Zadatak je nastave iz kolegija produbljivanje znanja iz ključnog dijela kaznenopravne dogmatike. Glede ulaznih znanja i kompetencija, od polaznika se očekuje dobro poznavanje temeljnih instituta općeg dijela kaznenog zakona s diplomske (integrirane) razine pravne naobrazbe. Težište poučavanja je na komparativnom pristupu kako bi polaznici studija dobili uvid u neke značajnije strane kaznenopravne sustave (njemački, austrijski, švicarski, francuski, angloamerički itd.). Pristup poučavanju je problemski, bilo da se radi o teorijskoj obradi pojedinih instituta dogmatike kaznenog prava ili o praktičnoj primjeni teorijskih postavki u konkretnim slučajevima. Potrebno je ukazati na novija kretanja u suvremenoj dogmatici općeg dijela kaznenog prava i njihov utjecaj na hrvatsko kazneno zakonodavstvo te na potrebu da im se prilagodi i praksa hrvatskih sudova. Osobito treba produbiti ona područja koja su u našoj dosadašnjoj literaturi i judikaturi bila nedovoljno obrađena (problem uzročnosti, nove zakonske koncepcije nužne obrane i krajnje nužde, teorijske i praktične teškoće vezane uz zablude) ili koja općenito predstavljaju novost u suvremenom kaznenom pravu.

Sadržaj kolegija:
– uvod u kazneno pravo i kratak pregled povijesti kaznenog prava;
– pojam kaznenog djela, njegovi elementi i njegovo značenje u kaznenopravnoj dogmatici;
– radnja kaznenog djela;
– biće kaznenog djela, s posebnim osvrtom na problematiku uzročnosti i nečinjenje;
– protupravnost i razlozi isključenja protupravnosti (s posebnim naglaskom na institute koji se temeljito ne obrađuju na diplomskoj razini);
– krivnja i njezini elementi (ubrojivost, namjera ili nehaj, svijest o protupravnosti i ispričavajući razlozi);
– zablude u kaznenom pravu;
– pokušaj (razgraničenje pokušaja od pripremnih radnji i dovršenog kaznenog djela, posebni slučajevi pokušaja, neprikladni pokušaj i putativni delikt);
– dobrovoljni odustanak;
– sudioništvo (teorije o počiniteljstvu, posredno počiniteljstvo, supočiniteljstvo, poticanje, pomaganje, nužno sudioništvo);
– stjecaj (idealni i realni stjecaj, kažnjavanje za stjecaj, prividni stjecaj);
– produljeno kazneno djelo;
– kaznenopravne sankcije i posebne kaznenopravne mjere;
– harmonizacija općeg dijela kaznenog prava u europskim razmjerima.