Trg Republike Hrvatske 14
Zagreb, Hrvatska

Naziv projekta
Socijalne odrednice mentalnog zdravlja djece u ranoj adolescenciji
Akronim
SOMED
Trajanje projekta
48 mjeseci
Voditeljica projekta
izv. prof. dr. sc. Linda Rajhvajn Bulat
Članice/članovi istraživačkog tima
dr. sc. Ines Rezo Bagarić,
Katedra za teoriju i metode socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Nika Sušac,
Katedra za teoriju i metode socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Vanja Branica,
Katedra za teoriju i metode socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Ana Opačić,
Katedra za teoriju i metode socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Miroslav Rajter,
Katedra za metodologiju, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
prof. emerita dr.sc. Marina Ajduković
Sažetak projekta
Mentalno zdravlje djece sve se češće prepoznaje kao ključno razvojno i javnozdravstveno pitanje, osobito u osjetljivom razdoblju prijelaza iz kasnog djetinjstva u adolescenciju. Glavni cilj projekta je praćenje socijalnih i psiholoških odrednica mentalnog zdravlja djece u razdoblju rane adolescencije u kontekstu obitelji i zajednice. Projektom će se pratiti promjene u mentalnom zdravlju djece od 6. do 8. razreda osnovne škole, identificirati čimbenici razvoja poteškoća mentalnog zdravlja percipirani od djece i roditelja te dublje razumjeti koje su to rizične i zaštitne okolnosti iz perspektive same djece. Posebna pažnja usmjerena je na ispitivanje razlika u mentalnom zdravlju djece iz zajednica različite razine socioekonomske razvijenosti i dostupnosti usluga, kao i na razvoj preporuka za stručnjake u području obrazovanja, socijalne skrbi i lokalnih politika.
Projekt se temelji na mješovitom (mix-method) longitudinalnom pristupu. U prvoj godini provodi se participativno kvalitativno istraživanje s djecom u svrhu razvoja mjernih instrumenata te mapiranje dostupnih usluga u zajednicama. Slijedi trogodišnje kvantitativno praćenje oko 700 učenika u 6., 7. i 8. razredu te njihovih roditelja u prvom i trećem valu. U završnoj godini provode se fokus grupe s djecom u 8. razredu kako bi se kvalitativno produbili kvantitativni nalazi. Istražuju se socijalne odrednice (SES, roditeljska ponašanja, školska i vršnjačka povezanost, socijalni kapital), individualne karakteristike (otpornost, samopoštovanje, emocionalna regulacija, suočavanje sa stresom) te pokazatelji mentalnog zdravlja (anksioznost, depresivnost, samoozljeđivanje, subjektivna dobrobit).
Projekt donosi znanstveni doprinos kroz razvoj teorijski utemeljenog modela socijalnih odrednica mentalnog zdravlja djece i validaciju instrumenata, a metodološki kroz integraciju kvantitativnih i kvalitativnih podataka te participativni pristup.
Članovi istraživačkog tima projekta SOMED, izv. prof. dr. sc. Miroslav Rajter i izv. prof. dr. sc. Ana Opačić, sudjelovali su na 2nd UNIC Thematic Conference: Institutions in Transition: Justice, Security, and Well-Being in Post-Industrial Cities, održanoj na Sveučilištu Koç u Istanbulu 2026. godine.
Predstavili su izlaganje pod naslovom „Innovating Service Mapping: Integrating ESMS/DESDE and Socio-Political Accessibility Frameworks to Understand Mental-Health Ecosystem”, koje je proizašlo iz rada na projektu SOMED. Rad donosi konceptualno i metodološki inovativan pristup mapiranju socijalnih usluga u 12 hrvatskih jedinica lokalne samouprave različitog stupnja socioekonomske razvijenosti. Pristup povezuje integrirane okvire, taksonomiju klasifikacije usluga ESMS/DESDE i socio-političke dimenzije dostupnosti i socijalnih prava Vijeća Europe, kako bi se okruženje usluga povezanih s mentalnim zdravljem sagledalo i kroz pravne, institucionalne, informacijske i sociokulturne prepreke koje oblikuju stvarnu dostupnost. Time se izlažu nejednakosti koje tradicionalno mapiranje ne otkriva i restriktivnih kriterija prihvatljivosti, a zaključci donose preporuke za međusektorsko usklađivanje podataka i politika u svrhu pravednijih ekosustava usluga mentalnog zdravlja.
Izlaganje predstavlja jedan od predviđenih rezultata radnog paketa projekta. Sažetak je objavljen u knjizi sažetaka konferencije
Poveznica na CroRIS zapis