Naziv projekta
Femicid i rodno utemeljeno nasilje u Republici Hrvatskoj – sustavna analiza zakonskih rješenja i sudske prakse

Akronim
CroFem

Trajanje projekta
48 mjeseci

Voditeljica projekta
prof. dr. sc. Maja Munivrana

Članice/članovi istraživačkog tima
prof. dr. sc. Ksenija Turković,
Katedra za kazneno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski,
Katedra za kazneno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača,
Katedra za kazneno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić,
Katedra za kazneno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Zoran Burić,
Katedra za kazneno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Domagoj Grgurević,
Županijski sud u Zagrebu

 

Sažetak projekta

Nasilje nad ženama prepoznato je kao ozbiljan društveni problem koji je često manifestacija strukturne diskriminacije žena. Sloboda od rodno uvjetovanog nasilja jedan je od preduvjeta ravnopravnog sudjelovanja žena u političkom, javnom i ekonomskom životu. Korijeni rodno uvjetovanog nasilja leže u društveno oblikovanim ulogama, ponašanju, aktivnostima i značajkama koje određeno društvo smatra primjerenim za žene i muškarce (Istanbulska konvencija, Direktiva EU, CEDAW). Stoga je za učinkovito suzbijanje nasilja nad ženama potreban sveobuhvatan pristup koji uključuje definiranje relevantnih kaznenih djela i kazni, zaštitu i potporu žrtvama, poboljšano prikupljanje podataka, prevenciju, koordinaciju i suradnju, a koji uzima u obzir i rodno osjetljivu perspektivu.

Hrvatska je usvojila niz zakonskih izmjena s ciljem otklanjanja uočenih problema i smanjenja stope nasilja prema ženama i obiteljskog nasilja općenito. Posljednjim paketom izmjena (2024) među prvima u regiji uvela je kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe (čl. 111.a. KZ) te opću definiciju rodno utemeljenog nasilja kao ex lege otegotne okolnosti (čl. 87. st. 32. KZ), a došlo je i do niza drugih izmjena kako Kaznenog, tako i drugih relevantnih zakona. Uvođenje femicida i odredbe o rodno utemeljenom nasilju, međutim, naišlo je na snažno protivljenje u dijelu pravne struke koja tradicionalno promatra kazneno pravo kao rodno neutralno, a izmjene su ocijenjene kao ishitrene, te rezultat pravnog populizma. Cilj je ovog projekta kroz pristup utemeljen na dokazima i sustavnoj analizi sudske prakse pružiti podlogu za ocjenu hrvatske zakonske i sudske politike kažnjavanja femicida i drugih oblika rodno utemeljenog nasilja, s posebnim fokusom na obiteljsko nasilje. Analizirat će se svi predmeti ubijenih žena i na taj način napraviti prva znanstvena baza sudskih odluka o femicidu. Analizirat će se i usklađenost zakonodavstva i prakse s Direktivom EU, kako bi se pružila znanstvena podloga za njeno transponiranje.