročitajte zadano gradivo, uključujući ugovornu definiciju uredbi. Razmislite koja je osnovna svrha uredbi u pravu EU? Zašto je Sud bez problema priznao izravni učinak uredbama? Imaju li sve odredbe uredbe nužno izravni učinak?
Gradivo za pripremu predavanja:
Literatura za spremanje ispita:
Ćapeta/Rodin, Osnove prava EU, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.
5. Izravan učinak sekundarnog prava – Direktive
Cilj učenja: Razumjeti kako Europski sud objašnjava mogućnost vertikalnog izravnog učinka direktiva (odnos između pojedinca i države), te razviti shvaćanje koncepta države u praksi ES. Razumjeti razliku između vertikalnog i horizontalnog učinka direktiva te raspraviti argumente za i protiv horizontalnog učinka direktiva.
Razumjeti koncept “države” i kako se ona određuje u pravu EU, za potrebe izravnog učinka direktiva,
Domaća zadaća: Pročitajte zadano gradivo. Pronađite argumentaciju ES na kojoj on zasniva vertikalni učinak direktiva. Pronađite i argumentaciju kojom Sud opravdava nepostojanje horizontalnog izravnog učinka direktiva. Čitajući predmet Foster v. British Gas razmislite što bi u hrvatskom kontekstu značila primjena kriterija iz tog predmeta.
Gradivo za pripremu za sat:
Literatura za spremanje ispita:
- Ćapeta/Rodin, Osnove prava EU, 3. izdanje, Narodne novine, 2018.
6. Interpretativni/neizravni učinci prava Unije
Cilj učenja: Razumjeti razliku između izravnog i interpretativnog učinka. Razumjeti koncept interpretacije u skladu s direktivom i obveze koje iz tog koncepta proizlaze za nacionalne sudove. Znati prepoznati granice usklađene interpretacije.
Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke. Razmislite: gdje postaviti granicu interpretacije nacionalnog prava? Što učiniti ako je jedina moguća interpretacija nacionalnog prava koja bi bila u skladu s pravom EU bila suprotna nacionalnom pravu? Treba li nacionalni sud prvo primijeniti interpretativni učinak ili direktni učinak?
Gradivo za download:
7. Odgovornost države za štetu zbog povrede prava Unije
Ciljevi učenja: Razumjeti motivaciju Europskog suda da uvede mogućnost naknade štete protiv države zbog povrede prava Unije. Naučiti i razmjeti uvjete za nastanak odgovornost države za štetu zbog povrede prava Unije. Razumjeti koncept “ozbiljne povrede prava Unije” i znati odrediti koje su takve ozbiljne povrede.
Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke. Koji je uvjete Sud postavio za nastanak odgovornosti za naknadu štete zbog povrede prava EU? Postoji li u tom pogledu razlika između predmeta Francovich i Brasserie? Kako je Sud opravdao postojanje odgovornosti za štetu u predmetu Francovich?
Neobvezna domaća zadaća: Na servisu EurLex pronađite i pročitajte presudu u predmetu i mišljenje Nezavisnog odvjetnika Légera. Koja se sve tijela mogu smatrati “državom”? Što o ulozi sudova kaže Nezavisni odvjetnik Léger, osobito u para. 59 svog Mišljenja? Pročitajte također predmet C-129/00 Commission v. Italy.
Materijali za nastavu:
8. Temeljna prava
Cilj učenja: Razumjeti razloge uvođenja zaštite ljudskih prava u pravni sustav EU. Razumjeti odnos između nacionalnih jamstava temeljnih prava, jamstava u EU i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Razumijeti čemu služe jamstva ljudskih prava na razini EU. Steći vještinu identifikacije izvora temeljnih prava u pravnom poretku EZ/EU i razumjeti granice u kojima u njihovoj zaštiti djeluje Europski sud.
Domaća zadaća: Pročitajte ponovo odluku 11/70 Internationale Handelsgessellschaft i odluke Solange I i II o kojima se govorilo u nastavnoj jedinci 6 i razmislite zašto je ES uveo zaštitu ljudskih prava u pravni poredak Zajednice. Pročitajte predmet Nold i razmislite kako Sud odlučuje koja se ljudska prava štite u okviru europskog prava.
Pročitajte čl. 6 i čl. 7 Ugovora o Europskoj uniji. Pronađite na Internetu i pogledajte što je predviđeno Europskom poveljom o zaštiti ljudskih prava.
Gradivo za pripremu za sat:
Dodatno čitanje:
9. Osnove unutarnjeg tržišta i sloboda kretanja roba
Cilj učenja: Razumjeti ekonomsku i političku pozadinu pravnog uređenja tržišnih sloboda općenito i slobode kretanja robaposebno. Razumjeti motivaciju Europskog suda koja objašnjava razvoj sudske prakse. Razumjeti pojmove – “količinska ograničenja”, “mjere s istovrsnim učinkom”, “jednako primjenjive mjere” i “nejednako primjenjive mjere”. Razumjeti razloge nastanka sudske doktrine “uzajamnog priznanja” (mutual recognition).
Literatura:
Ciljevi učenja: Steći sposobnost odrediti doseg primjene Čl. 34 UFEU. Razumjeti razliku između “prodajnih aranžmana” i “karakteristika proizvoda” u praksi Europskog suda, te razumjeti razloge zbog kojih je Europski sud uveo spomenuto razlikovanje. Razumjeti razliku između rane prakse Europskog suda u području slobode kretanja dobara i prakse nakon odluke u predmetu Keck. Razumjeti koncept margine prosudbe, i što on znači za regulatornu autonomiju država članica. Steći vještinu razlikovanja formalnih i supstancijalnih elemenata u praksi Europskog suda.
Razumijeti moguća opravdanja nacionalnih mjera koje su u dosegu čl. 34 te test propcionalnosti.
Domaća zadaća: Razmislite kako novi smjer prakse ECJ-a utječe na regulatornu autonomiju država članica? Razmislite, u kojoj se mjeri praksa ECJ-a u predmetu Keck razlikuje od ranije prakse? Razmislite o slijedećoj tvrdnji: “Razlikovanje između karakteristika proizvoda i prodajnih aranžmana je formalne naravi. Ono ne rješava problem pristupa tržištu.”
Gradivo za pripremu za sat:
Dodatno čitanje (ne ulazi u ispitnu literaturu):
10. Temeljna prava & tržišne slobode
Cilj učenja: Razumjeti odnos između tržišnih sloboda i temeljnih prava u EU i metode njihova balansiranja od strane Europskog suda. Steći sposobnost kritičkog promišljanja odnosa tržišnih sloboda i temeljnih prava u pravnom poretku EU. Razumjeti kako se praktično primjenjuju kriteriji Europske konvencije u pravnom poretku EU. Razumjeti mjesto testa proporcionalnosti u pravnoj analizi odnosa tržišnih sloboda i ljudskih prava, te steći vještinu argumentiranja u konkretnim situacijama.
Literatura:
11. Sloboda kretanja radnika
Cilj učenja: Upoznati se s osnovama slobode kretanja radnika na unutarnjem tržištu EU. Razumjeti razlike u pravnom uređenju različitih tržišnih sloboda i odnos slobode kretanja radnika i građanstva Unije . Razumjeti osnovne mehanizme slobode kretanja radnika i načela Osnivačkih ugovora koja se na tu slobodu primjenjuju, osobito načelo zabrane diskriminacije i test pristupa tržištu. Razumjeti definiciju pojma radnik u smislu prava EU i subjektivna prava koja su vezana uz taj status.
Literatura:
12. Građanstvo Unije
Cilj učenja: Razumijeti pojam građanstva Unije i njegovu važnost u pravu EU. Razumijeti pravo na spajanje obitelji građana Unije.
Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke i relevante odredbe Osnivačkog Ugovora. Razmislite koja je dodana vrijednost građanstva Unije za državljane država članica EU u odnosu na pravo na slobodu kretanja.
13. Sloboda pružanja usluga
Cilj učenja: Upoznati se s osnovama slobode pružanja usluga i prava poslovnog nastana na unutarnjem tržištu EU. Razumjeti razlike u pravnom uređenju različitih tržišnih sloboda. Razumjeti koncept uzajamnog priznanja u području slobode kretanja usluga. Naučiti razlikovati slobodu pružanja usluga i pravo poslovnog nastana.
Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke i relevantne odredbe Osnivačkih ugovora. Razmislite po čemu se sloboda kretanja usluga razlikuje od slobode kretanje roba. Postoje li zajedničke osobine? Identificirajte test proporcionalnosti čitajući presudu u predmetu Gebhard!
