IN MEMORIAM – PROF. DR. STJENKO VRANJICAN

 

Govor prodekana prof.dr.sc. Hrvoja Sikirića

 

IN MEMORIAM – PROF. DR. STJENKO VRANJICAN

 

Govor prodekana prof.dr.sc. Hrvoja Sikirića

 
Prof. dr. Stjenko Vranjican rođen je 4. ožujka 1948. godine u Splitu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1971. godine. Titulu magistra znanosti stekao je 1978. obranivši magistarski rad s naslovom „Zapošljavanje i tehnički napredak“ na poslijediplomskom studiju „Teorija i politika ekonomskog razvoja i metode analize“ na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Tehnički napredak, transfer tehnologije i ekonomski razvoj“ obranio je 1984. godine na Sveučilištu u Zagrebu te stekao akademski naslov doktora znanosti.
Na Pravnom fakultetu krajem bio je izabran krajem 1971. za asistenta na katedri Politička ekonomija te napredujući u suradničkim i znanstveno-nastavnim zvanjima bio zaposlen  skoro 38 godina. U suradničko zvanje asistenta bio je ponovno izabran 1975. da bi u suradničko zvanje znanstvenog asistenta bio izabran 1978. U znanstveno-nastavno zvanje docenta bio je izabran 1984., u zvanje izvanrednog profesora prvi put 1990. a drugi put 1998., da bi 2003. bio izabran u zvanje redovitog profesora a 2008. bio potvrđen za redovitog profesora u trajnom zvanju.
Predavao je na diplomskom i poslijediplomskom studiju. Na Pravnom fakultetu, osim svojeg osnovnog predmeta Politička ekonomija, predavao je i izborni predmet Poduzetništvo i management za studente IV godine studija. Na studiju Socijalnog rada predavao je predmet Osnove ekonomije, a na poreznom studiju Društvenog veleučilišta predmet Uvod u ekonomiju. Predavao je na poslijediplomskom studiju „Ekonomski i pravni aspekti udruživanja i upravljanja u gospodarstvu“ na Pravnom fakultetu i na poslijediplomskom studiju iz socijalnog rada.
Bio je mentor mnogim studentima u izradi diplomskih i magistarskih radova, voditelj i istraživač u znanstveno-istraživačkim projektima, sudionik ili organizator domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova i poticatelj različitih oblika međufakultetske suradnje na domaćoj i međunarodnoj razini.
Iz njegovog bogatog znanstvenog i stručnog rada kao najvažnije djelo izdvojio bih udžbenik „Politička ekonomija“, objavljen u pet izdanja, od kojih su prva dva bila u suautorstvu s prof. Adolfom Dragičevićem, a tri predstavljaju samostalna izdanja prof. Vranjicana.
Na Fakultetu je obavljao niz zahtjevnih dužnosti, često u složenim okolnostima.
Dva puta je bio prodekan Fakulteta i to prvi put ak. god. 1991-1993, kada je dekan bio prof. dr. Željko Horvatić, a drugi put ak. god. 2001-2003, kada je dekan bio prof. dr. Davor Krapac. U dva navrata obavljao je funkciju urednika fakultetskih izdanja. U prvom mandatu 1998-1999, a u drugom mandatu od 2003. do 2006. godine.
U okviru ovog spomen slova želio bih posebno istaknuti pet područja rada pok. prof. Vranjicana za koja mu Fakultet duguje osobitu zahvalnost. To su rad na uređenju zgrada i prostorija Fakulteta, rad na informatizaciji Fakulteta i moderniziranju Biblioteke, rad na izdavačkoj djelatnosti Fakulteta, rad na znanstvenoj baštini Fakulteta i rad na stvaranju umjetničkog fundusa Fakulteta. Da je na dobrobit Fakulteta djelovao i na samo jednom od tih pet područja, bilo bi dovoljno da zasluži ne samo trajnu zahvalnost nastavnika i studenata našeg Fakulteta već i šire društvene zajednice.
Za vrijeme prvog prodekanskog mandata, ak. god. 1991-1993, uz to što je kao član uprave doprinio da Fakultet u ratnim godinama održi kontinuitet svih oblika nastavnih aktivnosti, osobno je putem donacija i drugih izvora izvan sustava financiranja znanosti i obrazovanja osigurao financijska sredstva za cjelovitu obnovu i opremanje šest predavaonica u zgradi Fakulteta na Trgu maršala Tita 14. U drugom prodekanskom razdoblju, ak. god. 2001-2003, nadzirao je izuzetno zahtjevan program cjelovite građevinske obnove zgrade Fakulteta u Ćirilometodskoj ulici 4, zgrade koja je spomenik kulture. Nakon završetka radova korisni je prostor u toj zgradi uvećan za 1.000 m2, odnosno za dvije nove dvorane i dvadesetak kabineta za nastavnike. Za to smo mu mi nastavnici iz „Ćirilometodske“ posebno zahvalni. U tom mandatu osigurao je i donaciju Skupštine grada za obnovu fasade zgrade Fakulteta na Trgu maršala Tita 3.
Za vrijeme prvog prodekanskog mandata prof. Vranjican je osobno potaknuo i osigurao sredstva za početak informatizacije Fakulteta i moderniziranja Biblioteke. Otvorena je informatička dvorana na Fakultetu, a Biblioteka Fakulteta je po prvi puta opremljena informatičkom opremom. Bez ta dva koraka Pravni fakultet ne bi bio danas moderna obrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova s organiziranom administracijom. Prvo, započeli su tečajevi informatičkog opismenjivanja nastavnika, administracije i studenata i na taj način stvoreni temelji za sustavno obučavanje studenata u korištenju suvremenih informacijskih sustava. Danas svaki student prolazi informatičku obuku, ima vlastitu fakultetsku elektroničku adresu. Drugo, stvorena je materijalna osnova za informatizaciju stručnih administracije Fakulteta koja je danas u cijelosti dovršena. Treće, započela je modernizacija i osuvremenjivanje Biblioteke i zaposleni su stručnjaci potrebni za korištenje novih tehnologija. Danas je Biblioteka Pravnog fakulteta najsuvremenija bibliotečna ustanova, a nastavnicima i studentima omogućeno je pretraživanje najvažnijih pravnih baza podataka. Želio bih istaknuti kako je u brizi za informatizaciju Fakulteta i za što bolje uvjete za rad Biblioteke prof. Vranjican bio neumoran.
Neizbrisiv doprinos našem Fakultetu predstavlja rad prof. Vranjicana kao urednika fakultetskih izdanja. U prvom mandatu, 1998 i 1999. priredio je za tisak 13 udžbenika, znanstvenih monografija i hrestomatija. Uredničke obveze obavljao je tada volonterski i treba istaknuti, bez posebno uređene izdavačke službe na Fakultetu. Za vrijeme drugog mandata, od 2003. do ožujka 2006., tada kao imenovani glavni urednik izdavačke djelatnosti Fakulteta, priredio je 50 fakultetskih udžbenika, monografija i niz drugih naslova. To obilje fakultetskih udžbenika, monografija i hrestomatija od neizmjerne je koristi ne samo studentima svih vrsta studija koji se izvode na našem Fakultetu već i širokom krugu stručne javnosti društveno-humanističkog područja. I za to djelo Fakultet prof. Vranjicanu duguje veliku zahvalnost. Da bi to djelo moglo biti ostvareno nezaobilazan uvjet bila je plodna profesionalna suradnja koju je prof. Vranjican ostvario sa Sveučilišnom tiskarom.
S posebnim žarom prof. Vranjican je sustavno radio na očuvanju, izučavanju i predstavljanju znanstvene baštine Fakulteta, kao najstarijeg pravnog učilišta u ovom dijelu Europe. Taj rad započeo je 1992. i njemu ostao je ostao vjeran do kraja svojeg života. Rezultat tog neumornog rada je niz samostalno uređenih izdanja ili izdanja uređenih u suradnji s mnogim istaknutim profesorima, prvenstveno s našeg Fakulteta, niz koji predstavlja seriju znanstveno relevantnih djela, većinom do tada potpuno nepoznatih našoj znanstvenoj javnosti. Zahvaljujući tom radu, koji je on obavljao želeći ostati uvijek u sjeni, u sveučilišnoj javnosti, Pravni fakultet smatra se uzorom kojeg treba slijediti u skrbi o svojoj baštini.
Pravnik po obrazovanju, ali duboko uronjen područje u ekonomske znanosti, prof. Vranjican posebno je bio posvećen proučavanju znanstvene baštine Fakulteta iz tih znanosti, te je hrvatskoj javnosti predstavio djela najvažnijih ljudi hrvatske gospodarske znanosti: Blaža Lorkovića, Ivana Nepomuka Henfera i Valdemara Lunačeka. Nadalje, bio je najzaslužniji što je 1998., na poticaj HAZU, povodom 200-te obljetnice smrti Nikole Škrlca Lomničkog, Pravni fakultet prihvatio ulogu suorganizatora znanstvenog skupa o životu i djelu tog istaknutog političara, znanstvenika i reformatora. No rad na proučavanju njegovog djela se nastavio, u projekt su se uključili i Hrvatski državni arhiv i Filozofski fakultet. Objavljena su tri sveska njegovih transkribiranih izvornih rukopisa na latinskom jeziku prevedenih na hrvatski te niz znanstvenih radova o njemu. Prvi svezak, objavljen 1999., nagrađen je „Nagradom J.J.Strossmayer za izdavački pothvat godine“. 
Izuzetno je vrijedan rad prof. Vranjicana na obogaćenju umjetničkog fundusa Fakulteta. Za vrijeme njegovog prvog prodekanskog mandata, u suradnji s Restauratorskim zavodom HAZU, obnovljena je vrlo vrijedna zbirka portreta nastavnika Fakulteta iz 19. stoljeća. Na oplemenjivanju umjetničkog fundusa Fakulteta prof. Vranjican nastavio je i kasnije. Uz podršku uprava Fakulteta, zahvaljujući ponajviše njegovom radu  i njegovim poticajima, fakultetska zbirka obogaćena je nizom vrijednih portreta u ulju, skulptura i reljefa te monumentalnom geneologijom katedri, koju vidimo na stražnjem zidu ove dvorane, koja predstavlja vjerojatno jedini u svijetu prikaz dvostoljetnog razvoja našeg Fakulteta, od njegovog osnivanja do današnjih dana. Fakultetska zbirka predstavljena je javnosti 1996. godine povodom 220. obljetnice Fakulteta, bila je popraćena prigodnom monografijom. Monografija je nagrađena Nagradom J.J. Strossmayer za izdavački pothvat te godine.
Evo, to su neka od djela kojima je prof. Vranjican zadužio ovaj Fakultet. Znam, kako rekoh,  da bi samo jedno od tih djela bilo dostatno da njegov doprinos bude trajno utkan u ovaj Fakultet. No znam i to da bi on smatrao da sve ove riječi nisu potrebne, da on ta djela nije učinio radi toga da bi sebe isticao, već da bi svojim djelima služio na dobro Fakultetu. I upravo je to, samozatajan rad na dobro Fakulteta, vrlina koja je resila njegov cjelokupan 38 godišnji rad na Fakultetu. To služenje Fakultetu je ono na čemu mu Fakultet treba biti zahvalan i primjer koji svi mi koji smo uz ovaj Fakultet vezani trebamo slijediti.
Poštovane kolegice i kolege,
ovih dana, nakon saznanja o nagloj i preranoj smrti prof. Vranjicana, svi smo se mi u mislima prisjetili se naših susreta s njime, iskustava kolegijalnog i/ili prijateljskog odnosa koje smo s njime dijelili i, ostali smo neko vrijeme u tišini.
S ovoga mjesta mu, u ime nastavnika i suradnika našeg Fakulteta, u ime njegovih studenata, u ime svih onih koje je svojim radom i znanjem obogatio, izričem riječi zahvalnosti za hod kojim je ovim Fakultetom hodio, za ona dobra djela koja je na tom hodu, služeći samozatajno, skromno i vjerno Fakultetu cijeli radni vijek, na dobrobit Fakultetu i nama, na ponos, ostavio.
Neka mu je laka hrvatska zemlja, neka mu je miran san u bračkom kamenu njegovih Postira koje je toliko volio. I u taj kamen djela koja prof. Stjenko Vranjican  za Pravni fakultet učinio, mogu biti urezana.
U ime Pravnog fakulteta, svih njegovih nastavnika, suradnika i studenata, izražavam iskrenu sućut supruzi gđi. Desanki Vranjican, kćerci Tanji Vranjican-Đerek, i zetu, g. Ivanu Đereku.
Neka je slava i hvala prof. Stjenku Braci Vranjicanu.
 
U Zagrebu, 15. svibnja 2009.
Popis obavijesti