Trajanje
01. 10. 2021. – 30. 09. 2025.

Voditeljica
Iris Goldner Lang

Program
Zaklada Volkswagen

Trajanje
01. 10. 2022. – 30. 09. 2025.

Voditeljica
Nika Bačić Selanec

Program
Europska komisija – Erasmus+ – EAC-A02-2019-1

Trajanje
30. 09. 2021. – 29. 09. 2025.

Voditelji
Ivan Koprić, Jasmina Džinić

Program
Europska suradnja u znanosti i tehnologiji

Trajanje
26. 09. 2022. – 26. 09. 2025.

Voditeljica
Melita Carević

Program
Europska komisija – Erasmus+ -Jean Monnet activities

Trajanje
01. 09. 2022. – 31. 08. 2025.

Voditeljica
Ivana Dobrotić

Program
Europska komisija – Obzor Europa – HORIZON-CL2-2021-TRANSFORMATIONS-01

Naziv projekta: rEUsilience – Rizici, resursi i nejednakosti: povećanje otpornosti obitelji u Europi (Risks, Resources and Inequalities: Increasing Resilience in European Families)

Voditelji: Rense Nieuwenhuis (Sveučilište u Stockholmu), Mary Daly (Sveučilište u Oxfordu)

Voditeljica hrvatskog tima: Ivana Dobrotić (Studijski centar socijalnog rada, Katedra za socijalnu politiku)

Izvor financiranja: Europska komisija (Obzor Europa)

Trajanje: rujan 2022. – kolovoz 2025.

Službena stranica: reusilience.eu

Opis projekta

rEUsilience istražuje socio-ekonomske rizike s kojima se susreću obitelji u europskim društvima te ulogu socijalnih politika u pružanju zaštite od tih rizika. Konkretnije, u središtu interesa su s jedne strane rizici vezani uz tržište rada (npr. sve veća nesigurnost zaposlenja) i s druge strane obaveze skrbi unutar obitelji. Istraživanje, koje se provodi kako na razini EU, tako i u pojedinim zemljama partnerima u projektu (Belgija, Hrvatska, Poljska, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno kraljevstvo), usmjereno je na dva osnovna pitanja:

• S kojim se poteškoćama suočavaju obitelji danas vezano uz tržište rada i kako se s njima nose, posebice u smislu balansiranja rada i obaveza skrbi u obitelji?
• Kako im socijalne politike mogu u tome pomoći i na taj način doprinijeti otpornosti (eng. resilience) obitelji?

Osim istraživačkog dijela, projekt predviđa i laboratorij socijalnih politika, u kojem će građani_ke i stručnjaci_kinje aktivno sudjelovati u analizi postojećih politika i iznalaženju rješenja za utvrđene izazove, a koristit će se i druge metode, poput simulacija, kako bi se testirala moguća rješenja.

Partneri u projektu su: Rense Nieuwenhuis (Sveučilište u Stockholmu), Mary Daly (Sveučilište u Oxfordu), Wim Van Lancker (Katoličko sveučilište u Leuvenu), Marga León (Autonomno sveučilište u Barceloni), Anna Matysiak (Sveučilište u Varšavi), Ivana Dobrotić (Sveučiliše u Zagrebu) i Elizabeth Gosme (COFACE Families Europe).

U Hrvatskoj projekt se provodi pri Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na projektu surađuju Ivana Dobrotić (PI) i Anja Iveković Martinis (poslijedoktorandica).

Pratite projekt:

rEUsilience na X (bivši Twitter)

Pretplata na projektnu mailing listu

Kontakt: Ivana Dobrotić –  ivana.dobrotic@pravo.unizg.hr

Publikacije

Trajanje
01. 06. 2022. – 31. 05. 2025.

Voditeljice
Tatjana Josipović, Ivana Kanceljak

Program
Europska komisija – JUST Project Grants – JUST-2021-EJUSTICE

UMJETNA INTELIGENCIJA, ISKUSTVO PROJEKTA CREA 2

Umjetna inteligencija (UI) može postati moćan alat za rješavanje  sporova oko nasljedstva i podjele imovine. Koristeći napredne algoritme i tehnike strojnog učenja, umjetna inteligencija može ponuditi učinkovitost i točnost bez presedana u rješavanju ovih složenih  sporova.

Projekt Crea 2 – Conflict Resolution With Equitative Algorithms (rješavanje sporova s pravednim algoritmima) bio je na čelu pionirskih istraživanja u ovom području, tražeći inovativna rješenja koja mogu pomoći potrošačima i pravnim stručnjacima u rješavanju ovakvih sporova  pomoću algoritama  temeljnih na teoriji igara.

Potencijal umjetne inteligencije u ovom kontekstu je golem. Međutim, ključno je rješavanje i ublažavanje pristrasnosti te osiguravanje inkluzivnosti u ovakvim  pristupima. Zbog takve kompleksnosti, rezultati projekta još nisu spremni za javnu uporabu i proći će kroz daljnji razvoj u nadolazećim godinama. Rasprava i prezentacije sa završne konferencije možete pogledati na ovoj poveznicama:

https://www.youtube.com/watch?v=QaR1PGtsdDE

https://www.youtube.com/watch?v=UIIIdZLhJJo&t=3s&ab_channel=DIKEvideo

CREA 2 projekt  je nasljednik izvorne CREA inicijative i provode se kroz  European patnership program.  Konzorcij uključuje Vrije Universiteit Brussel (BE)  kao vodećeg partnera, uz  Sveučilište u Napulju  Federico II (IT), Svečilište u Ljubljani  (SI), Sveučilište u  Vilniusu (LT),  Pravni fakultet  Sveučilišta u Zagrebu (HR),  Sveučilište za tehnologiju u Tallinnu (EE), Seraphin Innovation (FR), Adiconsum (IT) and the Feědeěration des Barreaux d’Europe (FR).

Financiran od strane europskog programa Justice 2021-2027 u sklopi poziva za  „Akcijska bespovratna sredstva za potporu nacionalnim ili transnacionalnim projektima e-pravosuđa JUST-2021-EJUSTICE, projekt CREA 2 – CONFLICT RESOLUTION WITH EQUITATIVE ALGORITHMS (rješavanje sporova s pravednim algoritmima) nastavlja promicati granice  u kojima se   umjetna inteligencija može koristiti u pravnoj domeni, s ciljem stvaranja pravičnih  i učinkovitih rješenja za rješavanje sporova.

Tijekom sljedećeg mjeseca  će se objaviti detaljna informacija o  step-by-step uputama za korištenje e-priručnika, zajedno s izravnom poveznicom na službenu stranicu projekta, kako bi se svima osigurali  potrebni resusi i informacije o ovom  alatu.

Trajanje
01. 12. 2022. – 28. 02. 2025.

Voditeljica
Elizabeta Ivičević Karas 

Program
Europska komisija – program za pravosuđe – JUST-2021-JACC

Trajanje
01. 03. 2021. – 28. 02. 2025.

Voditeljica
Marina Ajduković 

Program
Hrvatska zaklada za znanost

Trajanje
01. 01. 2022. – 01. 01. 2025.

Voditeljica
Tatjana Josipović

Program
Pravni fakultet – vlastiti resursi

Trajanje
01. 01. 2021. – 31. 12. 2024.

Voditelj
Gojko Bežovan

Program
Europska komisija – Erasmus+ – Cooperation for innovation and the exchange of good practices

Trajanje
15. 12. 2022. – 14. 12. 2024.

Voditeljica
Zlata Đurđević

Program
Europska komisija – program za pravosuđe – JUST-2022-JCOO

RE-DWELL – projekt o priuštivom i održivom stanovanju u Europi

Trajanje
01. 10. 2020. – 30. 09. 2024.

Voditelj
Gojko Bežovan

Program
Europska komisija – Obzor Europa

U sklopu programa za istraživanje i inovacije Europske unije Obzor 2020, provodi se projekt Marie Skłodowska-Curie akcije (MSCA) pod nazivom „RE-DWELL – Delivering affordable and sustainable housing in Europe.“

Neki od ciljeva projekta jesu zbližavanje akademske zajednice, istraživačkih instituta i tematski relevantnih sektora, uz ostale aktivnosti, uključivati i podršku izobrazbi doktora znanosti iz područja stanovanja, stambene politike i stambenih studija. U ovom četverogodišnjem projektu (1. listopada 2020. – 30. rujna 2024.) sudjeluje ukupno 10 akademskih institucija i 12 partnerskih organizacija iz devet država članica EU-a. Hrvatsku u ovom projektu predstavlja Gojko Bežovan – u suradnji sa Zoranom Šućurom i Ivanom Rimcem – sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz stručnu i logističku podršku partnerske organizacije, Centra za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO). Projekt zapošljava 15 doktoranada (early stage researchers) koji su, između ostalih projektnih aktivnosti, boravili u partnerskim institucijama u trajanju od dva mjeseca. Tako je u sklopu RE-DWELL projekta, CERANEO kao partner, imao za zadatak prihvatiti troje doktoranada na dvomjesečni studijski boravak. U sklopu dvomjesečnog studijskog boravka (secondment), u CERANEU su boravili doktorandi Alejandro Perez Fernandez sa sveučilišta u Delftu, Anna Martin sa sveučilišta Corvinus u Budimpešti te Marko Horvat sa Sveučilišta u Zagrebu.

Doktorand Alejandro Fernández Pérez boravio je na Katedri socijalne politike Pravnog fakulteta u Zagrebu, u partnerstvu s udrugom CERANEO od 17.01.2022. do 18.03.2022. Svrha boravka je provedba istraživanja Procjena učinaka programa subvencioniranja stambenih kredita na priuštivost stanovanja u Hrvatskoj, a kojeg je Alejandro Fernández Pérez proveo u suradnji s co-supervisorom prof. dr. sc. Gojkom Bežovanom i dr. sc. Josipom Pandžićem. Boravak doktoranda i partnerstvo s CERANEO-m je ostvarilo publikaciju „Uloga hipotekarnih subvencija u hrvatskoj strategiji gospodarskog rasta: političko-ekonomski pristup SSK-u“ u časopisu drugog kvartila (Q2).

Doktorandica Anna Martin boravila je na Katedri socijalne politike u Zagrebu, u partnerstvu s udrugom CERANEO od 16.01.2023. do 17.03.2023. Svrha boravka je provedba komparativnog istraživanja stambene politike u Hrvatskoj i u Mađarskoj, a kojeg je Anna Martin provela u suradnji s co-supervisorom prof. dr. sc. Gojkom Bežovanom i udrugom CERANEO.

Doktorand Marko Horvat je zaposlen na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s temom istraživanja „Komparativna analiza učinaka modernizacije politika socijalnog stanovanja u Sloveniji, Hrvatskoj i Slovačkoj”. Marko Horvat je boravio u CERANEU od 01.03.2022 do 01.05.2022. Partnerstvo s CERANEO-m je rezultiralo sveobuhvatnim istraživanjem na temu „Održivost sustava socijalne integracije beskućnika u Hrvatskoj“ čije se objavljivanje očekuje početkom 2024 godine. Ovo je istraživanje vrlo važan dodatak Markovom doktorskom radu koji između ostalog istražuje i pristup priuštivom stanovanju ranjivih skupina, što je tema u CERANEO ima dokazanog znanja i iskustva.

Priuštivost i održivost stanovanja prepoznati su kao iznimno važni problemi europskih društava, a pristup temeljen na njihovom odvajanju i zasebnom istraživačkom te policy tretmanu postao je zastario u vrijeme kada izazovi stambenog zbrinjavanja simptomatski ukazuju na međusobnu povezanost spomenutih obilježja. U tom smislu, disciplinarne i područne granice iščezavaju, a suradnja akademskih i neakademskih aktera postaje presudan čimbenik stambenog razvoja. Ovo će se posebno odraziti na obrazovanje mladih doktoranada čija će buduća aktivnost preuzeti holističko ruho inovativnog pristupa proučavanju stambene priuštivosti i održivosti. Više o projektnim aktivnostima te aktualnostima moguće je pronaći na službenim stranicama projekta: https://www.re-dwell.eu.

Trajanje
01. 03. 2022. – 29. 02. 2024.

Voditeljice
Tatjana Josipović, Ivana Kanceljak

Program
Europska komisija – JUST Project Grants – JUST-2021-JCOO

Trajanje
01. 11. 2021. – 31. 01. 2024.

Voditeljica
Marijana Majdak 

Program
Europska komisija – Erasmus+ 

Stranice projekta

Stranice projekta

Projekt je krenuo od hipoteze da je u Republici Hrvatskoj nužno nastaviti reformu građanskog procesnog prava radi njegovog daljnjeg unaprjeđenja i, u mjeri u kojoj je poželjno i potrebno, harmonizacije s pravom Europske unije. Posebna pažnja posvećena je temama koje su aktualne i relevantneiz perspektive harmonizacije s pravnim sustavom: komparativna evaluacija djelotvornosti sustava građanskog pravosuđa; određenja granica, mogućnosti i načina daljnje dejudicijalizacije građanskoga pravosuđenja u smislu prenošenja određenih stvari iz sudske nadležnosti u nadležnost drugih profesija (javnih bilježnika, odnosno  javnih ovršitelja); mogućnosti proširenja pomoćnih pravosudnih službi, između ostaloga tzv. “pravoskrbnika” (Rechtspflegera); impostacija znanstvene osnove za daljnji razvitak alternativnih metoda rješavanja sporova, u prvom redu arbitraže i mirenja; uređenje besplatne pravne pomoći u građanskim stvarima; razvoj prekograničnog stečaja, ovršnih naslova za nesporne tražbine te konačno cjelovito normativno uređenje izvanparnične jurisdikcije.

Projekt je i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu postigao izuzetne rezultate. Iz projekta je proizišlo osam autorskih knjiga i četiri udžbenika koji pokrivaju značajna područja reforme građanskog procesnog prava: parnično pravo, izvanparnično pravo, ovrhu i stečaj i arbitražu te monografije o obiteljskim alimentacijskim postupcima i pojedinim aspektima pravne zaštite prava pacijenata. Nadalje, objavljeno je devet uredničkih knjiga najvećim dijelom o komparativnim analizama razvoja procesnog prava u Europi i Hrvatskoj, čime je osigurana značajna međunarodna vidljivost projekta i istraživača na njemu. Publicirano je šezdeset poglavlja u knjigama, te preko pedeset članaka u domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim časopisima.

Temeljna pretpostavka koja se projektom nastojala verificirati jest da prilagodba hrvatskog pravnog sustava pravu Europske unije prelazi okvire normativne prilagodbe, te da obuhvaća ne samo harmonizaciju prava, već i promjenu nacionalne pravne kulture. Istraživanje je bilo usmjereno davanju odgovora na pitanje u kojoj mjeri moguće razlike u značenju pravnih instituta i pravnih normi mogu utjecati na primjenu prava Europske unije u nacionalnom pravnom poretku. Pri tome su se tražili odgovori na slijedeće znanstvene probleme: koje su glavne karakteristike pravne kulture u Europskoj uniji i Hrvatskoj i kako se ona formira; u kojoj mjeri politike Europske unije utječu na interpretaciju prava u Europskoj uniji i u njenim državama članicama; koji su glavni akteri koji sudjeluju u društvenom i pravnom diskursu koji formira značenje prava i koji je njihov utjecaj; u kojim područjima regulacije pojedini akteri koji utječu na interpretaciju i primjenu prava ostvaruju veći utjecaj; kako se formira i koje je značenje pravnih pravila hrvatskog prava u odnosu na pravo Europske unije. Posebno se obradio problem interpretativne autonomije sudaca i njenih granica kako se one shvaćaju u pravnom poretku Hrvatske i komparativno, u Europskoj uniji. Pri tome se istražilo u kojoj mjeri individualno razumijevanje sadržaja subjektivnih prava u europskom pravnom kontekstu može kroz interpretativnu djelatnost sudova utjecati na formiranje značenja objektivnog prava, nacionalnog i europskog. Ova pitanja su obrađena u područjima tržišnih sloboda, socijalne politike uključujući politiku rodne jednakosti, temeljnih ljudskih prava, odnosa između glavnih regulatornih institucija, i djelovanja sudbene vlasti.

Visoka kvaliteta rada na projektu očituje se u tome da je kao rezultat rada na projektu objavljeno 6 autorskih knjiga, 5 uredničkih knjiga, 53 poglavlja u knjizi, 3 udžbenika i skripta, 2 izvorna znanstvena rada u CC časopisima, 23 znanstvena rada u drugim časopisima itd. Na projektu su obranjene četiri doktorske disertacije. Rezultat rada jest analiza odnosa nacionalnog prava i prava EU, utjecaja europskih politika na stvaranje i primjenu prava Europske unije, pravnih i političkih učinaka članstva s upućivanjem na važnost razlikovanja predpristupnog i postpristupnog razdoblja. Znanstvene spoznaje kao rezultat rada na projektu smještene su u kontekst hrvatske i europske pravne kulture i identiteta, te su prezentirane na način koji upućuje na međusobnu interakciju procesa stvaranja i primjene prava i razvoja nacionalne i nadnacionalne (europske) pravne kulture. Identificirana su područja u kojima je došlo do konvergencije pravnih pravila, pravnih instituta i pravne kulture, kao i razdoblja u procesu pristupanja Europskoj uniji u kojima je do navedene konvergencije došlo.

U projektu se istraživala usklađenost hrvatskog građanskopravnog uređenja s europskim pravom te načini usklađenja hrvatskog prava s pravom EU. Projektom su bila obuhvaćena područja stvarnog prava, obveznog prava, prava intelektualnog vlasništva te nasljednog prava, a u okviru tih područja i brojne posebne pravne discipline kao što su to npr. europsko privatno pravo, pravo zaštite potrošača, pravno uređenje nekretnina, pravno uređenje kulturnih dobara, odgovornost proizvođača za neispravan proizvod te pravo elektroničke trgovine.

O visokoj kvaliteti rada na projektu govori podatak da je u okviru projekta objavljen je velik broj publikacija i to, između ostalog, 3 autorske knjige, 71 poglavlja u knjizi, 3 udžbenika i skripta, 24 znanstvena rada te 9 ostalih radova. Dvadesetak radova objavljeno u izdanju istaknutih inozemnih izdavača. Rezultati su prezentirani na 53 znanstvena i stručna skupa. Rezultati rada koristili su se i u okviru pristupnih pregovora Republike Hrvatske Europskoj uniji, budući da je više članova projektnog tima bilo uključeno u pregovaračke timove Republike Hrvatske, a bili su dostupni i drugim zainteresiranim osobama. Osim toga, iskorišteni su i u izradi nacrta zakona kojima se pravo EU implementiralo u hrvatsko pravo. Na projektu su obranjena dva doktorata.

Na temelju Lisabonske strategije Europska unija značajno je razvila europski socijalni model kao bitan čimbenik konkurentnosti, a time i socijalnog i gospodarskog rasta. Projektom se u hrvatski kontekst unose spoznaje o glavnim značajkama visokih standarda uređenja radnih odnosa i socijalne sigurnosti prihvaćenih u Europskoj uniji, posebno u odnosu na primjenu koncepcije „fleksigurnosti“. U razdoblju pristupanja Europskoj uniji te visoke nezaposlenosti, razvijenih, ali financijski teško održivih socijalnih sustava, naročito problemima opterećenog mirovinskog i zdravstvenog, te nepripremljenosti državne administracije za nove zadaće, željelo se utvrditi i upozoriti na nedostatke rigidno uređenog tržišta rada te socijalne, gospodarske i pravne probleme postojećeg uređenja radnih odnosa i socijalne sigurnosti.

Projekt je manje bio usmjeren na istraživanje teoretskih osnova uređenja radnih odnosa i socijalne sigurnosti u europskom kontekstu, a više na istraživanje konkretnih pravnih problema u vezi s pristupanjem Europskoj uniji. Istraživano je suzbijanje diskriminacije, sloboda kretanja radnika, koordinacija sustava socijalne sigurnosti, mirovinski i zdravstveni sustav, rad preko agencija za privremeno zapošljavanje, uređenje radnog vremena, kolektivni viškovi radnika te pravni položaj državnih službenika. Sva pitanja analizirana su u kontekstu zaštite temeljnih ljudskih prava te promicanja socijalnog dijaloga sindikata, poslodavaca i vlade.

Temeljna hipoteza ovog znanstvenog projekta je da europeizacija javne uprave svojim modernizacijskim učincima može značajno ubrzati održivi ekonomski i društveni razvoj zemlje, pri čemu učinke određuju elementi nacionalnog identiteta, koji se i sam tijekom procesa europeizacije mijenja. Izgrađen je, analiziran i empirijski provjeren teorijski model za istraživanje utjecaja europske integracije na razvoj i pravnu regulaciju hrvatske javne uprave, kao i utjecaj europeizirane javne uprave na razvoj zemlje. Europeizacija zahvaća državnu upravu, lokalnu i regionalnu samoupravu, javne službe, sustav zaštite prava građana te upravno obrazovanje. Posebni naglasak teorijskog modela je na teoriji europeizacije i konceptu europskog upravnog prostora. Projekt je kombinirao teorijska, empirijska i pravna istraživanja i analize.

Projekt je na visokoj razini kvalitete ostvario iznimne rezultate. Uspostavljena je čvrsta suradnja s međunarodnom znanstvenom zajednicom te s domaćom i europskom upravnom praksom. Projekt je omogućio uključivanje članova projektnog tima u druge međunarodne projekte (11 projekata). Na taj način omogućilo se produbljeno istraživanje određenih aspekata europeizacije hrvatske javne uprave. Rezultati projekta javno su prezentirani na mnogim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, a objavljen je velik broj znanstvenih knjiga i radova (20 autorskih knjiga, 11 uredničkih knjiga, 70 poglavlja u knjizi, 86 znanstvena rada), pri čemu je značajan broj radova objavljen na engleskom jeziku, čime su rezultati istraživanja koji se odnose na Hrvatsku postali međunarodno vidljivi. Objavljen je veliki zbornik radova na hrvatskom jeziku. Desetak članova tima je steklo doktorat znanosti temeljem znanstvenih istraživanja u okviru projekta.

Projekt je istraživao gdje su se i u kojem vremenskom razdoblju zapošljavaju osobe koje su diplomirale na Fakultetu te njihovu percepciju znanja i vještina koje su stekle na Fakultetu, a s obzirom na kasnije mogućnosti zapošljavanja. Okosnicu projekta predstavljalo je on-line anketno istraživanje o radnim karijerama i zapošljivosti osoba koje su diplomirale između 2004. i 2010. godine. Istraživanjem je ukupno obuhvaćeno 1555 (48,6%) diplomiranih pravnika u tom razdoblju, odnosno 474 (74,6%) diplomiranih socijalnih radnika, što predstavlja adekvatne stope odaziva za ovaj tip istraživanja. Istraživanjem je ostvaren valjan uvid u dinamiku početka radnih karijera ispitivanih populacija, njihova profesionalna odredišta i karakteristike radnih mjesta, potrebe za specifičnim znanjima i vještinama, kao i njihove daljnje obrazovne potrebe, odnosno ambicije za daljnjim usavršavanjem.

Istraživanje je uspješno obavljeno. Njime je po prvi puta na Fakultetu, ali i uopće u Hrvatskoj, detaljno istražena zapošljivost bivših studenata, a riječ je o važnoj informaciji za razvoj kurikuluma, kao i u mogućnosti razvoja ponude odgovarajućih obrazovnih sadržaja te generiranju smjernica za promociju Fakulteta budućim studentima. Nadalje, razvijena je i adekvatna i održiva metodologija istraživanja koja omogućuje provedbu ovakvog tipa istraživanja i na drugim sastavnicama Sveučilišta, kao i na drugim sveučilištima. Ona se prvenstveno ogleda u adaptiranom mjernom instrumentariju (u svijetu etablirani REFLEX/HEGESCO upitnik preveden je na hrvatski, adaptiran je za potrebe istraživanja zapošljivosti pravnika i socijalnih radnika te je ispitan u pilot istraživanju), razrađenoj proceduri kontaktiranja ispitanika, te postavljenoj on-line anketi na sustavu LimeSurvey što ju čini dostupnom  svim onima koji žele provesti isto istraživanje.

Općenito se smatra da je pravosudna suradnja u kaznenim stvarima od najveće važnosti za nesmetano funkcioniranje europskog prostora slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica. U Europskoj uniji taj se cilj, između ostalog, nastojao postići donošenjem normativnih akata koji počivaju na načelu međusobnog priznavanja. Ključni instrument koji je primijenio ovo načelo za prikupljanje i prijenos dokaza u kaznenim stvarima je Direktiva 2014/41/EU koja se odnosi na europski istražni nalog u kaznenim stvarima. Međutim, postoji mnoštvo teorijskih i praktičnih pitanja koja su nastala usvajanjem nove Direktive. Zbog toga se sedam sveučilišnih i znanstvenih institucija, uključujući i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, udružilo kako bi surađivalo u projektu pod nazivom Europski istražni nalog – pravna analiza i praktične dileme međunarodne suradnje – EIO-LAPD.

Istraživački tim s Pravnog fakulteta u Zagrebu čine:

• Prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas
• Doc. dr. sc. Marin Bonačić
• Doc. dr. sc. Zoran Burić
• Doc. dr. sc. Aleksandar Maršavelski

Inozemne sveučilišne i znanstvene institucije koje sudjeluju u projektu:

• Pravni fakultet Sveučilišta u Mariboru (koordinator projekta)
• Institut „Jožef Štefan“, Ljubljana (projektni partner)
• Sveučilište Portucalense, Porto (projektni partner)
• Institut za kazneno pravo i kazneno pravosuđe Georg-August Sveučilišta u Göttingenu (projektni partner)
• Pravni fakultet Sveučilišta u Grazu (projektni partner)
• Sveučilište u Torinu (projektni partner)

Sve ostale informacije o projektu dostupne su na web stranici: https://eio-lapd.eu

Balkan Criminology projekt započeo je 2013.godine i predstavlja pionirski pothvat izv.prof.dr.sc. Anna-Marie Getoš Kalac uspostave kriminološkog centra istraživača usmjerenih na organizirani kriminal prisutan u Jugoistočnoj Europi i području Balkana.

Kroz 6 godina uspješnog djelovanja, koje između ostalog uključuju i organizaciju 5 vlastitih konferencija, 15 panela na ESC konferencijama kao i 5 tjednih edukativnih tečaja, Balkan Criminology projekt razvio se u globalno prepoznatog partnera u borbi protiv organiziranog kriminala.

Projekt je uspješno završen u prvom dijelu 2019. godine, a predstavlja izvrstan prikaz uspješne međunarodne suradnje Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s Max Planck institutom u Freiburgu, te brojnih sveučilišnih i znanstvenih institucija u drugim državama Istočne Europe.

Unatoč službenom završetku projekta, Balkan Criminology, pod vodstvom izv.prof.dr.sc. Getoš Kalac, nastavlja sa svojim djelovanjem i dalje, uz velikodušnu potporu Global Initiative organizacije.

Više informacija o prethodnom, trenutnom i budućem radu istraživačkog tima koji je nastao kroz Balkan Criminology projekt možete pronaći ovdje.

Croatian Violence Lab nastao je kroz projekt „Hrvatski monitor nasilja“ (engl. Croatian Violence Monitor – CroViMo) koji predstavlja prvi projekt u Jugoistočnoj Europi koji uz zajedničku suradnju teorije i prakse, kao i različitih disciplina, nastoji izaći iz postojećeg zadanog okvira nasilja determiniranog kaznenim zakonodavstvom te pokušati utvrditi autentičnu klasifikaciju nasilja.

Uz potporu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ovaj projekt sufinanciran je i sredstvima iz Hrvatske zaklade za znanost.

Cilj projekta je istraživanje nasilja i proučavanje fenomenologije, etiologije i procesuiranje delikventnog nasilja s fokusom na zaštiti posebno ranjivih skupina žrtava (djeca, stariji, LGBTQ+, žene, manjine…).

Posljedično tome, rezultati projekta trebali bi pružiti odgovor na pitanje o definiciji nasilja, ključnim parametrima koji određuju kvalitetu i kvantitetu nasilja, mogućnostima mjerenja nasilja te potencijalno omogućiti prilagodbu i promjene postojećeg zakonodavnog okvira i relevantne sudske prakse.

U svrhu postizanja navedenog cilja, pod vodstvom izv.prof.dr.sc. Anna-Marie Getoš Kalac, osnovana su 4 CroViMo laboratorija; jedan središnji laboratorij u Zagrebu, te tri regionalna laboratorija na Sveučilištu u Osijeku, Splitu i Rijeci.

Snažna angažiranost ekspertnih praktičara suradnika i predviđena uska suradnja s prepoznatim domaćim i međunarodnim znanstvenicima iz ovog područja u svim fazama CroViMo projekta jamče njegovu provedivost i primjenjivost.

Više informacija o radu projektnog tima možete pronaći ovdje.

Sažetak projekta

Učinkoviti sustavi obrazovanja i stručnog osposobljavanja kamen su temeljac pravednih, otvorenih i demokratskih društava te održivog rasta i zapošljavanja. Visoko obrazovanje u tom pogledu ima jedinstvenu ulogu. U Njemačkoj, kao i u drugim zemljama, raspravlja ide li obrazovanje i poučavanje, posebno i u području pravnih studija, još uvijek u korak s vremenom. Studenti se uglavnom pripremaju za budući profesionalni život na vrlo tradicionalan način. Međutim, na tržištu su se pojavile nove potrebe na tržištu rada. Potrebno je mnogo više nego u prošlosti koncentrirati se na usvajanje vještina. Razlozi za to su, primjerice, globalizacija odvjetništva, digitalizacija, povezano sniženje cijena itd. Radno okruženje odvjetnika također će doživjeti promjene u nadolazećim godinama, počevši od sve većeg broja zahtjeva, automatizacije postupaka do složenih prekograničnih predmeta koji uključuju više jurisdikcija. Ove promjene tradicionalnog tržišta rada zahtijevaju prilagodbu obrazovanja jer se studenti neće moći nositi s onim izazovima koji do sada nisu zastupljeni u tijeku njihova pravnog obrazovanja. Stoga je za pravno obrazovanje potreban novi način razmišljanja koji će se, osim inovativnih istraživanja, baviti novim interdisciplinarnim temama i poboljšanjem transverzalnih (soft skills) vještina. Strateško partnerstvo više europskih sveučilišta nije usredotočeno samo na razvoj osnovnih vještina, već posebno na osposobljavanje međusektorskih kompetencija studenata. Iz tog razloga projekt je posvećen modernizaciji pravnog obrazovanja. U sklopu projekta očekuje se razvoj inovativnih pristupa i metoda te njihova implementacija u okviru projekta.

Trajanje projekta: 1. rujna 2020. – 31. kolovoza 2023.

Izvor financiranja: Erasmus+ Strategic Partnership (Europska komisija)

Strateški partneri:

• Sveučilište Saarland (nositelj)
• Sveučilište u Beogradu (Srbija)
• Sveučilište u Cadizu (Španjolska)
• Sveučilište u Groningen (Nizozemska)
• Sveučilište Mykolo Romerio (Litva)
• Sveučilište Regents (UK)
• Sveučilište u Skopju (Sjeverna Makedonija)
• Sveučilište u Zagrebu (prof. dr. sc. Alan Uzelac, izv. prof. dr. sc. Barbara Preložnjak, doc. dr. sc. Ivana Kanceljak, dr. sc. Juraj Brozović)
• SEELS

Više informacija: https://mele-erasmus.eu/