NASTAVNE JEDINICE:
Repozitorij
EUROPSKO JAVNO PRAVO - nastavne jedinice

RASPORED PREDAVANJA

GRUPA HR 1
 – ponedjeljkom, 11:00 h, Trg Republike Hrvatske 14, Dv. II

GRUPA HR 2
– četvrtkom, 17:00 h, Trg Republike Hrvatske 14, Dv. III

STUDENTI SLOBODNO BIRAJU KOJU GRUPU PREDAVANJA ŽELE POHAĐATI, ALI UVIJEK TREBAJU POHAĐATI PREDAVANJA U ISTOJ GRUPI.

 

 

GOOGLE DRIVE folder 

s PowerPoint prezentacijama 

dostupan samo korisnicima Google domene Pravnog fakulteta

(nužno je ulogirati se u ...@student.pravo.hr email adresu)


 


1. nastavna jedinica

Početak nastave

Orijentacija u predmetu i izvorima prava EU; Metodologija prava EU

Subject and sources of EU law; Methodology of EU law

Grupa HR 1 - 25. veljače 2019., 11.00 h
Grupa HR 2 - 28. veljače 2019., 17.00 h
GROUP ENG - 27 February 2019, 11.00 h

(Vidi i nastavnu jedinicu 2. koja se održava isti dan)

 

Cilj učenja: Informirati se o primarnom i sekundarnom gradivu koje će se koristiti u nastavi i steći osnovnu sposobnost orjentacije u Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Upoznati strukturu i dobiti pregled sadržaja Osnivačkih ugovora. Razumijeti predmet i sadržaj discipline. Informirati se o temeljnim nastavnim metodama i o onome što se od studenata očekuje za uspješno svladavanje gradiva.

Domaća zadaća: Pogledati na internetu (ne printati) Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske Unije (Lisabon). Konzultirati knjigu Reforma EU - Lisabonski ugovor.

Gradivo za pripremu predavanja:

 


2. nastavna jedinica

Evolucija EU i njen ekonomski i politički kontekst 

Grupa HR 1 - 25. veljače 2019., 11.00 h
Grupa HR 2 - 28. veljače 2019., 17.00 h
 

Cilj učenja: Razumijeti glavne faze ekonomske integracije općenito i u Europi te kako širenje ekonomske integracije utječe na političku i socijalnu sferu. Razumjeti ekonomske i političke ciljeve europskog integracijskog procesa. Uvidjeti povezanost ekonomske integracije i političkih ciljeva očeva utemeljitelja EU.

Domaća zadaća: Pročitajte članak Wilema Molea i razmislite koje su glavne karakteristike pojedinih faza ekonomske integracije. Pročitajte Schumanovu deklaraciju. Kakva je veza političkih i ekonomskih ciljeva europske integracije?

Gradivo za pripremu predavanja:

Powerpoint i ostale prezentacije

 


3. Struktura i institucije EU

Grupa HR1 - 4.3. u 11.00h

Grupa HR 2 - 7.3. u 17.00h 
(Vidi i nastavnu jedinicu 4. koja se održava isti dan)

Cilj učenja: Shvatiti današnju strukturu EU i povjesne razloge njenog današnjeg ustrojstva. Upoznati se s organizacijom institucija EU i njihovim ulogama i međusobnim odnosom.

Domaća zadaća: proučite zadano gradivo za nastavu i budite spremni o njemu raspravljati na satu

Gradivo za pripremu predavanja:

Literatura:

  • Ćapeta T. i Rodin S., Osnove prava EU, Glava I.
  • Iris Goldner Lang, Novi institucionalni okvir, u: Reforma EU - Lisabonski ugovor, str.67 - 88

 


4. Pregled nadležnosti Europskog suda

Grupa HR1 - 4.3. u 11.00h

Grupa HR 2 - 7.3. u 17.00h 
 

Cilj učenja: Steći osnovni uvid u organizaciju i nadležnosti Europskog suda u Luxembourgu temeljem Lisabonskog ugovora. Razumjeti koji putevi pravne zaštite stoje na raspolaganju različitim pravnim subjektima u okvirima prava Europske unije, i pod kojim uvjetima. Razumjeti opću ulogu Europskog suda u institucionalnim okvirima Europske unije.

Domaća zadaća: proučite zadano gradivo za nastavu i budite spremni o njemu raspravljati na satu

Gradivo za pripremu predavanja:

Literatura za spremanje ispita:

  • Ćapeta/Rodin, Osnove prava Europske unije, 2. izdanje, Narodne novine, 2011., str. 44 - 52
  • Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002.,  str. 179 - 296

 


5. Novi pravni poredak; Kako čitati odluke ES;

Grupa HR1 - 11.3. u 11.00h

Grupa HR 2 - 14.3. u 17.00h 
 

(Vidi i nastavnu jedinicu 6. koja se održava isti dan)

Ciljevi učenja: Razumjeti pojam "novog pravnog poretka europskog prava" i što ga razlikuje od pravnih poredaka država članica s jedne, te pravnog poretka međunarodnog prava s druge strane. Steći uvid u metode rada Europskog suda, uključujući i intelektualni proces koji se odvija prilikom donošenja odluka. Steći sposobnost razlikovanja induktivne i deduktivne metode i razumijeti njihovu važnost u pravosudnom procesu. Upoznati i razumijeti ulogu Europskog suda u procesu konstitucionalizacije prava EU, te mjesto i funkciju njegovih odluka u pravnom poretku EU.Steći osnovno znanje i razumijevanje koncepta "izravnog učinka" prava EU i nadređenosti prava EU nacionalnom pravu država članica.

Domaća zadaća: pročitajte presude u predmetima Van Gend en Loos i Costa v. ENEL. Budite spremni o njima raspravljati na satu.

Gradivo za pripremu predavanja:

Literatura za spremanje ispita:

  • Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002.  str. 3 - 22
  • Ćapeta/Rodin, Osnove prava EU, 2. izdanje, NN, 2011, str.53 - 67

 


6. Nadređenost - nacionalna i EU perspektiva

Grupa HR1 - 11.3. u 11.00h

Grupa HR 2 - 14.3. u 17.00h 

Cilj učenja: Upoznati se s razlikama u razumijevanju koncepta nadređenosti euoropskog prava nacionalnom pravu između Europskog suda i nacionalnih visokih sudova. Razumjeti nacionalne argumente koji ističu da europsko pravo nije nadređeno nacionalnim ustavima, te protuargumente iz europske perspektive. Razumjeti koje ovlasti/obveze nastaju za nacionalne sudove iz koncepta nadređenosti i izravnog učinka, te shvatiti probleme koji zbog toga mogu nastati u kontekstu nacionalnog pravnog poretka država članica (te Hrvatske).

Domaća zadaća: Pročitajte dolje navedene presude. Budite spremni o njima raspravljati na satu. Pročitajte članak 37 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH i usporedite situaciju u Hrvatskoj s onom u Italiji u doba predmeta Simmenthal 2. Pročitajte i dio Ustava RH koji se odnosi na sklapanje međunarodnih ugovora, njihove učinke, kao i nove članke o EU.

Gradivo za pripremu predavanja:

Dodatna literatura za spremanje ispita:

  • Rodin, S., Europska integracija i ustavno pravo, IMO, Zagreb 1997. str. 117-205
  • Rodin S., Ustavni sud i članstvo RH u EU, Liber Amicorum Jadranko Crnić, Novi informator, Zagreb 2009.
  • Ćapeta, T., Nacionalni Ustav i nadređenost prava EU u eri pravnog pluralizma, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 59 Br. 1, 2009 ; ili
  • Ćapeta, T. Ustavni acquis communautarie i ustavni poredak Republike Hrvatske, Liber Amicorum Jadranko Crnić, u tisku
  • S. Rodin, T. Ćapeta i I. Goldner Lang (ur.), REFORMA EUROPSKE UNIJE – LISABONSKI UGOVOR, Narodne novine, Zagreb 2009. Glava IX. tč. 3.1
 

 


7. Izvori prava EU i horizontalni učinak

Grupa HR1 - 18.3. u 11.00h

Grupa HR 2 - 21.3. u 17.00h

(Vidi i nastavnu jedinicu 8. koja se održava isti dan)

Horizontalni učinak primarnog prava

Cilj učenja: Razumjeti razliku između primarnih i sekundarnih izvora prava EU i usvojiti sistematizaciju izvora prava EU. Steći sposobnost razlikovanja vertikalnog i horizontalnog učinka i razumjeti važnost tog razlikovanja. Razviti vještinu primjene kriterija za izravni učinak  odredbi europskog prava u nacionalnom pravnom poretku.

Domaća zadaća: Pročitati odluke ES u predmetima Walrave and Koch i Defrenne II. Ponovno pročitati predmet Van Gend en Loos (vidi 5. nastavnu jedinicu), ovaj puta s naglaskom na kriterije izravnog učinka.Pročitati Mišljenje nezavisnog odvjetnika Madura u predmetu Viking, posebice označene dijelove Mišljenja koji su prevedeni na hrvatski. Uz čitanje ovog mišljenja, razmislite o sljedećem: tko su adresati odredaba Osnivačkih ugovora o tržišnim slobodama? Kako se sve može opravdati njihov horizontalni učinak? Ima li argumenata protiv? 

Pročitajte ponovo i predmet Kucukdeveci i razmislite o tome radi li se o horizontalnoj ili vertiklanoj situaciji? Koju je pravnu normu prava EU Sud smatrao primjenjivom u navedenom predmetu? Pročitajte predmet AMS. Imaju li sve norme Povelje izravni učinak?

 

Gradivo za pripremu predavanja:

Literatura za spremanje ispita:

  • Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002.  str. 31 - 41
  • Osnove prava EU. str. 10 - 21 i 60 -62
  • PPT

 

 


8. Sekundarno pravo i izravni činak

Grupa HR1 - 18.3. u 11.00h

Grupa HR 2 - 21.3. u 17.00h 

Cilj učenja: Naučiti osnovno o novoj sistematizaciji akata na zakonodavne i nezakonodavne; te nezakonodavnih na delegirane i provedbene.Razumjeti razliku između uredbi i direktiva; Razumjeti osnovne karakteristike uredbi i njihove učinke u pravu država članica.

Domaća zadaća: Pročitajte zadano gradivo, uključujući ugovornu definiciju uredbi. Razmislite koja je osnovna svrha uredbi u pravu EU? Zašto je Sud bez problema priznao izravni učinak uredbama? Imaju li sve odredbe uredbe nužno izravni učinak? 

Gradivo za pripremu predavanja:

Literatura za spremanje ispita:

Osnove prava EU, str. 10 -15; 

Rodin S., i Ćapeta T. (ur.), Učinci direktiva Europske unije u nacionalnom pravu, Pravosudna akademija, Zagreb 2008. (Knjiga se može pribaviti upitom kod pravosudne akademije. Određenim brojem knjiga raspolaže biblioteka Fakulteta, a PDF otisak je dostupan na web stranicama katedre

Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002.  str. 41 - 53 i 72 - 92

 


9. Izravni učinak direktiva

Grupa HR1 - 25.3. u 11.00h

Grupa HR 2 - 28.3. u 17.00h 

(Vidi i nastavnu jedinicu 10. koja se održava isti dan)

Cilj učenja: Razumjeti kako Europski sud objašnjava mogućnost vertikalnog izravnog učinka direktiva (odnos između pojedinca i države), te razviti shvaćanje koncepta države u praksi ES. Razumjeti razliku između vertikalnog i horizontalnog učinka direktiva te raspraviti argumente za i protiv horizontalnog učinka direktiva.

Razumjeti koncept "države" i kako se ona određuje u pravu EU, za potrebe izravnog učinka direktiva, 

Domaća zadaća: Pročitajte zadano gradivo. Pronađite argumentaciju ES na kojoj on zasniva vertikalni učinak direktiva. Pronađite i argumentaciju kojom Sud opravdava nepostojanje horizontalnog izravnog učinka direktiva. Čitajući predmet Foster v. British Gas razmislite što bi u hrvatskom kontekstu značila primjena kriterija iz tog predmeta.

Gradivo za pripremu za sat:

 

Literatura za spremanje ispita:

  • Rodin S., i Ćapeta T., Osnove prava EU, str. 86.-96., III. izdanje (2018.)

Dodatna literatura:

  • Rodin S., i Ćapeta T. (ur.), Učinci direktiva Europske unije u nacionalnom pravu, Pravosudna akademija, Zagreb 2008. (Knjiga se može pribaviti upitom kod pravosudne akademije. Određenim brojem knjiga raspolaže biblioteka Fakulteta)
  • Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002. str. 41 - 53 i 72 - 92
  • PPT/_download/repository/IZRAVAN_UCINAK_DIREKTIVA.ppt

 

 

____________________________________________________________________________________________

 


10. Interpretativni učinci prava Unije

Grupa HR1 - 25.3. u 11.00h

Grupa HR 2 - 28.3. u 17.00h 

Cilj učenja: Razumjeti razliku između izravnog i interpretativnog učinka. Razumjeti koncept interpretacije u skladu s direktivom i obveze koje iz tog koncepta proizlaze za nacionalne sudove. Znati prepoznati granice usklađene interpretacije.

Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke. Razmislite: gdje postaviti granicu interpretacije nacionalnog prava? Što učiniti ako je jedina moguća interpretacija nacionalnog prava koja bi bila u skladu s pravom EU bila suprotna nacionalnom pravu? Treba li nacionalni sud prvo primijeniti interpretativni učinak ili direktni učinak?

Gradivo za download:

Literatura za spremanje ispita:

  • Rodin S., i Ćapeta T., Osnove prava EU, str. 96.-106., III. izdanje (2018.)

Dodatni izvori:

  • Rodin S., i Ćapeta T. (ur.), Učinci direktiva Europske unije u nacionalnom pravu, Pravosudna akademija, Zagreb 2008. (Knjiga se može pribaviti upitom kod pravosudne akademije. Određenim brojem knjiga raspolaže biblioteka Fakulteta, a PDF otisak je dostupan na web stranicama katedre
  • Ćapeta, T., Sudovi EU. Nacionalni sudovi kao europski sudovi, IMO, Zagreb 2002. str. 59 - 68
  • Ćapeta, T., Interpretativni učinak europskog prava u članstvu i prije članstvu u EU, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu Vol. 56 Br. 5, 2006
  • INTERPRETATIVNI_UCINAK.ppt

11. Odgovornost države za štetu zbog povrede prava Unije

Grupa HR1 - 1.4. u 11:00h

Grupa HR 2 - 4.4. u 17.00h

Ciljevi učenja: Razumjeti motivaciju Europskog suda da uvede mogućnost naknade štete protiv države zbog povrede prava Unije. Naučiti i razmjeti uvjete za nastanak odgovornost države za štetu zbog povrede prava Unije. Razumjeti koncept "ozbiljne povrede prava Unije" i znati odrediti koje su takve ozbiljne povrede.

Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke. Koji je uvjete Sud postavio za nastanak odgovornosti za naknadu štete zbog povrede prava EU? Postoji li u tom pogledu razlika između predmeta Francovich i Brasserie? Kako je Sud opravdao postojanje odgovornosti za štetu u predmetu Francovich?

Neobvezna domaća zadaća: Na servisu EurLex pronađite i pročitajte presudu u predmetu C-224/01 Köbler i mišljenje Nezavisnog odvjetnika Légera. Koja se sve tijela mogu smatrati "državom"? Što o ulozi sudova kaže Nezavisni odvjetnik Léger, osobito u para. 59 svog Mišljenja? Pročitajte također predmet C-129/00 Commission v. Italy i predmet C-416/17 Europska komisija protiv Francuske Republike (točke 100.-114.).

 

Materijali za nastavu: 

Literatura za spremanje ispita:

  • Rodin S., i Ćapeta T., Osnove prava EU, str. 111.-121.., III. izdanje (2018.)

Dodatna literatura:

  • Ćapeta, Tamara, Odgovornost država za štetu u pravu Europske zajednice, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 53 (2003), 3-4
  • ppt prezentacija

 

_______________________________________________________________________________________________________


 

 


Pretraživanje baza podataka o EU

Prezentaciju će održati djelatnik Biblioteke Pravnog fakulteta

 

Grupa HR1 - 15.4. u 11.00h

Grupa HR 2 - 18.4. u 17.00h 
 

Prezentacija: Elektronički izvori prava EU (HRV)

 

 

 


12. Temeljna prava

Grupa HR1 - 29.4. u 14.00h 

Grupa HR 2 - 25.4. u 17.00h 

Group ENG - 24.4. at 11:00 h

Cilj učenja: Razumjeti razloge uvođenja zaštite ljudskih prava u pravni sustav EU.  Razumjeti odnos između nacionalnih jamstava temeljnih prava, jamstava u EU i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Razumijeti čemu služe jamstva ljudskih prava na razini EU. Steći vještinu identifikacije izvora temeljnih prava u pravnom poretku EU i razumjeti granice u kojima u njihovoj zaštiti djeluje Europski sud.

 

Gradivo za pripremu za sat:

Temu ćemo obraditi u tri cjeline:

1. Različiti izvori temeljnih prava u Europi: Povelja; ECHR, Nacionalni Ustavi

Članstvo EU u ECHR 

2. Temeljna prava i nadređenost

Razmislite kako je koncept nadređenosti mogao ugroziti zaštitu temeljenih prava u državama članicama?

Pročitajte sljedeće predmete:

3. Koga obvezuju temeljna prava 

a) institutcije EU

  • C-402/05P i 414/05P Kadi (dodatno čitanje; ne morate pročitati za predavanje)
  • C-293/12 Digital Rights Ireland (dodatno čitanje; ne morate pročitati za predavanje)

b) države članice

  • 617/10 Ackerberg Fransson 
  • povreda vladavine prava - pročitajte čl. 7 UEU
  • C-64/16 Associação Sindical dos Juízes Portugueses (dodtano čitanje; ne morate pročitati za predavanje)

c) horizontalna primjena temeljnih prava

Power point prezentacija se nalazi u Google drive (vidi link gore na vrhu stranice)

 

 

 

 

 


13. & 14. Sloboda kretanja roba

Grupa HR 1 - 29.4. u 11:00h

Grupa HR 2 - 7.5. u 17.00h, Trg Republike Hrvatske 14, classroom no. III - Obratite pozornost na promjenu lokacije i termina. 

 

Cilj učenja (nastavna jedinica 13): Razumjeti ekonomsku i političku pozadinu pravnog uređenja tržišnih sloboda općenito i slobode kretanja robaposebno. Razumjeti motivaciju Europskog suda koja objašnjava razvoj sudske prakse. Razumjeti pojmove - "količinska ograničenja", "mjere s istovrsnim učinkom", "jednako primjenjive mjere" i "nejednako primjenjive mjere". Razumjeti razloge nastanka sudske doktrine "uzajamnog priznanja" (mutual recognition).

Ciljevi učenja (nastavna jedinica 14): Steći sposobnost odrediti doseg primjene Čl. 34 UFEU. Razumjeti razliku između "prodajnih aranžmana" i "karakteristika proizvoda" u praksi Europskog suda, te razumjeti razloge zbog kojih je Europski sud uveo spomenuto razlikovanje. Razumjeti razliku između rane prakse Europskog suda u području slobode kretanja dobara i prakse nakon odluke u predmetu Keck. Razumjeti koncept margine prosudbe, i što on znači za regulatornu autonomiju država članica. Steći vještinu razlikovanja formalnih i supstancijalnih elemenata u praksi Europskog suda.

Literatura (nastavne jedinice 13&14):

Dodatna literatura:

  • Perišin, Tamara, Sloboda kretanja roba i njene implikacije na regulatornu autonomiju u Republici Hrvatskoj, Politička misao. Vol. 44 (2007) Br. 2
  • S. Rodin, T. Ćapeta i I. Goldner Lang (ur.), REFORMA EUROPSKE UNIJE – LISABONSKI UGOVOR, Narodne novine, Zagreb 2009. Glava IX tč. 3.3.

_______________________________________________________________________________________________________

 

 

 



15. Sloboda kretanja radnika

Grupa HR1 - 6.5. u 11.00h

Grupa HR 2 - 9.5. u 17.00h
(Vidi i nastavnu jedinicu 16. koja se održava isti dan)

Cilj učenja: Upoznati se s osnovama slobode kretanja radnika na unutarnjem tržištu EU. Razumjeti razlike u pravnom uređenju različitih tržišnih sloboda. Razumjeti osnovne mehanizme slobode kretanja radnika i načela Osnivačkih ugovora koja se na tu slobodu primjenjuju, osobito načelo zabrane diskriminacije i test pristupa tržištu.

Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke i relevantne odredbe Osnivačkih ugovora. Razmislite po čemu se sloboda kretanja radnika razlikuju od slobode kretanje roba. Postoje li zajedničke osobine?

Dodatno (neobvezno) čitanje na engleskom/Extra (optional) reading:

            C-281/98 Angonese (presuda/judgement)

            C- 415/93 Bosman (HRV)

 

 

 


16. Građanstvo Unije

Grupa HR1 - 6.5. u 11.00h

Grupa HR 2 - 9.5. u 17.00h

Cilj učenja: Razumijeti pojam građanstva Unije i njegovu važnost u pravu EU. 

Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke i relevante odredbe Osnivačkog Ugovora. Razmislite koja je dodana vrijednost građanstva Unije za državljane država članica EU u odnosu na pravo na slobodu kretanja.

 

Dodatno (neobvezno) čitanje:

_________________________

 


17. Sloboda pružanja usluga

Grupa HR1 - 13.5. u 11.00h

Grupa HR 2 - 16.5. u 17.00h 

(Vidi i nastavnu jedinicu 18. koja se održava isti dan)

Cilj učenja: Upoznati se s osnovama slobode pružanja usluga i prava poslovnog nastana na unutarnjem tržištu EU. Razumjeti razlike u pravnom uređenju različitih tržišnih sloboda. Razumjeti koncept uzajamnog priznanja u području slobode kretanja usluga. Naučiti razlikovati slobodu pružanja usluga i pravo poslovnog nastana.

Domaća zadaća: Pročitajte zadane sudske odluke i relevantne odredbe Osnivačkih ugovora. Razmislite po čemu se sloboda kretanja usluga razlikuje od slobode kretanje roba. Postoje li zajedničke osobine? Identificirajte test proporcionalnosti čitajući presudu u predmetu Gebhard!

 

Dodatna literatura za spremanje ispita

  • Rodin, S., Direktiva Europske unije 123/2006. o uslugama – doseg i opravdanja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 59 No. 1, 2009

 

 


18. Temeljna prava & tržišne slobode

Grupa HR1 - 13.5. u 11.00h

Grupa HR 2 - 16.5. u 17.00h 

Cilj učenja: Razumjeti odnos između tržišnih sloboda i temeljnih prava u EU i metode njihova balansiranja od strane Europskog suda. Steći sposobnost kritičkog promišljanja odnosa tržišnih sloboda i temeljnih prava u pravnom poretku EU. Razumjeti kako se praktično primjenjuju kriteriji Europske konvencije u pravnom poretku EU. Razumjeti mjesto testa proporcionalnosti u pravnoj analizi odnosa tržišnih sloboda i ljudskih prava, te steći vještinu argumentiranja u konkretnim situacijama.

Literatura:

_________________________________________________________________________________________________________

Neobvezno čitanje 

Literatura za spremanje ispita:

  • S. Rodin, T. Ćapeta i I. Goldner Lang (ur.), REFORMA EUROPSKE UNIJE – LISABONSKI UGOVOR, Narodne novine, Zagreb 2009. Glava IX tč. 3.2

 

 


19. Dodijelje ovlasti, supsidijarnost i proporcionalnost

Grupa HR1 - 20.5. u 11.00h

Grupa HR 2 - 23.5. u 17.00h 
 

Cilj učenja: Razumjeti svrhu podjele ovlasti između EU i država članica te mehanizme ostvarivanja te podjele. Identificirati okolnosti koje su uzrokovale promjene u sudskoj praksi Europskog suda. Razumjeti razlike ali i poveznice između načela koja uređuju podjelu ovlasti (dodijeljene ovlasti, supsidijarnost, proporcionalnost) i pitanja valjane pravne osnove. Razlikovati ovlasti u unutarnjim i vanjskim pitanjima.

 

Literatura:

Neobavezna domaća zadaća: Pogledajte presude Swedish Match Vodafone i razmislite koja je razlika između njih i presude Tobacco Advertising. Koliko su ozbiljne granice postavljene europskom zakonodavcu u reguliranju unutarnjeg tržišta? Također pročitajte presudu Digital Rights Ireland i razmislite o učinku Povelje temeljnih prava EU na ovlasti Unije.

_____________________________________________________________________________________________________________

 

 


20. Ponavljanje i priprema za kolokvij

Grupa HR1 - 20.5. u 11.00h

Grupa HR 2 - 23.5. u 17.00h