Trg Republike Hrvatske 14
Zagreb, Hrvatska
Komparativni politički sustavi
Literatura
OBVEZNA LITERATURA
Branko Smerdel; Ustavno uređenje europske Hrvatske, II. izdanje; Narodne novine (2020), str. 3-16, 131-136, 217-241
Biljana Kostadinov, Robert Podolnjak, Ana Horvat Vuković, Đorđe Gardašević; Poredbeno ustavno pravo – dioba vlasti, ur. Biljana Kostadinov; Pravni fakultet Sveučilišta u zagrebu (2022), str
Biljana Kostadinov; Suvremeni francuski parlamentarizam (1958.-2002.); Pravni fakultet u Zagrebu (2004), str. 19-33, 98-131
Ishodi učenja
Odrediti i razlikovati: temeljne pojmove i koncepte političkih sustava kao okvira i djelatnih arena primjene ustavnopravnih koncepata u svakodnevnici političke borbe, čiji je output zakonodavstvo i drugi propisi
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
2. Prepoznati mogućnosti i temeljna pitanja komparativne
metode u proučavanju sustava javne uprave.
4. Analizirati komparativna iskustva u organizaciji i radu javne
uprave.
6. Razviti analitičke kapacitete u odnosu na javno odlučivanje i
policy proces i primijeniti znanja na stvarne situacije rješavanja
društvenih problema. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Razumijevanje
-
VJEŠTINE
Vještina upravljanja informacijama, sposobnost primjene znanja
u praksi, sposobnost učenja, vještina jasnog i razgovijetnoga
usmenog i pisanog izražavanja, etičnost. -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne jedinice:
1. Problematika i sadržaj komparativnog proučavanja
suvremenih političkih sustava i suvremena znanost
komparativnih političkih sustava
2. Klasifikacija političkih sustava: demokratski i autoritarni
sustavi. Suvremene demokracije: Europa, Sjeverna
Amerika i nove demokracije u središnjoj i istočnoj
Europi. Problemi demokratske transformacije u bivšim
socijalističkim državama.
3. Problemi razvitka političkih institucija. Nova
institucionalna analiza. Teorija ustavnog izbora.
Pluralistički model političkih sustava
4. Temeljni pojmovi i koncepti političkih sustava Svrha
uspostavljanja različitih sustava ustrojstva vlasti: temeljni
demokratski uvjeti političkog procesa, izbor
odgovarajućeg izbornog sustava te izbor odgovarajućeg
modela organizacije vlasti, postavke klasične i
suvremene teorije, primjena načela vladavine prava i
diobe vlasti, primjeri iz ustavnopravne i političke prakse
5. Efikasna i odgovorna vlada: dominacija egzekutive u
suvremenim demokracijama, granice moći zakonodavnih
tijela, položaj parlamenata u suvremenim
demokracijama, nemoć klasične teorije političke
odgovornosti, pitanja primjene načela diobe vlasti, ,
primjeri iz ustavnopravne i političke prakse
6. Predsjednički sustav: provjere i ravnoteže u američkom
predsjedničkom sustavu, suvremena znanstvena
tumačenja značajki predsjedničkog sustava, specifični
oblici veta (predsjednički veto, bikameralizam,
suglasnost Senata na imenovanja predsjednika i
ugovore), sudbeni nadzor, impeachment; podijeljena
vlada u suvremenom američkom političkom sustavu
7. Parlamentarni sustav: suvremena znanstvena tumačenja
temeljnih značajki parlamentarnog sustava, pravne i
političke dimenzije temeljnih značajki parlamentarnog
sustava, „čisti parlamentarni sustav“ i „mješoviti
modeli“, različiti modeli formiranja vlade u
parlamentarnom sustavu (pozitivni i negativni
parlamentarizam), politička odgovornost vlade i
ministara
8. Polupredsjednički sustav: suvremena znanstvena
tumačenja temeljnih značajki polupredsjedničkog sustava
sustava, pravne i političke dimenzije temeljnih značajki
polupredsjedničkog sustava, francuski polupredsjednički
sustav kao arhetip polupredsjedničkog sustava, analiza
polupredsjedničkog sustava u Republici Hrvatskoj od
1990. do 2000. godine i razlozi promjene
polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, primjeri
polupredsjedničkog sustava među suvremenim
europskim državama (Poljska, Rumunjska, Ukrajina)
9. Dvodomni sustav (bikameralizam): napredna znanstvena
tumačenja razloga odabira dvodomne strukture
parlamenta, teorijski argumenti u prilog i protiv drugog
doma, dvodomni sustav u Republici Hrvatskoj
(Županijski dom 1993-2001.)
10. Nova dioba vlasti: suvremena znanstvena tumačenja i
primjeri iz ustavnopravne i političke prakse u primjeni
načela vladavine prava i načela diobe vlasti – perspektive
suvremenog parlamentarizma, izdvajanje grana/funkcija
vlasti od parlamentarnog nadzora, politička odgovornost
novih središta političkog odlučivanja
11. Složene države i državne zajednice. Američka klasična
teorija federalizma. Komparativni pristup u proučavanju
složenih država i državnih zajednica. Raspad
socijalističkih federacija i pojava novih i nezavisnih
država. Problematika suvremenog federalizma:
međuvladini odnosi u starim federalnim sustavima,
suvremeni devolutivni federalizam (transformacija
unitarnih u federalne države, problem odcjepljenja u
suvremenim federalnim i kvazi-federalnim državama
(Kanada, Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska) -
NASTAVNE METODE
Predavanja
Vođena rasprava
Samostalno čitanje literature -
METODE VREDNOVANJA
1. Dva kolokvija ili pisani ispit (pitanja objektivnog tipa:
višestruki odabir ili/i zadatak esejskog tipa: objašnjenje
zadane teme)
2. Usmeni ispit
Objasniti kako se formira znanstveno objašnjenje političkih institucija i procesa, te kako se ono razlikuje od zdravorazumskog, vrijednosnog ili onog zasnovanog na tradiciji.
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
2. Prepoznati mogućnosti i temeljna pitanja komparativne
metode u proučavanju sustava javne uprave.
4. Analizirati komparativna iskustva u organizaciji i radu javne
uprave.
6. Razviti analitičke kapacitete u odnosu na javno odlučivanje i
policy proces i primijeniti znanja na stvarne situacije rješavanja
društvenih problema. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Razumijevanje
-
VJEŠTINE
Vještina upravljanja informacijama, sposobnost primjene znanja
u praksi, sposobnost učenja, vještina jasnog i razgovijetnoga
usmenog i pisanog izražavanja, etičnost. -
SADRŽAJ UČENJA
1. Problematika i sadržaj komparativnog proučavanja
suvremenih političkih sustava i suvremena znanost
komparativnih političkih sustava
2. Klasifikacija političkih sustava: demokratski i
autoritarni sustavi. Suvremene demokracije: Europa,
Sjeverna Amerika i nove demokracije u središnjoj i
istočnoj Europi. Problemi demokratske
transformacije u bivšim socijalističkim državama.
3. Problemi razvitka političkih institucija. Nova
institucionalna analiza. Teorija ustavnog izbora.
Pluralistički model političkih sustava
4. Temeljni pojmovi i koncepti političkih sustava Svrha
uspostavljanja različitih sustava ustrojstva vlasti:
temeljni demokratski uvjeti političkog procesa, izbor
odgovarajućeg izbornog sustava te izbor
odgovarajućeg modela organizacije vlasti, postavke
klasične i suvremene teorije, primjena načela
vladavine prava i diobe vlasti, primjeri iz
ustavnopravne i političke prakse -
NASTAVNE METODE
Predavanja
Vođena rasprava
Samostalno čitanje literature -
METODE VREDNOVANJA
1. Dva kolokvija ili pisani ispit (pitanja objektivnog tipa:
višestruki odabir ili/i zadatak esejskog tipa: objašnjenje
zadane teme)
2. Usmeni ispit
Prepoznati racionalnu ustavnopravnu koncepciju konstitucionalizma, kroz izgradnju i primjenu institucija i institucionalnih sklopova.
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
2. Prepoznati mogućnosti i temeljna pitanja komparativne
metode u proučavanju sustava javne uprave.
4. Analizirati komparativna iskustva u organizaciji i radu javne
uprave.
6. Razviti analitičke kapacitete u odnosu na javno odlučivanje i
policy proces i primijeniti znanja na stvarne situacije rješavanja
društvenih problema. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Razumijevanje
-
VJEŠTINE
Vještina upravljanja informacijama, sposobnost primjene znanja
u praksi, sposobnost učenja, vještina jasnog i razgovijetnoga
usmenog i pisanog izražavanja, etičnost. -
SADRŽAJ UČENJA
1. Problematika i sadržaj komparativnog proučavanja
suvremenih političkih sustava i suvremena znanost
komparativnih političkih sustava
2. Klasifikacija političkih sustava: demokratski i
autoritarni sustavi. Suvremene demokracije: Europa,
Sjeverna Amerika i nove demokracije u središnjoj i
istočnoj Europi. Problemi demokratske
transformacije u bivšim socijalističkim državama.
3. Problemi razvitka političkih institucija. Nova
institucionalna analiza. Teorija ustavnog izbora.
Pluralistički model političkih sustava
4. Temeljni pojmovi i koncepti političkih sustava Svrha
uspostavljanja različitih sustava ustrojstva vlasti:
temeljni demokratski uvjeti političkog procesa, izbor
odgovarajućeg izbornog sustava te izbor
odgovarajućeg modela organizacije vlasti, postavke
klasične i suvremene teorije, primjena načela
vladavine prava i diobe vlasti, primjeri iz
ustavnopravne i političke prakse -
NASTAVNE METODE
Predavanja
Vođena rasprava
Samostalno čitanje literature -
METODE VREDNOVANJA
1. Dva kolokvija ili pisani ispit (pitanja objektivnog tipa:
višestruki odabir ili/i zadatak esejskog tipa: objašnjenje
zadane teme)
2. Usmeni ispit
Razumjeti i tumačiti procese ustavnog inženjeringa, oblikovanja temeljnih ustavnih institucija i ograničenost svih političkih institucija koje mogu služiti različitim političkim ciljevima i interesima.
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
4. Analizirati komparativna iskustva u organizaciji i radu javne
uprave.
6. Razviti analitičke kapacitete u odnosu na javno odlučivanje i
policy proces i primijeniti znanja na stvarne situacije rješavanja
društvenih problema.
13. Kritizirati i ocijeniti suvremene upravne fenomene u
suvremenom društvu, političkom sustavu i gospodarstvu.
17. Planirati razvoj javne uprave i promjene općeg pravnog
okvira koji uređuje hrvatsku javnu upravu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Primjena
-
VJEŠTINE
Sposobnost rješavanja problema, sposobnost primjene znanja u
praksi, sposobnost učenja, sposobnost precizne formulacije
stavova, sposobnost stvaranja novih ideja -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne jedinice
1. Svrha uspostavljanja različitih sustava ustrojstva vlasti:
temeljni demokratski uvjeti političkog procesa, izbor
odgovarajućeg izbornog sustava te izbor odgovarajućeg
modela organizacije vlasti, postavke klasične i
suvremene teorije, primjena načela vladavine prava i
diobe vlasti, primjeri iz ustavnopravne i političke prakse
2. Efikasna i odgovorna vlada: dominacija egzekutive u
suvremenim demokracijama, granice moći zakonodavnih
tijela, položaj parlamenata u suvremenim
demokracijama, nemoć klasične teorije političke
odgovornosti, pitanja primjene načela diobe vlasti, ,
primjeri iz ustavnopravne i političke prakse
3. Predsjednički sustav: provjere i ravnoteže u američkom
predsjedničkom sustavu, suvremena znanstvena
tumačenja značajki predsjedničkog sustava, specifični
oblici veta (predsjednički veto, bikameralizam,
suglasnost Senata na imenovanja predsjednika i
ugovore), sudbeni nadzor, impeachment; podijeljena
vlada u suvremenom američkom političkom sustavu
4. Parlamentarni sustav: suvremena znanstvena tumačenja
temeljnih značajki parlamentarnog sustava, pravne i
političke dimenzije temeljnih značajki parlamentarnog
sustava, „čisti parlamentarni sustav“ i „mješoviti
modeli“, različiti modeli formiranja vlade u
parlamentarnom sustavu (pozitivni i negativni
parlamentarizam), politička odgovornost vlade i
ministara
5. Polupredsjednički sustav: suvremena znanstvena
tumačenja temeljnih značajki polupredsjedničkog sustava
sustava, pravne i političke dimenzije temeljnih značajki
polupredsjedničkog sustava, francuski polupredsjednički
sustav kao arhetip polupredsjedničkog sustava, analiza
polupredsjedničkog sustava u Republici Hrvatskoj od
1990. do 2000. godine i razlozi promjene
polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, primjeri
polupredsjedničkog sustava među suvremenim
europskim državama (Poljska, Rumunjska, Ukrajina)
6. Dvodomni sustav (bikameralizam): napredna znanstvena
tumačenja razloga odabira dvodomne strukture
parlamenta, teorijski argumenti u prilog i protiv drugog
doma, dvodomni sustav u Republici Hrvatskoj
(Županijski dom 1993-2001.)
7. Nova dioba vlasti: suvremena znanstvena tumačenja i
primjeri iz ustavnopravne i političke prakse u primjeni
načela vladavine prava i načela diobe vlasti – perspektive
suvremenog parlamentarizma, izdvajanje grana/funkcija
vlasti od parlamentarnog nadzora, politička odgovornost
novih središta političkog odlučivanja -
NASTAVNE METODE
Predavanja
Vođena rasprava
Samostalno čitanje literature -
METODE VREDNOVANJA
1. Dva kolokvija ili pisani ispit (pitanja objektivnog tipa:
višestruki odabir ili/i zadatak esejskog tipa: objašnjenje
zadane teme)
2. Usmeni ispit
Demonstrirati univerzalnost pojava kao što su sukob nositelja vlasti pojedinih ogranaka vlasti, borba za moć, nepoštivanje ustavnih normi, monopolni položaj političkih stranaka, autokratsko ponašanje njihovih vođa, korupcija i nepotizam, te ustavnopravne koncepte i sredstva suzbijanja tih pojava na ustavnopravnoj razini
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
4. Analizirati komparativna iskustva u organizaciji i radu javne
uprave.
6. Razviti analitičke kapacitete u odnosu na javno odlučivanje i
policy proces i primijeniti znanja na stvarne situacije rješavanja
društvenih problema.
13. Kritizirati i ocijeniti suvremene upravne fenomene u
suvremenom društvu, političkom sustavu i gospodarstvu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Analiza
-
VJEŠTINE
Vještina upravljanja informacijama, sposobnost rješavanja
problema, sposobnost primjene znanja u praksi, sposobnost
učenja -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne jedinice
1. Svrha uspostavljanja različitih sustava ustrojstva vlasti:
temeljni demokratski uvjeti političkog procesa, izbor
odgovarajućeg izbornog sustava te izbor odgovarajućeg
modela organizacije vlasti, postavke klasične i
suvremene teorije, primjena načela vladavine prava i
diobe vlasti, primjeri iz ustavnopravne i političke prakse
2. Efikasna i odgovorna vlada: dominacija egzekutive u
suvremenim demokracijama, granice moći zakonodavnih
tijela, položaj parlamenata u suvremenim
demokracijama, nemoć klasične teorije političke
odgovornosti, pitanja primjene načela diobe vlasti, ,
primjeri iz ustavnopravne i političke prakse
3. Nova dioba vlasti: suvremena znanstvena tumačenja i
primjeri iz ustavnopravne i političke prakse u primjeni
načela vladavine prava i načela diobe vlasti – perspektive
suvremenog parlamentarizma, izdvajanje grana/funkcija
vlasti od parlamentarnog nadzora, politička odgovornost
novih središta političkog odlučivanja -
NASTAVNE METODE
Predavanja
Vođena rasprava
Samostalno čitanje literature -
METODE VREDNOVANJA
1. Dva kolokvija ili pisani ispit (pitanja objektivnog tipa:
višestruki odabir ili/i zadatak esejskog tipa: objašnjenje
zadane teme)
2. Usmeni ispit
Vrednovati prednosti i nedostatke pojedinih modela organizacije vlasti i njihove moguće primjene u pojedinom društvu
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
6. Razviti analitičke kapacitete u odnosu na javno odlučivanje i
policy proces i primijeniti znanja na stvarne situacije rješavanja
društvenih problema.
13. Kritizirati i ocijeniti suvremene upravne fenomene u
suvremenom društvu, političkom sustavu i gospodarstvu.
17. Planirati razvoj javne uprave i promjene općeg pravnog
okvira koji uređuje hrvatsku javnu upravu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Vrednovanje
-
VJEŠTINE
Kritičko vrednovanje
Kreativno mišljenje
Interakcija s drugima -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne jedinice
1. Predsjednički sustav: provjere i ravnoteže u američkom
predsjedničkom sustavu, suvremena znanstvena
tumačenja značajki predsjedničkog sustava, specifični
oblici veta (predsjednički veto, bikameralizam,
suglasnost Senata na imenovanja predsjednika i
ugovore), sudbeni nadzor, impeachment; podijeljena
vlada u suvremenom američkom političkom sustavu
2. Parlamentarni sustav: suvremena znanstvena tumačenja
temeljnih značajki parlamentarnog sustava, pravne i
političke dimenzije temeljnih značajki parlamentarnog
sustava, „čisti parlamentarni sustav“ i „mješoviti
modeli“, različiti modeli formiranja vlade u
parlamentarnom sustavu (pozitivni i negativni
parlamentarizam), politička odgovornost vlade i
ministara
3. Polupredsjednički sustav: suvremena znanstvena
tumačenja temeljnih značajki polupredsjedničkog
sustava, pravne i političke dimenzije temeljnih značajki
polupredsjedničkog sustava, francuski polupredsjednički
sustav kao arhetip polupredsjedničkog sustava, analiza
polupredsjedničkog sustava u Republici Hrvatskoj od
1990. do 2000. godine i razlozi promjene
polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, primjeri
polupredsjedničkog sustava među suvremenim
europskim državama (Poljska, Rumunjska, Ukrajina) -
NASTAVNE METODE
Predavanja
Vođena rasprava
Samostalno čitanje literature -
METODE VREDNOVANJA
1. Dva kolokvija ili pisani ispit (pitanja objektivnog tipa:
višestruki odabir ili/i zadatak esejskog tipa: objašnjenje
zadane teme)
2. Usmeni ispit
Preispitati – ono svakodnevno što se odvija u društvenom životu u interakciji nositelja vlasti pojedinih ogranaka vlasti staviti u znanstveni okvir ustavnopravnih objašnjenja i na taj način uvidjeti interesnu determiniranost procesa primjene prava.
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
6. Razviti analitičke kapacitete u odnosu na javno odlučivanje i
policy proces i primijeniti znanja na stvarne situacije rješavanja
društvenih problema.
13. Kritizirati i ocijeniti suvremene upravne fenomene u
suvremenom društvu, političkom sustavu i gospodarstvu.
17. Planirati razvoj javne uprave i promjene općeg pravnog
okvira koji uređuje hrvatsku javnu upravu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Vrednovanje
-
VJEŠTINE
Kreativno mišljenje
Izvođenje složenih metoda
Upravljanje složenom komunikacijom
Samostalno donošenje odluka -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne jedinice
1. Efikasna i odgovorna vlada: dominacija egzekutive u
suvremenim demokracijama, granice moći zakonodavnih
tijela, položaj parlamenata u suvremenim
demokracijama, nemoć klasične teorije političke
odgovornosti, pitanja primjene načela diobe vlasti, ,
primjeri iz ustavnopravne i političke prakse
2. Nova dioba vlasti: suvremena znanstvena tumačenja i
primjeri iz ustavnopravne i političke prakse u primjeni
načela vladavine prava i načela diobe vlasti – perspektive
suvremenog parlamentarizma, izdvajanje grana/funkcija
vlasti od parlamentarnog nadzora, politička odgovornost
novih središta političkog odlučivanja -
NASTAVNE METODE
Predavanja
Vođena rasprava
Samostalno čitanje literature -
METODE VREDNOVANJA
1. Dva kolokvija ili pisani ispit (pitanja objektivnog tipa:
višestruki odabir ili/i zadatak esejskog tipa: objašnjenje
zadane teme)
2. Usmeni ispit
Konstruirati elementarna objašnjenja političkih institucija i sklopova u okviru temeljnih modela organizacije vlasti, koristeći i uspoređujući različite teorijske pristupe.
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
6. Razviti analitičke kapacitete u odnosu na javno odlučivanje i
policy proces i primijeniti znanja na stvarne situacije rješavanja
društvenih problema.
13. Kritizirati i ocijeniti suvremene upravne fenomene u
suvremenom društvu, političkom sustavu i gospodarstvu.
17. Planirati razvoj javne uprave i promjene općeg pravnog
okvira koji uređuje hrvatsku javnu upravu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Stvaranje/sinteza
-
VJEŠTINE
Kreativno mišljenje
Izvođenje složenih metoda
Upravljanje složenom komunikacijom
Samostalno donošenje odluka -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne jedinice
1. Svrha uspostavljanja različitih sustava ustrojstva vlasti:
temeljni demokratski uvjeti političkog procesa, izbor
odgovarajućeg izbornog sustava te izbor odgovarajućeg
modela organizacije vlasti, postavke klasične i
suvremene teorije, primjena načela vladavine prava i
diobe vlasti, primjeri iz ustavnopravne i političke prakse
2. Efikasna i odgovorna vlada: dominacija egzekutive u
suvremenim demokracijama, granice moći zakonodavnih
tijela, položaj parlamenata u suvremenim
demokracijama, nemoć klasične teorije političke
odgovornosti, pitanja primjene načela diobe vlasti, ,
primjeri iz ustavnopravne i političke prakse
3. Nova dioba vlasti: suvremena znanstvena tumačenja i
primjeri iz ustavnopravne i političke prakse u primjeni
načela vladavine prava i načela diobe vlasti – perspektive
suvremenog parlamentarizma, izdvajanje grana/funkcija
vlasti od parlamentarnog nadzora, politička odgovornost
novih središta političkog odlučivanja -
NASTAVNE METODE
Predavanja
Vođena rasprava
Samostalno čitanje literature -
METODE VREDNOVANJA
1. Dva kolokvija ili pisani ispit (pitanja objektivnog tipa:
višestruki odabir ili/i zadatak esejskog tipa: objašnjenje
zadane teme)
2. Usmeni ispit
