Trg Republike Hrvatske 14
Zagreb, Hrvatska
Prethodna Strategija razvoja Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donesena je 2013. godine. Njezine polazne osnove sadrže informacije o tradiciji i razvojnim odrednicama, djelatnosti i ustroju Fakulteta i okviru za strategiju razvoja. Utvrdila je misiju, viziju i vrijednosti Fakulteta. Temeljem provedene SWOT analize postavila je ciljeve u ovih pet područja:
Strategija razvoja iz 2013. utvrdila je i 20 posebnih ciljeva razvoja te su za svaki od njih bile utvrđene provedbene aktivnosti, ključni pokazatelji i mehanizmi praćenja, odgovorne osobe i rokovi provedbe. Pored toga, Pravni je fakultet donio dva strateška programa znanstvenih istraživanja, koja su se odnosila na razdoblja 2016. – 2020. te 2021. – 2025.
Strategija razvoja za razdoblje 2025. – 2030. dokument je od posebnog značenja za Pravni fakultet. Njegovim donošenjem nastavlja se strateško planiranje fakultetskog razvoja, temeljeno na zakonskom i podzakonskom okviru za sklapanje programskih ugovora i osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, a u okvirima relevantnih europskih, nacionalnih i sveučilišnih strateških dokumenata. Za provedbu Strategije donijet će se akcijski plan. Pravni fakultet će također, temeljem Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, a u okviru Strategije razvoja, donijeti novi višegodišnji strateški program znanstvenih istraživanja u znanstvenim područjima koja pokriva u svojem radu, i to za razdoblje 2026. – 2030.
Strateško planiranje razvoja u narednom petogodišnjem razdoblju mora uzeti u obzir složene i promjenjive okolnosti i vanjske čimbenike utvrđene PESTLE analizom. Određivanje specifičnih, mjerljivih, relevantnih i u petogodišnjem razdoblju ostvarivih strateških i posebnih ciljeva moguće je samo ako se analiziraju i utvrde fakultetske snage, slabosti, prilike i prijetnje. Obje analize sastavni su dio ovog strateškog dokumenta (str. 7–11 i 12–20).
Nacrt strategije razvoja za razdoblje 2025. – 2030. izrađen je u suradnji Središnje radne skupine za izradu strategije razvoja, fakultetskog Odbora za strategiju razvoja i Uprave Pravnog fakulteta. U izradi je razvijen i primijenjen metodološki okvir strateškog planiranja fakultetskog razvoja, izvršene su analiza ostvarenosti ciljeva Strategije razvoja Pravnog fakulteta iz 2013. godine te situacijska analiza postojećeg stanja temeljem Samoanalize Pravnog fakulteta iz 2022. i Akcijskog plana za unapređenje kvalitete u postupku II. ciklusa reakreditacije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a uzeti su u obzir i drugi relevantni planski i programski dokumenti Fakulteta, uvažavajući okolnosti koje su se promijenile u razdoblju poslije izrade odnosno donošenja određenih fakultetskih dokumenata.
Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, Strategiju razvoja za razdoblje 2025. – 2030. donijelo je Vijeće Pravnog fakulteta na sjednici održanoj 26. ožujka 2025. godine.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu najstariji je i najveći pravni fakultet u Republici Hrvatskoj te jedan od najstarijih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji 2026. godine obilježava 250 godina neprekidnog djelovanja. Osnovan je 1776. godine u sklopu Kraljevske akademije znanosti (Regia scientiarium academia Zagrabiensis) koja je obuhvaćala tri fakulteta – Filozofski, Teološki i Pravni (Facultas iuridica). Prilikom osnivanja Pravnom je fakultetu priključen dotadašnji Političko-kameralni studij koji je osnovan 1769. godine u Varaždinu, a 1772. premješten u Zagreb. Nastava na novoosnovanom Pravnom fakultetu započela je 4. studenoga 1776. godine te se ovaj dan obilježava kao Dan fakulteta. Kraljevska akademija znanosti ukinuta je 1850.
U razdoblju od 1850. do 1874. Pravni fakultet nastavlja djelovati kao jedina visokoškolska institucija na hrvatskim prostorima pod nazivom Kraljevska pravoslovna akademija (Regia academia iuris).
Osnivanjem modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. fakultet nastavlja djelovati pod nazivom Pravoslovni i državoslovni fakultet, uz Mudroslovni i Bogoslovni fakultet. Godine 1926. taj je naziv zamijenjen današnjim nazivom Pravni fakultet.
Preuzimanjem studija i studenata Visoke upravne škole 1968., Više upravne škole te Interfakultetskog studija za socijalne radnike 1983., kao i studija javne uprave i poreznog studija 2011., Pravni se fakultet organizacijski sastoji od središnjeg pravnog studija te dva studijska centra – Studijskog centra socijalnog rada i Studijskog centra za javnu upravu i javne financije.
Temelj znanstveno-istraživačke infrastrukture Pravnog fakulteta čini Knjižnica koja djeluje od samog osnivanja Fakulteta, a zbog knjižnog fonda s više od 515 000 jedinica predstavlja jednu od najbogatijih pravnih knjižnica u ovom dijelu Europe. Uz to što pokriva sva pravna i srodna područja, polja i grane, napose ona u području društvenih znanosti, Knjižnica se brine za više od 10 000 jedinica nacionalne pravne baštine koja je od prvorazrednog značenja za hrvatsku pravnu kulturu.
Od svojeg osnivanja Pravni fakultet u Zagrebu je ishodište pravnih kadrova te je na određeni način sudjelovao u utemeljenju i djelovanju pravnih fakulteta u Splitu, Rijeci i Osijeku koji su osnovani u drugoj polovici 20. stoljeća. Kao ključna institucija pravnog obrazovanja tijekom dva i pol stoljeća djelovanja intenzivno je sudjelovao u međunarodnim procesima razvoja pravnog obrazovanja, međunarodnim projektima i konferencijama te u međunarodnoj znanstvenoj, nastavnoj i studentskoj razmjeni i mobilnosti.
Fakultet je javna ustanova, znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koja ustrojava i izvodi sveučilišne studije, stručne studije, znanstveni i stručni rad u znanstvenom području društvenih znanosti.
Ustrojstvene jedinice Fakulteta su katedre, zavodi, Studijski centar socijalnog rada, Studijski centar za javnu upravu i javne financije, Dekanat, Tajništvo, Ured za izdavačku djelatnost, Ured za informatičku tehnologiju, Knjižnica, Ured za međunarodnu suradnju i projekte, Pravna klinika, Upravni kompas te HOME – Centar za socijalnu podršku i inovacije.
Pravni fakultet samostalno izvodi 21 studijski program, dok osam njih izvodi u suradnji s drugim domaćim i stranim visokim učilištima. Ukupno je riječ o 29 studijskih programa svih razina, uključujući doktorsku, u područjima prava, socijalnog rada, socijalne politike, javne uprave i javnih financija. Pored dva doktorska studija na Pravnom se fakultetu izvodi 11 sveučilišnih poslijediplomskih specijalističkih studija, uz suradnju na više poslijediplomskih studija na razini Sveučilišta u Zagrebu.
Pravni fakultet je relativno velika akademska organizacija. Na fakultetu studira oko 6500 studenata, a godišnje ih otprilike 700 završava studij na nekom od studijskih programa, uključujući i doktorske studije. Broj dolaznih studenata u okviru Erasmus+ te drugih programa mobilnosti kontinuirano raste i kreće se između 150 i 200 godišnje. Studenti Pravnog fakulteta također se sve češće uključuju u različite oblike međunarodne mobilnosti kao što su Erasmus+, mješoviti intenzivni programi (BIP), programi u okviru Europskog sveučilišta gradova u postindustrijskoj tranziciji, ljetnih škola i drugih. U nastavi na Fakultetu sudjeluje 175 nastavnika i suradnika te nekoliko stotina vanjskih suradnika, dok je u stručnim, tehničkim i pomoćnim službama zaposleno 65 osoba.
Pravni fakultet njeguje kulturu suradnje, sudjelovanja, modernizacije, internacionalizacije i izvrsnosti. Kao najstariji i najveći pravni fakultet u zemlji potvrdio se kao predvodnik unaprjeđenja obrazovanja i prakse u Hrvatskoj u područjima u kojima izvodi studijske programe, napose u područjima prava, socijalnog rada i javne uprave. Nastavnici Pravnog fakulteta daju velik doprinos stvaranju hrvatskog pravnog i institucionalnog sustava te uspostavi demokratske i socijalne države i vladavine prava.
Misija je Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvrsnost, nacionalna utemeljenost i internacionalizacija obrazovanja kompetentnih stručnjaka u područjima prava, socijalnog rada i socijalne politike te javne uprave i javnih financija, koji će svojim znanjem i vještinama unaprijediti struku, obrazovanje te znanstveno-istraživački rad u navedenim područjima, skrb o nacionalnoj pravnoj baštini u kontekstu članstva u Europskoj uniji i odgovorno djelovanje Fakulteta radi unaprjeđenja općeg dobra i dobrobiti svih građana Republike Hrvatske i drugih ljudi koji žive na području Republike Hrvatske.
Vizija Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obuhvaća sljedeće komponente:
Ostvarenju misije i vizije doprinose sljedeće vrijednosti Pravnog fakulteta u Zagrebu:
POLITIČKI ČINITELJI
PRAVNI ČINITELJI
EKONOMSKI ČINITELJI
SOCIOKULTURNI, EKOLOŠKI I MEDIJSKI ČINITELJI
TEHNOLOŠKI I ZNANSTVENI ČINITELJI
SNAGE
SLABOSTI
PRILIKE
PRIJETNJE
Strateški cilj: ostvarenje međunarodne prepoznatljivosti studija sa snažnim naglaskom na osiguravanju kvalitete studija uz unaprjeđenje uvjeta studiranja i studentskog standarda.
Posebni ciljevi:
Strateški cilj: unaprjeđenje kvalitete znanstveno-istraživačke i razvojno-stručne djelatnosti do razine koja osigurava bolju međunarodnu prepoznatljivost, društvenu relevantnost, konkurentnost i vidljivost Fakulteta u europskom prostoru visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija.
Posebni ciljevi:
Strateški cilj: digitalizacija, osiguravanje kvalitetne prostorne infrastrukture za nastavne, znanstveno-istraživačke, inovacijske i stručne potrebe, organizacijska poboljšanja te osiguravanje stabilnog i racionalnog poslovanja.
Posebni ciljevi:
Strateški cilj: snažna povezanost s drugim akterima hrvatske i europske akademske zajednice, tijelima, organizacijama i subjektima u okruženju u kojem Fakultet djeluje te stalno pridonošenje općem dobru i dobrobiti zajednice i građana.
Posebni ciljevi:
Strategija razvoja Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utvrđuje ključne smjernice institucionalnog, organizacijskog, funkcionalnog, studijskog, kadrovskog, poslovnog i prostornog razvoja u razdoblju 2025. – 2030., čija je realizacija kritična za ostvarenje misije, vizije i ključnih vrijednosti Fakulteta.
Strategija razvoja u razdoblju 2025. – 2030. osigurat će postizanje svih ključnih ciljeva razvoja utvrđenih Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Narodne novine, broj 119/2022) i Uredbom o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 78/2023), i to:
Za provedbu Strategije razvoja u djelo donijet će se akcijski plan za razdoblje travanj 2025. – rujan 2026. kao dokument koji objedinjuje aktivnosti i instrumente za realizaciju ciljeva, dinamički plan provedbe i sustav pokazatelja stupnja ostvarenosti aktivnosti i ciljeva.
Uspješnost provedbe Strategije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pratit će se i ocjenjivati godišnje, na temelju pokazatelja uspješnosti i godišnjih izvješća odbora fakultetskog Vijeća i drugih fakultetskih tijela te Uprave i dekana o radu Fakulteta koji se podnose najkasnije do Dana Pravnog fakulteta 4. studenoga svake godine.
Na temelju godišnjih izvješća nadležna će tijela sastaviti akcijski plan za sljedeće jednogodišnje razdoblje koje se poklapa s akademskom godinom. Na taj će način ostvarenje strateških ciljeva razvoja odraziti zajednička nastojanja i rad nastavnog i nenastavnog osoblja te Uprave Fakulteta.
Uspješnost u ostvarivanju Strategije i akcijskog plana za provedbu Strategije bit će osnova za modernizaciju, uspješnost i privlačnost studija, učinkovitu organizaciju i kvalitetno programsko financiranje, a ujedno će dati dobru podlogu za narednu reakreditaciju Fakulteta.