Nastavnici:
prof. dr. sc. Leo Cvitanović
izv. prof. dr. sc. Maja Munivrana
izv. prof. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača
izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić
doc. dr. sc. Aleksandar Maršavelski
Status kolegija: obvezni – I. semestar
ECTS: 5
Sati: 15
Ciljevi kolegija; Zadatak je nastave iz kolegija produbljivanje znanja iz ključnog dijela kaznenopravne dogmatike. U tu svrhu nužan je komparativni pristup kako bi polaznici studija dobili uvid u neke značajnije strane kaznenopravne sustave (njemački, austrijski, švicarski, francuski, angloamerički itd.). Potrebno je ukazati na novija kretanja u suvremenoj dogmatici općeg dijela kaznenog prava i njihov utjecaj na hrvatsko kazneno zakonodavstvo te na potrebu da im se prilagodi i praksa hrvatskih sudova. Osobito treba produbiti ona područja koja su u našoj dosadašnjoj literaturi i judikaturi bila nedovoljno obrađena (problem uzročnosti, nove ideje o nužnoj obrani i krajnjoj nuždi, teškoće vezane uz zablude) ili koja općenito predstavljaju novost u suvremenom kaznenom pravu (teorijsko utemeljenje odgovornosti pravnih osoba).
Sadržaj kolegija:
– uvod u kazneno pravo i kratak pregled povijesti kaznenog prava
– pojam kaznenog djela, njegovi elementi i njegovo značenje u kaznenopravnoj dogmatici;
– radnja;
– biće kaznenog djela, s posebnim osvrtom na problematiku uzročnosti i nečinjenje;
– protupravnost i razlozi isključenja protupravnosti (s posebnim naglaskom na nužnu obranu i krajnju nuždu);
– krivnja i njezini elementi (ubrojivost, namjera ili nehaj i svijest o protupravnosti);
– zablude u kaznenom pravu;
– pokušaj (razgraničenje pokušaja od pripremnih radnji i dovršenog kaznenog djela, posebni slučajevi pokušaja, neprikladni pokušaj i putativni delikt);
– dragovoljni odustanak;
– sudioništvo (teorije o počiniteljstvu, posredno počiniteljstvo, supočiniteljstvo, poticanje, pomaganje, nužno sudioništvo);
– stjecaj (idealni i realni stjecaj, kažnjavanje za stjecaj, prividni stjecaj);
– produljeno kazneno djelo;
– odgovornost pravnih osoba i načelo krivnje;
– posebne pretpostavke kažnjivosti (objektivni uvjeti kažnjivosti i beznačajno djelo);
– harmonizacija općeg dijela kaznenog prava u europskim razmjerima
Obveze studenata: Nastava se izvodi na predavanjima, pri čemu se pretpostavlja da polaznici već vladaju temeljnim pojmovima kaznenopravne dogmatike pa se nastavnikovo izlaganje odmah usmjerava na prikaz ključnih pitanja o kojima je bilo riječi. Provjera znanja provodi se na ispitu koji polaznik polaže nakon odslušanih predavanja. Ispit mora biti tako koncipiran da se ne ograničava na provjeravanje znanja iz dodiplomskog studija, nego treba pokazati do koje je mjere polaznik stekao uvid u moderna strujanja na području kaznenopravne dogmatike i je li sposoban nova znanja primijeniti na praktičnim primjerima.
Obvezna literatura:
– Cvitanović-Derenčinović-Horvatić, Kazneno pravo opći dio, Zagreb, 2016.;
– Cvitanović, Svrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu, Zagreb, 1999.
Uz navedene naslove obvezno je pripremiti i sve naslove koji se nalaze u repozitoriju
Osnovna izborna literatura:
Domaća (polaznik specijalističkog ima obvezu pročitati barem dva od sljedećih naslova po vlastitom odabiru, a polaznik doktorskog studija četiri):
– Bačić, Kazneno pravo: opći dio, Zagreb, 1998.;
– Bojanić, Prekoračenje granica nužne obrane, Zagreb, 1999.;
– Garačić, Novi Kazneni zakon, Zagreb, 2013., (samo odredbe općeg dijela);
– Horvatić-Novoselec, Kazneno pravo: opći dio, Zagreb, 2001.;
– Novoselec-Bojanić, Opći dio kaznenog prava, Zagreb, 2013;
– Turković, Komentar Kaznenog zakona, Zagreb, 2013. (samo odredbe općeg dijela);
– Šilović, Kazneno pravo. I. Opći dio : prema krivičnom zakonu od 27. januara 1929. i zakonu o izvršivanju kazni lišenja slobode od 16. februara 1929., Zagreb, 1929.
– Zlatarić, Krivični zakonik u praktičnoj primjeni, I. svezak, Zagreb, 1956.
Strana (polaznik specijalističkog studija ima obvezu pročitati barem jedan udžbenik reprezentativan za neki nacionalni kaznenopravni sustav, a doktorskog barem dva takva udžbenika):
– Roxin, Strafrecht, Allgemeiner Teil, 4. Auflage, München, 2006.;
– Fletcher, Rethinking Criminal Law, Oxford, 2000.;
– Pradel, Manuel de droit penal general, 14e ed. revue et augmentee 30 avril 2002, Paris, 2002.
Literatura
Vinodolski_zakonik
Pokušaj_u_hrvatskom_kaznenom_pravu
O_zločinima_i_kaznama_prijev. Šilović
O_razvoju_krivnje_u_hrvatskom_kaznenom_pravu
Norveški_KZ_iz_1902
Međunarodna_kriminalistička_udruga
Austrijski_KZ_iz_1852._nastavak
Austrijski_KZ_iz_1852.
Zakoni
Kazneni zakon 2011.
Kazneni zakon 1998.
Prezentacije
Jurisdikcija i ratni zločini
Zastara
Stadiji kaznenog djela
Pregled povijesti kaznenog prava
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web stranice slažete se s uvjetima korištenja. Kliknite