Prethodna Strategija razvoja Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donesena je 2013. godine. Njezine polazne osnove sadrže informacije o tradiciji i razvojnim odrednicama, djelatnosti i ustroju Fakulteta i okviru za strategiju razvoja. Utvrdila je misiju, viziju i vrijednosti Fakulteta. Temeljem provedene SWOT analize postavila je ciljeve u ovih pet područja:

• nastavna djelatnost i studenti
• znanstveno-istraživačka djelatnost
• razvojno-stručna djelatnost
• sustav osiguravanja kvalitete i upravljanje resursima
• međunarodna suradnja.

Strategija razvoja iz 2013. utvrdila je i 20 posebnih ciljeva razvoja te su za svaki od njih bile utvrđene provedbene aktivnosti, ključni pokazatelji i mehanizmi praćenja, odgovorne osobe i rokovi provedbe. Pored toga, Pravni je fakultet donio dva strateška programa znanstvenih istraživanja, koja su se odnosila na razdoblja 2016. – 2020. te 2021. – 2025.

Strategija razvoja za razdoblje 2025. – 2030. dokument je od posebnog značenja za Pravni fakultet. Njegovim donošenjem nastavlja se strateško planiranje fakultetskog razvoja, temeljeno na zakonskom i podzakonskom okviru za sklapanje programskih ugovora i osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, a u okvirima relevantnih europskih, nacionalnih i sveučilišnih strateških dokumenata. Za provedbu Strategije donijet će se akcijski plan. Pravni fakultet će također, temeljem Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, a u okviru Strategije razvoja, donijeti novi višegodišnji strateški program znanstvenih istraživanja u znanstvenim područjima koja pokriva u svojem radu, i to za razdoblje 2026. – 2030.

Strateško planiranje razvoja u narednom petogodišnjem razdoblju mora uzeti u obzir složene i promjenjive okolnosti i vanjske čimbenike utvrđene PESTLE analizom. Određivanje specifičnih, mjerljivih, relevantnih i u petogodišnjem razdoblju ostvarivih strateških i posebnih ciljeva moguće je samo ako se analiziraju i utvrde fakultetske snage, slabosti, prilike i prijetnje. Obje analize sastavni su dio ovog strateškog dokumenta (str. 7–11 i 12–20).

Nacrt strategije razvoja za razdoblje 2025. – 2030. izrađen je u suradnji Središnje radne skupine za izradu strategije razvoja, fakultetskog Odbora za strategiju razvoja i Uprave Pravnog fakulteta. U izradi je razvijen i primijenjen metodološki okvir strateškog planiranja fakultetskog razvoja, izvršene su analiza ostvarenosti ciljeva Strategije razvoja Pravnog fakulteta iz 2013. godine te situacijska analiza postojećeg stanja temeljem Samoanalize Pravnog fakulteta iz 2022. i Akcijskog plana za unapređenje kvalitete u postupku II. ciklusa reakreditacije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a uzeti su u obzir i drugi relevantni planski i programski dokumenti Fakulteta, uvažavajući okolnosti koje su se promijenile u razdoblju poslije izrade odnosno donošenja određenih fakultetskih dokumenata.

Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, Strategiju razvoja za razdoblje 2025. – 2030. donijelo je Vijeće Pravnog fakulteta na sjednici održanoj 26. ožujka 2025. godine.

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu najstariji je i najveći pravni fakultet u Republici Hrvatskoj te jedan od najstarijih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji 2026. godine obilježava 250 godina neprekidnog djelovanja. Osnovan je 1776. godine u sklopu Kraljevske akademije znanosti (Regia scientiarium academia Zagrabiensis) koja je obuhvaćala tri fakulteta – Filozofski, Teološki i Pravni (Facultas iuridica). Prilikom osnivanja Pravnom je fakultetu priključen dotadašnji Političko-kameralni studij koji je osnovan 1769. godine u Varaždinu, a 1772. premješten u Zagreb. Nastava na novoosnovanom Pravnom fakultetu započela je 4. studenoga 1776. godine te se ovaj dan obilježava kao Dan fakulteta. Kraljevska akademija znanosti ukinuta je 1850.

U razdoblju od 1850. do 1874. Pravni fakultet nastavlja djelovati kao jedina visokoškolska institucija na hrvatskim prostorima pod nazivom Kraljevska pravoslovna akademija (Regia academia iuris).

Osnivanjem modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. fakultet nastavlja djelovati pod nazivom Pravoslovni i državoslovni fakultet, uz Mudroslovni i Bogoslovni fakultet. Godine 1926. taj je naziv zamijenjen današnjim nazivom Pravni fakultet.

Preuzimanjem studija i studenata Visoke upravne škole 1968., Više upravne škole te Interfakultetskog studija za socijalne radnike 1983., kao i studija javne uprave i poreznog studija 2011., Pravni se fakultet organizacijski sastoji od središnjeg pravnog studija te dva studijska centra – Studijskog centra socijalnog rada i Studijskog centra za javnu upravu i javne financije.

Temelj znanstveno-istraživačke infrastrukture Pravnog fakulteta čini Knjižnica koja djeluje od samog osnivanja Fakulteta, a zbog knjižnog fonda s više od 515 000 jedinica predstavlja jednu od najbogatijih pravnih knjižnica u ovom dijelu Europe. Uz to što pokriva sva pravna i srodna područja, polja i grane, napose ona u području društvenih znanosti, Knjižnica se brine za više od 10 000 jedinica nacionalne pravne baštine koja je od prvorazrednog značenja za hrvatsku pravnu kulturu.

Od svojeg osnivanja Pravni fakultet u Zagrebu je ishodište pravnih kadrova te je na određeni način sudjelovao u utemeljenju i djelovanju pravnih fakulteta u Splitu, Rijeci i Osijeku koji su osnovani u drugoj polovici 20. stoljeća. Kao ključna institucija pravnog obrazovanja tijekom dva i pol stoljeća djelovanja intenzivno je sudjelovao u međunarodnim procesima razvoja pravnog obrazovanja, međunarodnim projektima i konferencijama te u međunarodnoj znanstvenoj, nastavnoj i studentskoj razmjeni i mobilnosti.

Fakultet je javna ustanova, znanstveno-nastavna sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koja ustrojava i izvodi sveučilišne studije, stručne studije, znanstveni i stručni rad u znanstvenom području društvenih znanosti.

Ustrojstvene jedinice Fakulteta su katedre, zavodi, Studijski centar socijalnog rada, Studijski centar za javnu upravu i javne financije, Dekanat, Tajništvo, Ured za izdavačku djelatnost, Ured za informatičku tehnologiju, Knjižnica, Ured za međunarodnu suradnju i projekte, Pravna klinika, Upravni kompas te HOME – Centar za socijalnu podršku i inovacije.

Pravni fakultet samostalno izvodi 21 studijski program, dok osam njih izvodi u suradnji s drugim domaćim i stranim visokim učilištima. Ukupno je riječ o 29 studijskih programa svih razina, uključujući doktorsku, u područjima prava, socijalnog rada, socijalne politike, javne uprave i javnih financija. Pored dva doktorska studija na Pravnom se fakultetu izvodi 11 sveučilišnih poslijediplomskih specijalističkih studija, uz suradnju na više poslijediplomskih studija na razini Sveučilišta u Zagrebu.

Pravni fakultet je relativno velika akademska organizacija. Na fakultetu studira oko 6500 studenata, a godišnje ih otprilike 700 završava studij na nekom od studijskih programa, uključujući i doktorske studije. Broj dolaznih studenata u okviru Erasmus+ te drugih programa mobilnosti kontinuirano raste i kreće se između 150 i 200 godišnje. Studenti Pravnog fakulteta također se sve češće uključuju u različite oblike međunarodne mobilnosti kao što su Erasmus+, mješoviti intenzivni programi (BIP), programi u okviru Europskog sveučilišta gradova u postindustrijskoj tranziciji, ljetnih škola i drugih. U nastavi na Fakultetu sudjeluje 175 nastavnika i suradnika te nekoliko stotina vanjskih suradnika, dok je u stručnim, tehničkim i pomoćnim službama zaposleno 65 osoba.

Pravni fakultet njeguje kulturu suradnje, sudjelovanja, modernizacije, internacionalizacije i izvrsnosti. Kao najstariji i najveći pravni fakultet u zemlji potvrdio se kao predvodnik unaprjeđenja obrazovanja i prakse u Hrvatskoj u područjima u kojima izvodi studijske programe, napose u područjima prava, socijalnog rada i javne uprave. Nastavnici Pravnog fakulteta daju velik doprinos stvaranju hrvatskog pravnog i institucionalnog sustava te uspostavi demokratske i socijalne države i vladavine prava.

Misija je Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvrsnost, nacionalna utemeljenost i internacionalizacija obrazovanja kompetentnih stručnjaka u područjima prava, socijalnog rada i socijalne politike te javne uprave i javnih financija, koji će svojim znanjem i vještinama unaprijediti struku, obrazovanje te znanstveno-istraživački rad u navedenim područjima, skrb o nacionalnoj pravnoj baštini u kontekstu članstva u Europskoj uniji i odgovorno djelovanje Fakulteta radi unaprjeđenja općeg dobra i dobrobiti svih građana Republike Hrvatske i drugih ljudi koji žive na području Republike Hrvatske.

Vizija Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obuhvaća sljedeće komponente:

• ostati središnja i vodeća visokoobrazovna nastavna i znanstveno-istraživačka ustanova u područjima kojima se bavi u Republici Hrvatskoj i široj regiji, unutar Europske unije
• obrazovati i odgajati studente u duhu vrijednosti Ustava Republike Hrvatske i temeljnih pravnih dokumenata Europske unije
• stvarati nova znanja kroz nacionalne i međunarodne projekte usmjerene na inovacije relevantne za društvenu zajednicu i sve građane
• surađivati s lokalnom zajednicom, tijelima državne sudbene, zakonodavne i izvršne vlasti i drugim državnim i javnim institucijama, institucijama europskog istraživačkog prostora i prostora visokog obrazovanja, gospodarstvom i civilnim društvom radi unaprjeđenja obrazovanja i prakse u područjima u kojima izvodi studijske programe
• kontinuirano i ustrajno sudjelovati u oblikovanju i modernizaciji hrvatskog pravnog i institucionalnog sustava zalaganjem za ostvarenje standarda demokratske i socijalne države te vladavine prava
• biti ustanova visokih akademskih i etičkih vrijednosti koju odlikuje kritičko razmišljanje, tolerancija, uključivost, jednakost i briga za dobrobit svih njezinih članova.

Ostvarenju misije i vizije doprinose sljedeće vrijednosti Pravnog fakulteta u Zagrebu:

• unaprjeđenje javnog dobra
• studij usmjeren na studenta
• posebna potpora talentiranim studentima kako bi ostvarili svoje potencijale
• stalna povezanost sa širokim krugom poslodavaca i briga o zapošljivosti studenata
• tolerancija, poštovanje različitosti i briga o podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata
• izvrsnost u nastavi, znanstveno-istraživačkom i stručnom radu
• kontinuirana briga o osiguravanju kvalitete visokog obrazovanja, znanosti i istraživanja
• inovativnost i prilagodljivost promjenjivim uvjetima djelovanja
• etika i integritet u svim oblicima djelovanja te u odnosima unutar Fakulteta, Sveučilišta i šire društvene zajednice
• otvorenost i transparentnost djelovanja Pravnog fakulteta te rezultata rada njegovih nastavnika i drugih zaposlenika
• liderstvo i jačanje kompetencija nastavnika u području njihove ekspertize uz stvaranje i održavanje ugleda na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini
• profesionalnost i kvaliteta te briga o kontinuiranom usavršavanju i motivaciji nenastavnog osoblja
• uklopljenost u Europski prostor visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija
• posvećenost općedruštvenom, nacionalnom i europskom blagostanju
• zalaganje za očuvanje prirodnog okoliša i održivog ekonomskog, društvenog i kulturnog razvoja.

• Činitelji/trendovi (regular font)
• Opis negativnog utjecaja (italic font)

POLITIČKI ČINITELJI

• nedovoljno ulaganje u sustav visokog obrazovanja i znanosti u uvjetima porasta troškova i inflacije
• ograničenje sredstava za unaprjeđenje nastave, znanstveno-istraživačkog rada i drugih komponenti djelatnosti

• kontinuirano osnivanje novih visokih učilišta i odobravanje novih studijskih programa
• natjecanje s novim visokim učilištima i studijskim programima čije su potrebe za osnivanjem i kvalitete upitne

• izdašnije financiranje i potpora državnih i javnih tijela novim visokim učilištima i studijskim programima na štetu onih s dokazanom tradicijom i reputacijom, usmjerenih na kvalitetu
• financiranje zasnovano na povijesnim podacima bez uvažavanja razvojnih potreba u nastavi, znanosti i stručnom radu
• dugogodišnji izostanak prilagodbe visine participacije školarina troškovima i inflaciji

• neprepoznavanje važnosti rezultata znanstveno-istraživačkog i stručnog rada za rješavanje društvenih izazova od strane nadležnih državnih i javnih tijela u područjima prava, javne uprave i socijalnih djelatnosti
• nedovoljno uvažavanje rezultata znanstveno-istraživačkog i stručnog rada
• oskudno financiranje znanstveno-istraživačkih i stručnih projekata

• pretjerano restriktivna kadrovska politika u visokom obrazovanju za nastavno i nenastavno osoblje
• izrazite poteškoće u zapošljavanju novih kadrova
• povećano opterećenje nastavnika i stručnih službi

• izostanak objektivne evaluacije rezultata i kvalitete fakulteta
• reputacijska šteta koja može dovesti do smanjene popunjenosti upisnih kvota

• favoriziranje STEM područja u odnosu na društveno i humanističko područje
• dugoročno slabije financiranje cjelokupnog rada, napose znanstveno-istraživačkog i stručnog rada

PRAVNI ČINITELJI

• prečeste promjene zakona i drugih propisa koji unose bitne promjene u sustav visokog obrazovanja i znanosti uz nedovoljnu pripremu i uvažavanje prijedloga fakulteta
• narušavanje načela pravne sigurnosti i izvjesnosti za studente i zaposlenike

• prijelaz sustava financiranja visokih učilišta na programske ugovore
• poteškoće u financiranju redovite djelatnosti
• poteškoće u financiranju infrastrukturnih projekata ključnih za održanje visoke kvalitete nastave, znanstveno-istraživačkog i stručnog rada te drugih djelatnosti Fakulteta

• puko formalno usklađivanje sustava visokog obrazovanja s istovjetnim sustavima država europskog prostora visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija bez stvaranja istih uvjeta
• slabljenje pozicije Fakulteta na europskoj i međunarodnoj razini

• neprepoznati potencijali fakulteta za kvalitetno oblikovanje javnih politika i propisa na nacionalnoj i međunarodnoj razini
• slabljenje društvene odgovornosti i utjecaja Fakulteta na kvalitetu javnih politika i propisa

• za razliku od drugih zemalja Europske unije, zakonski onemogućeno zastupanje nastavnika pred sudovima i javnopravnim tijelima
• prigovori kako je Fakultet posvećen pretežno pravnoj teoriji

EKONOMSKI ČINITELJI

• ekonomska stagnacija na nacionalnoj i svjetskoj razini
• ograničenja proračunske potrošnje i prelazak na programsko financiranje

• inflacija i rast troškova u javnom sektoru, kao i rast troškova života
• odustajanje od studija studenata iz ranjivih i podzastupljenih skupina
• porast materijalnih troškova Fakulteta

• poteškoće u dosadašnjem načinu financiranja visokog obrazovanja i znanosti uz upitnu mogućnost poboljšanja financiranja putem programskih ugovora
• smanjenje broja studenata
• nemogućnost održavanja dosadašnje razine financiranja te rizik od smanjenja financijskih sredstava za rad Fakulteta
• centralizacija odlučivanja o financijama unutar Sveučilišta

• novi oblici obrazovanja i cjeloživotnog učenja koje nude dionici izvan sustava visokog obrazovanja
• smanjena atraktivnost programa cjeloživotnog obrazovanja Fakulteta

• ograničena mogućnost dobivanja znanstvenih i stručnih projekata
• smanjenje opsega znanstveno-istraživačke i stručne djelatnosti

• osnivanje konkurentskih studijskih programa na drugim visokim učilištima
• smanjenje broja upisanih studenata na studijske programe na kojima je ponuda konkurentskih programa veća

• visoki troškovi života u Zagrebu u odnosu na druge gradove u kojima postoje istovrsni, slični i srodni studijski programi
• odljev studenata na istovrsne, slične i srodne studije koji se izvode u drugim gradovima

• nedovoljna transparentnost postupaka zapošljavanja i izostanak objektivne evaluacije kvalitete kandidata na javnim natječajima
• odljev studenata na druga visoka učilišta

SOCIOKULTURNI, EKOLOŠKI I MEDIJSKI ČINITELJI

• sve veća međunarodna mobilnost studenata, nastavnika, istraživača i nenastavnog osoblja te sudjelovanje u UNIC savezu
• povećani troškovi za studente, nastavnike, istraživače i nenastavno osoblje u mobilnosti

• širenje klime u društvu koja ima elemente antiznanstvenosti
• osporavanje ekspertize nastavnika

• sve veća potreba za studentskim kompetencijama stečenima u kliničkoj, praktičnoj i terenskoj nastavi
• troškovi brzog razvoja kliničke, praktične i terenske nastave

• nužnost rada sa studentima u manjim grupama
• potreba za novim prostornim kapacitetima Fakulteta i troškovi ulaganja u postojeće

• percepcija Fakulteta u javnosti ne odražava njegove dobre strane
• nedovoljna prisutnost Fakulteta kao relevantnog društvenog aktera i njegovih nastavnika u javnosti

• promijenjene karakteristike i potrebe studentske populacije
• potreba za jačim angažmanom Fakulteta u utvrđivanju i provedbi prikladnih oblika odnosa sa studentima

• sve veći udio studenata iz podzastupljenih i ranjivih skupina u studentskoj populaciji
• raskorak između očekivanja različitih skupina studenata i rješenja koja nisu oblikovana kako bi odgovorila njihovim specifičnim uvjetima studiranja

• dugotrajna višestruka društvena kriza u svjetskim razmjerima (ekonomska, financijska, sigurnosna, ekološka, kriza energije, hrane itd.)
• nedovoljna pripremljenost za funkcioniranje u kriznim uvjetima

• javni i privatni sektor nedovoljno su upoznati sa znanstveno-stručnim doprinosom Fakulteta
• reputacijska ocjena Fakulteta stvara se temeljem stereotipa iz prijašnjih razdoblja

• nepovoljni demografski trendovi
• poteškoće u popunjavanju upisnih kvota

• veća dostupnost studiranja u državama članicama europskog prostora visokog obrazovanja
• sve izraženija potreba za fakultetskom potporom studentima

• nedovoljno razvijen sustav dobivanja povratnih informacija od tržišta rada o izlaznim kompetencijama i zapošljivosti završenih studenata
• povećani troškovi Fakulteta u svrhu ustanovljenja stvarne slike kompetencija i zapošljivosti završenih studenata

• nedovoljna prepoznatost važnosti pravnih, socijalnih i upravnih znanosti u društvu
• često pasivna i pro forma uloga nastavnika u radnim tijelima državnih i drugih tijela i institucija

• promijenjeno medijsko praćenje rada Fakulteta
• negativna percepcija Fakulteta kao partnera u unaprjeđenju znanosti i struka kojima se bavi

• sve izraženiji rizici nepovoljnog i ekološki rizičnog ekonomskog, društvenog i kulturnog razvoja
• zanemarivanje ekoloških vrijednosti i potrebe zastupanja održivog razvoja u istraživanjima i stručnom radu Fakulteta

TEHNOLOŠKI I ZNANSTVENI ČINITELJI

• sve brži razvoj digitalne tehnologije (umjetna inteligencija, upravljanje pomoću algoritama, opća digitalizacija poslovnih procesa)
• sve veći napori i troškovi edukacije nastavnika i studenata u području novih tehnologija
• upitna mogućnost udovoljavanja određenim oblicima studentskih obveza na tradicionalan način
• povećani troškovi uključivanja novih sadržaja u nastavne predmete
• povećani troškovi prilagodbe fakultetskih poslovnih procesa

• sve brže mijenjanje uloge klasičnih knjižnica i sve šire korištenje online baza
• sve veći troškovi i sve teža pozicija baštinskih knjižnica uz povećanu potrebu za brigom o nacionalnoj pravnoj baštini

• sve češće korištenje e-učenja i online nastave te online oblika suradnje u znanosti, istraživanju i drugim oblicima rada
• nužnost prilagodbe prostora, ulaganja u novu opremu i edukaciju za online nastavu i suradnju

• nedovoljna ulaganja u znanstvene projekte na nacionalnoj razini te pretjerana birokratiziranost postupka prijave, praćenja i izvještavanja o znanstvenim projektima
• smanjenje interesa znanstvenika i istraživača za prijavu znanstvenih projekata na nacionalnoj razini, što može dovesti do stagnacije znanstvenih istraživanja u nacionalno specifičnim područjima kao što su pravo, socijalne djelatnosti i javna uprava

SNAGE

• Pravni fakultet je vodeća ustanova visokog obrazovanja u područjima prava, socijalnog rada i socijalne politike, javne uprave i javnih financija u Republici Hrvatskoj i regiji, koja zbog svojeg 250-godišnjeg neprekidnog rada ima reputaciju ustanove od posebnog društvenog značenja
• uspješnost u povećanju interesa maturanata za studij prava i socijalnog rada
• dugogodišnja uspješnost u privlačenju velikog broja završenih studenata na kvalitetne poslijediplomske studije, uključujući doktorski studij prava te doktorski studij socijalnog rada i socijalne politike, programe cjeloživotnog obrazovanja i ljetne škole
• nastavnici su vodeći znanstvenici, istraživači i stručnjaci u svojim disciplinama, s visokim utjecajem, citiranošću, međunarodnim ugledom, ugledom u nacionalnim i međunarodnim profesionalnim udruženjima te općom prepoznatljivošću
• Fakultet ima najveći broj nastavnika, znanstvenika i istraživača u odnosu na druge slične ustanove u zemlji i u regiji
• Fakultet ostvaruje sinergijske učinke u oblikovanju studijskih programa, nastavi te znanstveno-istraživačkom i stručnom radu međusobnom suradnjom vlastitih nastavnika i istraživača iz velikog broja disciplina i nastavnih predmeta
• Fakultet je afirmirana ustanova unutar Europskog prostora visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija s obzirom na to da je bio koordinirajuća ustanova za provedbu prvog trogodišnjeg razdoblja razvoja Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC) i pridruženog projekta razvoja zajedničkih angažiranih istraživanja (UNIC4ER) za Sveučilište u Zagrebu, razvio je suradnju s velikim brojem inozemnih sveučilišta, uključujući one u Europskoj uniji i europskom susjedstvu, oformio skupinu od 30 posebno istaknutih izvrsnih svjetskih znanstvenika pod nazivom Friends of the Faculty, sudjelovao u združenom doktorskom studiju Human Rights, Society, and Multi-Level Governance sa Sveučilištem u Padovi, Italija i više drugih svjetskih sveučilišta te sudjeluje u združenom diplomskom studiju s članicama UNIC saveza Redesigning Post-Industrial City koji se financira kroz program Erasmus Mundus Joint Masters
• Fakultet je tijekom provedbe prve faze razvoja Europskog sveučilišta postindustrijskih gradova (UNIC), od 2020. do 2023., uspostavio kvalitetnu suradnju s Gradom Zagrebom, jer su u razvoj UNIC saveza uključene gradske uprave gradova u kojima je sjedište sveučilišta koja čine UNIC savez, a ta se suradnja nastavlja i razvija i dalje, kako kroz UNIC savez, tako i neposredno s tijelima gradske vlasti i uprave
• Fakultet je zbog dugogodišnje uspješnosti u znanstveno-istraživačkom radu i zalaganju za otvorenu znanost afirmirana ustanova unutar Europskog prostora istraživanja i inovacija te pouzdan i atraktivan partner u velikom broju međunarodnih znanstvenih projekata
• Fakultet je razvio partnerski odnos sa sudovima i srodnim tijelima i službama (državno i privatno odvjetništvo, javno bilježništvo i dr.), komorama u području svojeg djelovanja (Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska javnobilježnička komora, Hrvatska komora socijalnih radnika), brojnim državnim tijelima, uključujući Vladu Republike Hrvatske, ministarstva i druga tijela državne i javne uprave, nezavisnim regulatorima i agencijama, javnim ustanovama, tvrtkama u privatnom i javnom sektoru, organizacijama za stručno usavršavanje (Pravosudna akademija, Akademija socijalne skrbi, Državna škola za javnu upravu, Diplomatska akademija i dr.), ustanovama socijalne skrbi, organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim akterima
• Fakultet razvija suvremene metode angažiranih istraživanja, istraživanja usmjerenih na konkretne slučajeve, sudjeluje u simuliranim suđenjima u domaćem i međunarodnom kontekstu, pruža besplatnu pravnu i drugu pomoć, praktičnu i terensku nastavu (Pravna klinika, Upravni kompas, HOME – Centar za socijalnu podršku i inovacije), te nastoji povezati studente s potencijalnim poslodavcima (Alumni zajednica i njezine sekcije, mentorstvo u suradnji s istaknutim ekspertima iz prakse i dr.) radi unaprjeđenja kompetencija i bolje zapošljivosti
• Fakultet ima prepoznatljivu ulogu u društvu, njeguje sve oblike društvene odgovornosti i humanitarnog djelovanja te potiče društveni angažman studenata i studentskih udruga
• Fakultet na svim razinama studiranja u nastavu uključuje vrlo velik broj eksperata iz prakse
• Fakultet svojim studentima, istraživačima i nastavnicima te svim drugim zainteresiranim profesionalcima omogućava pristup knjižničnom fondu s više od 515 000 jedinica, koji je jedan od najvećih u širem prostoru srednje i jugoistočne Europe
• Fakultet omogućava pristup i vodi posebnu brigu o nacionalnom pravnom baštinskom knjižničnom fondu s više od 10 000 jedinica, čiju jezgru čini zaštićeni fond Rara
• Fakultet osigurava pristup najvećim svjetskim i nacionalnim online bazama podataka, koje uključuju knjige, časopise i druge izvore, te vodi Europski dokumentacijski centar (EDC)
• Fakultet stalno unaprjeđuje informatičku infrastrukturu i ubrzano radi na digitalizaciji svih segmenata rada i poslovanja
• na Fakultetu se odvija velik broj međunarodnih i nacionalnih kompetitivnih znanstvenih projekata, a brojni nastavnici i istraživači sudjeluju u relevantnim svjetskim istraživačkim mrežama i profesionalnim udruženjima, čime Fakultet daje snažan znanstveni i stručni doprinos razvoju postojećih i novih znanstvenih i stručnih područja i struka
• kroz više od 700 sporazuma o suradnji Fakultet ima dobru institucionalnu umreženost unutar zemlje te u međunarodnim razmjerima
• zbog reputacijskih razloga poslodavci smatraju završene studente Pravnog fakulteta u Zagrebu poželjnim zaposlenicima
• objavom 15 – 20 knjiga godišnje te kontinuiranom dugogodišnjom objavom sedam znanstvenih i stručnih periodičnih publikacija (časopisa, od kojih je veći dio međunarodnog karaktera uz objavu radova na stranim jezicima) Fakultet privlači brojne autore iz drugih ustanova i zemalja, ne samo iz Europske unije i susjedstva nego i iz čitavog svijeta
• Fakultet modernizira i jača kapacitet svojih stručnih, tehničkih i pomoćnih službi
• Fakultet kontinuirano razvija inovativnu, proaktivnu i participativnu kulturu

SLABOSTI

• odvijanje nastave na velikom broju privremenih lokacija tijekom cjelovite obnove fakultetskih zgrada
• nedovoljna prisutnost i aktivnost studenata na nastavi
• dobivanje povratnih informacija od poslodavaca o kvaliteti i potrebama prilagodbe studijskih programa i kreiranja novih studijskih programa te programa cjeloživotnog obrazovanja u početnoj je fazi
• praćenje prolaznosti studenata kroz studij te njihove završnosti kao i donošenje mjera za unaprjeđenje prolaznosti i završnosti u početnoj su fazi te im nedostaje sustavnosti i prihvaćenosti
• usavršavanje nastavnika u metodama poučavanja tek je započelo
• sustav praćenja i obavještavanja nastavnika i istraživača o novim mogućnostima prijave projekata kao i stručne i administrativne podrške tijekom prijave i vođenja projekata je u uspostavi
• sustav poticanja i nagrađivanja nastavnika koji vode međunarodne i kompetitivne projekte, a kojima se povećava vanjska vidljivost i reputacija Fakulteta, tek je pred uvođenjem
• nedovoljna iskorištenost velikog broja postojećih kontakata s tijelima Europske unije, drugim međunarodnim akterima, kao i tijelima drugih zemalja te sveučilištima, fakultetima i nastavnicima u Europi i svijetu
• niska razina prepoznavanja važnosti inovacija, transfera znanja i suradnje s gospodarstvom
• nedovoljna međunarodna mobilnost nenastavnog osoblja uz znatan prostor za poboljšanje mobilnosti studenata i nastavnika
• uspostava potpune digitalne baze završenih studenata bit će moguća nakon usklađenja sa standardima i zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka GDPR
• jačanje kapaciteta stručnih, tehničkih i pomoćnih službi tek je omogućeno recentnim promjenama pravnog okvira i donošenjem novog Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu
• nedostatak prostora namijenjenih za društvene sadržaje i druženje studenata tijekom cjelovite obnove fakultetskih zgrada
• postojanje znatnog prostora za izgradnju proaktivne, kohezivne, inovativne i na javno dobro upravljene organizacijske kulture
• nedostatak prostora za trajni smještaj knjižničnog fonda, napose nacionalnog pravnog baštinskog fonda, te izrazita sporost u digitalizaciji knjižničnog fonda
• nedostatak prostora i fragmentirano čuvanje fakultetske arhive te nedovoljna briga o digitalizaciji i edukaciji za moderno upravljanje fakultetskim arhivskim fondom
• nedovoljna briga o vlasničkom stanju fakultetskih nekretnina
• postoji znatan prostor za jačanje odnosa s javnošću kako bi informacije o rezultatima rada Fakulteta postale dostupnije i vidljivije stručnoj i općoj javnosti

PRILIKE

• prilagodbe studijskih programa i nastave te kontinuirano unaprjeđenje sustava osiguravanja kvalitete omogućuju modernizaciju studijskih programa, uvođenje modernih metoda učenja usmjerenih na studente i prolaznost tijekom studija te usklađenje studentskog opterećenja i nastavnih sadržaja s očekivanim ishodima učenja
• upis standarda kvalifikacije Sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra prava u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te analize zapošljivosti završenih studenata daju okvir za provedbu kvalitetne reforme studija te učinkovitije povezivanje nastavnih sadržaja s potrebama tržišta rada
• velik broj Erasmus+ i drugih sporazuma o suradnji s inozemnim sveučilištima i fakultetima omogućuje povećanje odlazne mobilnosti studenata te nastavnog i nenastavnog osoblja
• sve veća dostupnost međunarodnih stipendija kako za studente tako i za nastavnike i nenastavno osoblje omogućuje stjecanje novih znanja i kompetencija te profesionalni razvoj svih članova fakultetske zajednice
• postojeći i planirani kvalitetni sveučilišni studijski programi svih razina te velik broj kolegija na engleskom jeziku omogućavaju povećanje međunarodne i regionalne prepoznatljivosti te upis većeg broja stranih studenata
• velik broj (700) kolegija u sustavu Merlin omogućuje znatno proširenje i unaprjeđenje e-učenja
• velik broj sporazuma o suradnji sa sudovima, Vladom Republike Hrvatske i drugim državnim tijelima, javnim institucijama, odvjetničkim i javnobilježničkim uredima, organizacijama civilnog društva i drugim subjektima, unaprjeđenje rada Pravne klinike te osnivanje i rad Upravnog kompasa i HOME – Centra za socijalnu podršku i inovacije kroz koje se odvija klinička i praktična nastava te novouvedeno mentoriranje studenata završne godine studija omogućuju razvoj novih oblika povezivanja studenata s potencijalnim poslodavcima te stjecanje raznovrsnih relevantnih praktičnih kompetencija studenata tijekom studija
• suradnja s istaknutim europskim sveučilištima kroz europske i međunarodne programe potiče interdisciplinarnost i inovacije
• bogato iskustvo organiziranja međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih konferencija i drugih znanstveno-stručnih događaja te gostujućih profesora otvara prostor za još snažniju internacionalizaciju studija, znanstveno-istraživačkog i stručnog rada Fakulteta
• aktivno i napredno praćenje pravne regulacije, brzih inovacija i mogućnosti primjene umjetne inteligencije u nastavi, znanstveno-istraživačkom i stručnom radu i radu stručnih službi Fakulteta, kao i znanstveno-istraživački i publicistički rad u vezi s umjetnom inteligencijom, otvara prostor suradnje s najboljim domaćim i inozemnim institucijama i akterima u dinamičnom prostoru nove tehnološke revolucije
• suradnja s gimnazijama i drugim srednjim školama dovodi do boljih upisnih rezultata
• međunarodno prepoznata i potvrđena ekspertiza i iskustvo nastavnika omogućavaju utjecaj na europske i međunarodne politike te prijenos znanja i iskustava u druge zemlje
• kontinuirano osnivanje novih sekcija Alumni zajednice fakulteta, uključivanje novih članova te osnivanje Savjeta Alumni zajednice i Savjeta za suradnju s gospodarstvom i nevladinim sektorom Fakulteta omogućavaju jačanje veza i stvaranje zajednice s bivšim studentima
• odobreni programi te ekspertiza nastavnika, posebno u pogledu novih profesionalno i društveno važnih tema i izazova, omogućavaju jačanje aktivnosti Fakulteta u području cjeloživotnog obrazovanja
• promjene unutarnjeg ustrojstva omogućuju modernizaciju postojećih i razvoj novih stručnih službi potrebnih Fakultetu kako bi se osigurao razvoj usporediv s razvojem modernih domaćih i inozemnih visokoobrazovnih i znanstvenih organizacija
• promjenama u sastavu fakultetskog Vijeća nastalim uvođenjem predstavnika zaposlenika i stalnim kontaktom Uprave i zaposlenika te Uprave i sindikata omogućen je primjeren protok informacija te stvaranje kulture stalnog obavještavanja i sudjelovanja nenastavnog osoblja u pitanjima od važnosti za status zaposlenika i razvoj Fakulteta
• kontinuirano poticanje rada studentskih udruga, angažman znatnog broja studenata u demonstraturi i na druge načine, rad Studentskog informacijskog centra te stalni kontakt Uprave i stručnih službi sa Studentskim zborom, studentskim pravobraniteljem, sekcijama Alumni zajednice i studentima omogućuju jačanje kulture sudjelovanja studenata u razvoju Fakulteta
• digitalizacija poslovnih procesa i rada stručnih službi omogućuje kvalitetnu komunikaciju i brz protok informacija, stvaranje potrebnih baza podataka te modernizaciju poslovnih procesa, odnosno rada stručnih službi
• razvijanje izdavačke djelatnosti omogućuje objavu moderne fakultetske nastavne te znanstveno-stručne literature
• stvaranje profesionalne jezgre unutar fakultetskih stručnih službi omogućuje unaprjeđenje odnosa s javnošću i društveno odgovornog djelovanja Fakulteta

PRIJETNJE

• stagflacija i drugi elementi višestruke svjetske krize uz stalno veliko povećanje troškova
• dugogodišnje nedovoljno financiranje osnovne djelatnosti iz državnog proračuna
• dugogodišnja nemogućnost dobivanja sredstava iz državnog proračuna za infrastrukturne projekte nužne za fakultetski razvoj
• relevantni akteri ne pridržavaju se Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Uredbom programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj propisanih standarda, što za Fakultet povećava rizik od nepovoljnog ishoda programskog pregovaranja
• nepostojanje Fakultetu potrebne prostorne infrastrukture uslijed sporosti cjelovite obnove zgrade u kojoj je sjedište Fakulteta (na adresi Trg Republike Hrvatske 14) i drugih naslijeđenih prostornih problema o kojima bez utjecaja Fakulteta odlučuju drugi akteri (knjižni fond, arhivska građa, dvorane za nastavu, dvorane za online nastavu, čitaonice, prostor za održavanje kliničke i praktične nastave te pripremu za natjecanja u simuliranim suđenjima, sobe za nastavnike i nenastavno osoblje itd.)
• visoka cijena, privremenost i fragmentiranost prostora zakupljenog za odvijanje fakultetskih djelatnosti za vrijeme cjelovite obnove
• sporost u refundiranju iznosa koje Fakultet plaća izvođačima radova za vrijeme cjelovite obnove
• stalno rastuće administrativno opterećenje zbog velike količine zahtjeva državnih tijela i drugih aktera za izvještavanje uz visoku neizvjesnost uslijed stalnog mijenjanja pravila
• poteškoće, dugotrajnost i neizvjesnost ishoda pri traženju dvostruke suglasnosti za zamjenska i razvojna radna mjesta od Rektorata i nadležnog ministarstva
• nepostojanje stipendija i nemogućnost zapošljavanja na Fakultetu najboljih diplomiranih studenata radi nužnog obnavljanja nastavnog kadra i popravljanja generacijski nepovoljne strukture nastavnika i suradnika (obrnuta piramida i zakonom nametnuti ubrzani odlazak u mirovinu)
• neprilagođenost sustava potpore znanstvenim istraživanjima potrebama društveno-humanističkog područja
• nisko razumijevanje presudne uloge prava i srodnih studija za gospodarski, društveni i kulturni razvoj
• smanjen interes najuspješnijih maturanata za studij prava, javne uprave i porezni studij te nemogućnost motivacije upisanih studenata za studij jer se dio njih upisuje samo s ciljem stjecanja studentskih prava (rad preko studentskih ugovora, socijalna prava itd.)
• u slučaju nepovoljnih pravomoćnih sudskih odluka sporovi donose rizik od gubitka dijela prostora te isplate znatnih financijskih sredstava u kratkom roku

Strateški cilj: ostvarenje međunarodne prepoznatljivosti studija sa snažnim naglaskom na osiguravanju kvalitete studija uz unaprjeđenje uvjeta studiranja i studentskog standarda.

Posebni ciljevi:

1. modernizacija postojećih i akreditiranje novih studijskih programa visoke kvalitete
2. jačanje mobilnosti i jačanje uključenosti u mreže i saveze sveučilišta u sklopu europskih programa i inicijativa
3. redefiniranje ishoda učenja u skladu s potrebama tržišta rada
4. poboljšanje uspješnosti i završnosti studija
5. razvoj praktičnog učenja i brige za profesionalnu karijeru završenih studenata
6. unaprjeđenje sustava potpore studentima i studentskom standardu
7. unaprjeđenje programa i sustava cjeloživotnog obrazovanja
8. unaprjeđenje sustava osiguravanja kvalitete
9. modernizacija nastave i jačanje nastavničkih kompetencija
10. predlaganje novih standarda zanimanja te cjelovitih i djelomičnih kvalifikacija.

Strateški cilj: unaprjeđenje kvalitete znanstveno-istraživačke i razvojno-stručne djelatnosti do razine koja osigurava bolju međunarodnu prepoznatljivost, društvenu relevantnost, konkurentnost i vidljivost Fakulteta u europskom prostoru visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija.

Posebni ciljevi:

1. sustavno podupiranje znanstvene izvrsnosti
2. daljnja internacionalizacija cjelokupne znanstveno-istraživačke, nakladničke i stručne djelatnosti
3. snažnije umrežavanje i jačanje interdisciplinarnosti znanstveno-istraživačke i stručne djelatnosti
4. potpora ostvarenju načela otvorene znanosti
5. sustavna prezentacija rezultata znanstveno-stručnih projekata
6. uspostava sustava prepoznavanja, promocije i podupiranja inovacija
7. transfer znanja i razvoj struke.

Strateški cilj: digitalizacija, osiguravanje kvalitetne prostorne infrastrukture za nastavne, znanstveno-istraživačke, inovacijske i stručne potrebe, organizacijska poboljšanja te osiguravanje stabilnog i racionalnog poslovanja.

Posebni ciljevi:

1. unaprjeđivanje informacijsko-komunikacijske potpore fakultetskim djelatnostima
2. digitalizacija svih poslovnih procesa
3. završetak cjelovite obnove fakultetskih zgrada
4. osiguravanje prostorne infrastrukture nužne za dugoročno kvalitetno rješavanje prostornih pitanja Fakulteta
5. prilagodba organizacijske strukture, organizacijska učinkovitost i jačanje kohezivne i poticajne kulture
6. osiguravanje stabilnog i racionalnog poslovanja.

Strateški cilj: snažna povezanost s drugim akterima hrvatske i europske akademske zajednice, tijelima, organizacijama i subjektima u okruženju u kojem Fakultet djeluje te stalno pridonošenje općem dobru i dobrobiti zajednice i građana.

Posebni ciljevi:

1. jačanje društvene odgovornosti Fakulteta
2. socijalna uključivost, cjeloživotno obrazovanje, jednakost, ravnopravnost te poštovanje različitosti
3. pojačana briga o nacionalnoj pravnoj baštini
4. osnaživanje kapaciteta stručnih službi za podršku radu državnih tijela i javnih institucija od nacionalnog značenja
5. popularizacija znanosti
6. poticanje i potpora društveno korisnom i humanitarnom radu zaposlenika i studenata
7. jačanje potpore aktivnostima studentskih udruga i Alumni zajednice
8. poticanje na kritičko razmišljanje te sudjelovanja u javnim raspravama i procesima društvenog, kulturnog te održivog gospodarskog razvoja i zelene tranzicije
9. razvoj programa cjeloživotnog učenja od posebne važnosti za gospodarstvo te za društveni i kulturni razvoj.

Strategija razvoja Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utvrđuje ključne smjernice institucionalnog, organizacijskog, funkcionalnog, studijskog, kadrovskog, poslovnog i prostornog razvoja u razdoblju 2025. – 2030., čija je realizacija kritična za ostvarenje misije, vizije i ključnih vrijednosti Fakulteta.

Strategija razvoja u razdoblju 2025. – 2030. osigurat će postizanje svih ključnih ciljeva razvoja utvrđenih Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Narodne novine, broj 119/2022) i Uredbom o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 78/2023), i to:

1. podizanje znanstvene izvrsnosti
2. jačanje suradnje s gospodarstvom te razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture
3. povećanje relevantnosti, kvalitete i učinkovitosti studiranja
4. jačanje društvene odgovornosti.

Za provedbu Strategije razvoja u djelo donijet će se akcijski plan za razdoblje travanj 2025. – rujan 2026. kao dokument koji objedinjuje aktivnosti i instrumente za realizaciju ciljeva, dinamički plan provedbe i sustav pokazatelja stupnja ostvarenosti aktivnosti i ciljeva.

Uspješnost provedbe Strategije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pratit će se i ocjenjivati godišnje, na temelju pokazatelja uspješnosti i godišnjih izvješća odbora fakultetskog Vijeća i drugih fakultetskih tijela te Uprave i dekana o radu Fakulteta koji se podnose najkasnije do Dana Pravnog fakulteta 4. studenoga svake godine.

Na temelju godišnjih izvješća nadležna će tijela sastaviti akcijski plan za sljedeće jednogodišnje razdoblje koje se poklapa s akademskom godinom. Na taj će način ostvarenje strateških ciljeva razvoja odraziti zajednička nastojanja i rad nastavnog i nenastavnog osoblja te Uprave Fakulteta.

Uspješnost u ostvarivanju Strategije i akcijskog plana za provedbu Strategije bit će osnova za modernizaciju, uspješnost i privlačnost studija, učinkovitu organizaciju i kvalitetno programsko financiranje, a ujedno će dati dobru podlogu za narednu reakreditaciju Fakulteta.