Trg Republike Hrvatske 14
Zagreb, Hrvatska

Naziv projekta
Metode tumačenja u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske
Akronim
METUS
Trajanje projekta
48 mjeseci
Voditelj projekta
prof. dr. sc. Đorđe Gardašević
Članice/članovi istraživačkog tima
prof. dr. sc. Biljana Kostadinov,
Katedra za ustavno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković,
Katedra za ustavno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Mario Jelušić,
Katedra za ustavno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dora Pavković,
Katedra za ustavno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Fran Marko Stojković,
Katedra za ustavno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Niko Jarak,
Katedra za ustavno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak projekta
Projekt će analizirati postojeće metode tumačenja u praksi Ustavnog suda RH, kritički ih procijeniti te normativno predložiti kako se te metode mogu poboljšati, u smislu stvaranja koherentnijeg i konzistentnijeg pristupa ustavnosudskom tumačenju kako bi se što potpunije zaštitila vladavina prava i temeljne ljudske slobode.
Ovaj se znanstveni zadatak pokazuje kao nužan iz dva razloga.
Prvo, uspostavom sustava parlamentarne vlade, Ustavni sud je u RH u nizu pitanja dobio iznimno značajnu ulogu „krajnjeg tumača“ Ustava. Naime, prema članku 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu „Ustavni sud jamči poštivanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske i svoje djelovanje temelji na odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.“
Drugo, u postojećoj je praksi Ustavnog suda do sada uočen niz pitanja vezanih uz metode ustavnosudskog tumačenja, a koje zahtijevaju daljnju kritičku znanstvenu analizu, kao i relevantne smjernice budućeg poželjnog razvoja. Ta su pitanja istraživači na ovom projektu utvrdili prema vlastitim znanstvenim spoznajama i interesima te ih predočavaju u obliku dalje iznesenih mjerljivih pokazatelja.
Analize koje se namjeravaju pritom provoditi oslanjaju se na domaće i strane teorijske spoznaje u području ustavnosudskog tumačenja, zatim na praksu samog Ustavnog suda RH, kao i na praksu odabranih stranih sudova (relevantna praksa ustavnih sudova stranih demokratskih država te praksa nadnacionalnih sudova kao što su Sud pravde Europske unije te Europski sud za ljudska prava (kao kvazi-ustavni izvori prava na području RH)).
Projektni tim ovime nastoji znanstvenoj i široj javnosti razjasniti i približiti praksu Ustavnog suda RH. Takvo dublje razumijevanje prakse Ustavnog suda RH nije samo nužno relevantnim društvenim akterima kako bi uspješno mogli zastupati svoje interese u postupcima pred Ustavnim sudom RH, već je i temelj za jačanje legitimiteta institucije Ustavnog suda RH.

U sklopu METUS projekta, član istraživačkog tima, asistent Niko Jarak, od 15. lipnja do 23. lipnja 2026. istraživački je boravio na Central European University, Department of Legal Studies (Srednjoeuropsko Sveučilište, Odjel za pravne studije), jednoj od vodećih europskih znanstvenih institucija u području poredbenog ustavnog prava. Tijekom svog boravka na CEU asistent Niko Jarak provodio je znanstveno istraživanje s fokusom na akademskom i praktičnom razumijevanju uloge (europskih) ustavnih sudova u kontekstu klasične teorije (tro)diobe vlasti i njihove konceptualizacije kao sui generis četvrte grane vlasti u određenim državama postsocijalističkog konstitucionalizma. Planirani ishod spomenutog istraživanja je objava znanstvenog rada u kojem će se problematizirati uloga Ustavnoga suda Republike Hrvatske u kontekstu (tro)diobe vlasti i praktične implikacije smještanja Ustavnog suda izvan sustava kočnica i ravnoteža u Republici Hrvatskoj.
Osim teorijskog i komparativnog istraživanja, asistent Niko Jarak svoj je boravak na CEU iskoristio i za networking s nekima od vodećih stručnjaka u području poredbenog ustavnog prava čime se doprinosi jednom od glavnih ciljeva METUS projekta, a to je znanstveno usavršavanje u području ustavnog sudovanja i tumačenja ustava kroz međunarodnu akademsku mobilnost.

Članica METUS projektnog tima, asistentica Dora Pavković, boravila je na Max Planck Institute for Comparative Public Law and International Law u Heidelbergu od 15. do 26. lipnja 2026. u svrhu provođenja istraživanja o ustavnom identitetu u postsocijalističkim europskim državama. Istraživački boravak bio je usmjeren na prikupljanje i analizu relevantne znanstvene literature te pripremu znanstvenog rada. Tijekom istraživačkog boravka asistentici Pavković omogućen je pristup knjižnici Instituta, koja je u području međunarodnog, europskog i poredbenog javnog prava najveća u Europi i jedna od najznačajnijih u svijetu. Koristeći se bogatom knjižničnom građom i drugim istraživačkim resursima Instituta, asistentica Pavković provela je detaljno istraživanje relevantne literature. Uz to, pratila je redovite znanstvene aktivnosti Instituta te sudjelovala u raspravama i razmjeni iskustava s njegovim istraživačima. Pristup specijaliziranoj literaturi i ostvareni kontakti značajno su pridonijeli daljnjem razvoju istraživanja i pripremi znanstvenih publikacija u okviru projekta METUS.

