Ciljevi kolegija
Upoznati studente s:
1. konceptom suvremene upravne doktrine kao poželjnog načina organiziranja i djelovanja javne uprave
2. efektima novog javnog menadžmenta u javnoj upravi i upravljanju, posebno u pogledu strukture javnog sektora, osoblja i metoda djelovanja
3. instrumentima dobrog upravljanja, posebno bolju regulaciju, transparentnost i sl.
4. utjecajem upravnih doktrina na upravnu praksu
5. procesom modernizacije i europeizacije hrvatske javne uprave na temelju suvremenih upravnih doktrina

Sadržaj kolegija
1. Uvod
Vrijednosti i javna uprava: ekonomske, političke, pravne i socijalne vrijednosti. Vrijednosti i upravne doktrine. Utjecaj doktrine na upravnu praksu: sistematiziranje iskustva i orijentiranje iskustva. Rani razvoj upravne doktrine. Tradicionalni nauk o javnoj upravi. Kameralizam i nauka o policiji.
2. Nova javna uprava (The New Public Administration; the Minnowbrook Perspective) Naglasak na socijalnim i demokratskim političkim vrijednostima: društvena pravednost, etičnost, odazivnost, participacija, zaštita manjina, itd. Dinamika i promjene. Zabacivanje struktura i naglasak na upravnim programima. Decentralizirane organizacijske varijante. Odnos uprave i građana, responsivnost i naglašavanje etičke dimenzije javne uprave. Glavni proponenti: Frederickson, Waldo, Marini, Holzer, Rohr, Chandler, i drugi.
3. Novi javni menadžment (The New Public Management)
Kriza socijalne države i neoliberalizam. Nametanje vrijednosti i tehnika privatnog sektora javnome sektoru. Naglasak na ekonomskim vrijednostima: ekonomičnost, efikasnost, poduzetnost, konkurentnost, tržišnost, efektivnost, kvaliteta javnih usluga. Mjere i učinci: strukturalne, funkcionalne, personalne i druge. Uloga međunarodnih organizacija i širenje menadžerskog pristupa. Novi javni menadžment u anglo-saksonskim zemljama i kontinentalnoj Europi. Ograničenja menadžerskog pristupa u javnoj upravi.
4. Dobra vladavina i dobra uprava (The Good Governance)
Nova kombinacija vrijednosti: ekonomske i demokratske političke vrijednosti. Europska unija: otvorenost, participacija, odgovornost, djelotvornost, koherentnost. OECD: naglašena uloga građana i civilnog društva (informiranje, konzultiranje i participacija), transparentnost, legitimnost, odgovornost, efikasnost i bolje pružanje javnih usluga (informatičko-komunikacijske tehnologije), bolje upravljanje resursima, naglasak na ulozi javne uprave u oblikovanju javnih politika. Velika Britanija (Modernising Government): jačanje kapaciteta oblikovanja javnih politika, odazivna javna služba, kvaliteta, informatizacija, naglašavanje vrijednosti javne službe. Pouke za Hrvatsku.