Znanstveni skupovi
Znanstveni skupovi
Hrvatska u Europskoj uniji – 5 godina poslije
Znanstveni skup Akademije pravnih znanosti Hrvatske održan na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 25. i 26. listopada 2018. godine okupio je preko 40 članova i suradnika Akademije te drugih izlagača koji su održali tridesetak izlaganja.
Nakon pet godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji pogled unatrag i znanstvena analiza učinjenog nameću se kao imperativ odgovornog društvenog ponašanja Akademije. Poučeni iskustvima post-pristupne krize u prethodnim valovima proširenja, valjalo je pomno analizirati razinu normativne i praktične usklađenosti s propisima Europske unije. Nova, otvorena pitanja nametnula su analizu pravne perspektive kao neizbježnu. U tom smislu se pokušalo promišljati i potencijal za aktivniju ulogu Hrvatske, ne samo kao adresata već i kao kreatora i sunositelja politika Unije. Akademija je željela analizirati stanje u društvu „5 godina poslije“ i argumentirano kritizirati ostvarene dosege te za buduće izazove predložiti rješenja de lege ferenda.
Uz nesumnjivo uspješnu opću pravnu harmonizaciju, kao temeljni problemi utvrđeni su nesustavnost u recepciji europskog prava, izbjegavanje istinske europeizacije u pojedinim pravnim područjima ili pitanjima, napose u stručnoj pripremi i oblikovanju propisa, javnoj upravi, lokalnoj samoupravi pa i pravosuđu. Provedba prihvaćenih standarda u praksi ponekad je i ponegdje upitna ili je upitne kvalitete. Potrebno je bolje informiranje, edukacija i zagovaranje promjena propisa i pravne prakse. Hrvatska bi trebala igrati aktivniju ulogu u oblikovanju politika i propisa Europske unije.
Kroz izlaganja na ovom skupu Akademije vidjela se kritična nužnost neodgodivih, fokusiranih znanstvenih istraživanja, što Akademiju upućuje na oblikovanje znanstvenog projekta koji bi omogućio ta istraživanja u sustavnoj formi. Tome će se odmah pristupiti. No, za provedbu takvog projekta nužni su suradnja i potpora Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, pravosudnih, upravnih i drugih tijela.
Neki prijedlozi održanih izlaganja su sljedeći:
- Hrvatska se obvezala poštivati manjinska prava i prihvatila odgovarajuće konvencije Vijeća Europe. No, sudeći prema posljednjim izvješćima tijela ovlaštenih za nadzor primjene tih konvencija, Hrvatska bi morala poduzeti dodatne napore u ispunjavanju svih obveza.
- Primjena prava Europske unije u dijelu ostvarivanja njezinih isključivih nadležnosti ograničavajući je faktor u nekoj budućoj reviziji Ustava Republike Hrvatske ako bi se takvom revizijom zadiralo u te nadležnosti.
- Indeks razvijenosti politika integracije migranata (MIPEX) s ukupnom ocjenom 44/100 u 2014. godini pokazivao je da su migranti u Hrvatskoj u mnogim aspektima u nepovoljnijem položaju u odnosu na većinsko stanovništvo što upućuje na potrebu njezinog sustavnog unaprijeđenja.
- Profesionalno pripremljena politika decentralizacije nužna je kako bi lokalna samouprava brže i učinkovitije prihvatila europske standarde djelovanja te u iskorištavanju prilika za modernizaciju bila proaktivna i odgovorna.
- Potrebno je što prije oblikovati i započeti teritorijalnu transformaciju s većim, jačim i ujednačenijim lokalnim jedinicama koje će objediniti područja koja čine prostorne, gospodarske i funkcionalne cjeline.
- Potrebno je pojednostavljenje i preciziranje zakonskog okvira suradnje gradova i općina, kao i njezino poticanje.
- Treba jačati mehanizme demokratske participacije, legitimacije i kontrole građana u lokalnoj samoupravi kako bi im razvojni i modernizacijski procesi koje Europska unija svojim politikama potiče postali bliski, razumljivi i transparentni.
- Izostali su učinci europeizacije u pogledu funkcioniranja mjesne samouprave. Nju se može ojačati provedbom teritorijalne reforme, propisivanjem obveza konzultiranja mjesnih odbora prilikom donošenja lokalnih proračuna, istovremenim održavanjem izbora za mjesne odbore i lokalna predstavnička tijela te propisivanjem zakonske obveze da mjesni odbori imaju udio u lokalnom proračunu ili zagarantirana sredstva.
- Hrvatski sudovi u poreznim predmetima nisu prepoznali važnost prethodnog postupka pred Europskim sudom. Kako predvidivost odluka u poreznim predmetima koji slijede sudsku praksu Europskog suda nije ohrabrujuća, u poreznim se predmetima napose iz područja izravnog oporezivanja nacionalni sudovi trebaju češće, ako ne u pravilu, obratiti Europskom sudu i pokrenuti prethodni postupak.
- S obzirom na podrobno normiranu i vrlo razvijenu administrativnu suradnju poreznih administracija država članica Europske unije te na opseg informacija koje porezne administracije razmjenjuju, potrebno je posebnu pažnju posvetiti zaštiti prava poreznih obveznika, tj. sprječavanju nepotrebnog zadiranja u njihovu privatnost.
- Potrebno je analizirati pojedine elemente hrvatskog pravnog okvira da bi se postigla potpuna usklađenost sa zahtjevima i kriterijima koje je o čuvanju telekomunikacijskih podataka postavio Sud Europske unije u svojim presudama Digital rights i Tele2. To se posebice odnosi na neselektivno zadržavanje podataka o svim korisnicima bez obzira na to što mnogi od njih nisu ni posredno u doticaju s kriminalom.
- Republika Hrvatska neimplementacijom Direktiva u nacionalno zakonodavstvo krši obveze iz čl. 4(3) UFEU, tj. jedno od temeljenih načela europskog prava – načela lojalne suradnje, a hrvatski sudovi nisu dovoljno educirani o primjeni mehanizma prethodnog postupka jer je čak jedna trećina zahtjeva s prethodnim pitanjem odbačena.
- Pravo Europske unije nije previše poznato hrvatskim pravnim praktičarima, premda su hrvatski sudovi uputili neka važna i dobro formulirana pitanja, potrebno je kontinuirano provoditi te jačati informiranje i edukaciju.
- Europski istražni nalog je obuhvatniji instrument pribavljanja i transferiranja dokaza od onih koji su postojali ranije, ali i kod njega postoje sporna pitanja koja bi mogla dovesti do poteškoća u provedbi.
- Implementacija Direktive o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku (Direktiva 2013/48/EU) u hrvatski pravni poredak kroz nove odredbe o policijskom ispitivanju osumnjičenika pokazuje niz manjkavosti. Njih određuju percepcija policije kao tijela izvršne vlasti koje djeluje neformalno, izvan kaznenog postupka, nove ovlasti policije da građane ispituje na formalan način u svojstvu osumnjičenika te spremnost policije da prihvati novu ulogu i ponaša se prema propisanom modelu.
- Premda je broj obiteljskopravnih instituta oko kojih postoji europsko suglasje za moguću unifikaciju zanemarivo malen, europska regulativa i judikatura stvaraju svoj fundus novih vrijednosti, što možda pokazuje kako Europska unija odustaje od svojih temelja sadržanih u izričaju „zajedničkih ustavnih vrijednosti“ i „duhovnog i moralnog nasljeđa“ i kroči nekim novim putom. Republika Hrvatska treba pažljivo pratiti daljnji razvoj u tom području.
- Iskustva primjene mehanizma pojačane suradnje Europske unije i razvoj interesa Unije za pitanja obiteljskog prava nalažu oprez u odlučivanju o pristupanju novim uredbama koje će uslijediti u području obiteljskog prava.
- Poveznica mjesta nastanka štete nije najbolji izbor s aspekta predvidljivosti konačnog ishoda spora o šteti nastaloj povredom prava osobnosti te je njezino prihvaćanje potrebno iznova razmotriti. Ta je poveznica u zakonodavnom postupku donošenja Uredbe (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu koje se primjenjuje na izvanugovorne obveze (Uredba Rim II) bila ocijenjena neadekvatnom za slučajeve povrede prava osobnosti, ali se temeljem Zakona o međunarodnom privatnom pravu proširuje, među ostalim, i na povrede prava osobnosti.
- Sadašnji nesustavan pristup recepciji uredaba, direktiva i odluka Suda Europske unije treba biti predmetom daljnjih znanstvenih istraživanja te edukacije u pravosuđu, pripremi zakonodavstva i javnoj upravi.
- U posljednjih pet godina postignut je značajni napredak u liberalizaciji tržišta usluga.
- Postoje značajne poteškoće u provedbi pravnog okvira o zaštiti potrošača, posebice kada je riječ o nepoštenoj poslovnoj praksi trgovaca. Poštena poslovna praksa i odgovorno poslovanje jedini je temelj stjecanja povjerenja potrošača i zarade u poslovanju.
- Novi Stečajni zakon usprkos značajnom skraćenju rokova u kojima se poduzimaju radnje nije doveo do ubrzanja stečajnih postupaka, a vjerovnicima su prava čak i smanjena dok elektronička javna dražba dovodi do unovčenja imovine u bescjenje. Potrebna su iznimno stroga pravila prema upravama dužnika koji nisu savjesni koja treba sustavno i uporno primjenjivati.
- Usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije jedan je od ključnih čimbenika dekodifikacije hrvatskog obveznog prava: izdvajanja materije koja je uređena ili bi trebala biti uređena Zakonom o obveznim odnosima u brojne posebne propise. Fragmentacija sustava obveznog prava dovela je do erozije pojedinih temeljnih instituta obveznog prava. Koherentnost pravnog sustava narušena je u mjeri koja značajno ugrožava pravnu sigurnost, što traži hitne mjere koje bi imale suprotan učinak.
Detaljnije analize bit će prezentirane u znanstveno-stručnim radovima koji će biti objavljeni u znanstvenom časopisu Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, koji je već u pripremi.
Izazovi djelovanja hrvatskog javnog sektora u Europskoj uniji
Rezime i zaključci Znanstvenog skupa Akademije pravnih znanosti Hrvatske
Izazovi djelovanja hrvatskog javnog sektora u Europskoj uniji
koji je Akademija pravnih znanosti Hrvatske održala u Osijeku u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, 18. i 19. lipnja 2015. godine
Dvodnevni znanstveni skup obuhvatio je više segmenata, pitanja i izazova djelovanja hrvatskog javnog sektora u Europskoj uniji (EU). Ovim je skupom Akademija pravnih znanosti Hrvatske željela obilježiti dvogodišnjicu ulaska Republike Hrvatske u EU. Ujedno, skup je održan netom nakon što je Hrvatski sabor usvojio Strategiju razvoja javne uprave u razdoblju 2016.-2020., što je omogućilo da se u izlaganjima i raspravi analizira njezine ciljeve, mjere i adekvatnost za rješavanje nagomilanih problema javne uprave u Hrvatskoj.
Ukupno 22 izlaganja podnijela su 33 autora iz reda članova i suradnika Akademije te drugih hrvatskih znanstvenika. Izlaganja su se odnosila na opća pitanja europeizacije hrvatske javne uprave, europeizacije hrvatske lokalne samouprave, europeizacije javnih službi u Hrvatskoj te razvoja hrvatskih poreznih institucija u EU.
Pored općih pitanja europeizacije hrvatske javne uprave napose su znanstveno analizirana sljedeća pitanja: politika pametne regulacije (smart regulation), načelo otvorenosti javne uprave, primjena one-stop shop organizacijskog načela u javnoj upravi, koncept reprezentativne uprave, suvremeno europsko upravljanje gradovima, personalni kapaciteti hrvatske lokalne samouprave, mogućnost uvođenja instituta bankrota lokalnih jedinica, pružanje usluga gospodarske naravi u lokalnoj samoupravi, strateški pristup službama od općeg interesa, mrežni odnosi unutar upravnog sustava visokog obrazovanja, ovlasti nezavisnih regulatora, ekonomski i društveni učinci jakih tržišnih regulatora, gospodarenje komunalnim otpadom, energetsko zakonodavstvo, upravni spor, troškovi upravnog postupka i spora, suradnja poreznih administracija, pravna sigurnost poreznih obveznika i učinkovitost oporezivanja, utjecaj istraga o nezakonitim državnim potporama na hrvatsku Poreznu upravu te upravljanje rizikom kao nova strategija poreznih tijela u EU.
Uz postavljanje prezentacija na internetsku stranicu Akademije pravnih znanosti Hrvatske, predstavljeni radovi bit će objavljeni u Godišnjaku Akademije i na taj način postati dostupni za znanstvenu i stručnu javnost, donositelje ključnih odluka i druge zainteresirane subjekte.
Na skupu je iznijeta ideja o pripremi dokumenta koji bi bio upućen nadležnim državnim tijelima, a koji bi obuhvatio najznačajnije ideje o reformi državne uprave, lokalne samouprave, javnih službi i javne uprave u cijelosti, a koje su iznijete u prezentacijama i radovima na ovom skupu. Te bi ideje mogle biti temelj za promjene kojima bi se Strategija razvoja javne uprave u razdoblju 2016.-2020. dogradila kako bi bila doista efikasni reformski instrument. Naglašavamo potrebu za sustavnim i postupnim pristupom u kontinuiranom procesu reforme javne uprave.
Pored toga, izražena je i ideja o potrebi kontinuiranog praćenja i znanstvene analize hrvatskog javnog sektora, europskog prava i drugih europskih standarda koji su od važnosti za hrvatsku javnu upravu te generiranja ideja i prijedloga za unapređenje stanja koji bi mogli poslužiti nadležnim tijelima i drugim zainteresiranim subjektima da u svakodnevnoj praksi pridonesu stvaranju moderne javne uprave okrenute građanima, u suvremenom europskom upravnom prostoru.
Akademija izražava čvrstu predanost ovoj ideji, koju će provoditi u svojem radu, napose uključivanjem tema o europeizaciji hrvatske javne uprave u naredne skupove i druge oblike svojega znanstvenog rada, vodeći računa o kritičkoj evaluaciji kako stanja hrvatske javne uprave tako i nekih komponenti utjecaja na nju s razine EU.
Prijedlog novog Zakona o kaznenom postupku
Znanstveno vijeće Akademije pravnih znanosti Hrvatske u suradnji s Ministarstvom pravosuđa Republike Hrvatske organiziralo je tematsku sjednicu na temu
„PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU“,
koja je održana
30. rujna 2008. godine
u velikoj raspravnoj dvorani Županijskog suda u Zagrebu.
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Znanstvenog vijeća APZH prof.dr.sc. Vladimira Ljubanovića provedena je rasprava u kojoj su sudjelovali nazočni pravosudni djelatnici.
Lokalna samouprava i decentralizacija
Akademija pravnih znanosti Hrvatske u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Pravnim fakultetom Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku organizirala je znanstveni skup na temu
„LOKALNA SAMOUPRAVA I DECENTRALIZACIJA“,
koji je održan
24. studenog 2006. godine
na Pravnom fakultetu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku
Na skupu su u interdisciplinarnoj razmjeni mišljenja eminenetni hrvatski znanstvenici i stručnjaci iz prakse raspravljali o stanju lokalne samouprave i decentralizacije u Republici Hrvatskoj. Uži tematski sadržaji za raspravu bili su sljedeći:
- stanje i perspektive lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj
- upravljanje decentralizacijom kao novi pristup razvoju sustava lokalne samouprave
- uvođenje lokalnog predsjedničkog sustava i decentralizacija političkog sustava Republike Hrvatske
- stupanje na snagu i početak primjene općih akata jedinic lokalne i područne (regionalne) samouprave
- višestruki konstitucionalizam Europske unije
Novi obzori suvremenog terorizma i antiterorizma - hrvatsko motrište
Akademija pravnih znanosti Hrvatske u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirala je znanstveni skup na temu
„NOVI OBZORI SUVREMENOG TERORIZMA I ANTITERORIZMA – HRVATSKO MOTRIŠTE“,
koji je održan
9. svibnja 2006. godine
u Vijećnici Pravnog fakulteta, Trg maršala Tita 14 II kat.
Na skupu su u interdisciplinarnoj razmjeni mišljenja stručnjaci u području prava, kriminologije i političkih znanosti raspravljali o suzbijanju ove negativne društvene pojave. Uži tematski sadržaji za raspravu bili su sljedeći:
- terorizam: pojam, sadržaj, struktura i paradoksi
- terorizam kao zločin protiv čovječnosti
- kaznenopravna reakcija vs. “rat protiv terorizma”
- terorizam i zločini iz mržnje
- borba protiv terorizma u kontekstu pridruživanja Republike Hrvatske EU
O kaznenopravnoj analizi optužbe pred tribunalom u Haagu protiv visokih dužnosnika i vojnih zapovjed
Akademija pravnih znanosti Hrvatske u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirala je okrugli stol na temu
„O KAZNENOPRAVNOJ ANALIZI OPTUŽBE PRED TRIBUNALOM U HAAGU PROTIV VISOKIH DUŽNOSNIKA I VOJNIH ZAPOVJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE ZA „ZAJEDNIČKI ZLOČINAČKI POTHVAT“ U AKCIJI „OLUJA“,
koji je održan
14. lipnja 2005. godine
u Vijećnici Pravnog fakulteta, Trg maršala Tita 14 II kat.
Uvodno predavanje o pravnoj konstrukciji „zajedničkog zločinačkog pothvata“ u anglosaksonskom pravu održao je Dr.sc. Mirjan Damaška, Sterling Professor of Law, Yale Law School, USA. Nakon predavanja je održana rasprava koja je tonski snimljena.
Kriteriji za pravno uređenje medicinski pomognute oplodnje
Akademija pravnih znanosti Hrvatske u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirala je okrugli stol na temu
„KRITERIJI ZA PRAVNO UREĐENJE MEDICINSKI POMOGNUTE OPLODNJE“,
koji je održan
7. lipnja 2005. godine
u Vijećnici Pravnog fakulteta, Trg maršala Tita 14 II kat.
Na skupu su u interdisciplinarnoj razmjeni mišljenja stručnjaci u području prava, medicine i etike razmotrili razloge u prilog ili protiv zakonskih prijedloga o kojima postoje suprotstavljena gledišta. Uži tematski sadržaji za raspravu bili su sljedeći:
- Medicinski, etički i pravni pristup:
određivanje pretpostavaka za pravo na medicinsku pomoć (krug korisnika i vrste postupaka za medicinski pomognutu oplodnju),
postupci s darovanim spolnim stanicama (ograničenja/zabrane u primjeni pojedinog postupka);
- Pristanci na predloženi oblik medicinske pomoći:
obaviještenost korisnika usluge i darivatelja o sadržaju postupka u kojem sudjeluju, te o pravnom značenju pristanka (pravne posljedice postupanja koje se razlikuju od sadržaja pristanka);
- Kaznenopravne posljedice povreda propisa koji uređuju pravo na medicinski pomognutu oplodnju.
Korupcija i pravna sredstva za njeno suzbijanje u Republici Hrvatskoj
Akademija pravnih znanosti Hrvatske u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirala je okrugli stol na temu
„KORUPCIJA I PRAVNA SREDSTVA ZA NJENO SUZBIJANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ“,
koji je održan
30. svibnja 2005. godine
u Vijećnici Pravnog fakulteta, Trg maršala Tita 14 II kat.
Usvajanjem, ratifikacijom i objavom Konvencije UN protiv korupcije Republika Hrvatska prihvatila je međunarodne standarde i mjere suzbijanja korupcije. Odredbe Konvencije postale su dijelom pravnog sustava Republike Hrvatske, što je i temelj donošenja sustavnih mjera i aktivnosti u njenom suzbijanju. Slijedom toga postoji i obvaza izraditi planove i program za suzbijanje korupcije na nacionalnoj razini. Tim povodom predstavljena je knjiga doc.dr.sc. Davora Derenčinovića KOMENTAR KONVENCIJE UN PROTIV KORUPCIJE. O knjizi i Konvenciji govorili su prof.emeritus.dr.sc. Željko Horvatić, prof.dr. Josip Kregar i doc.dr.sc. Davor Derenčinović.
Nakon uvodnih izlaganja:
1. Ž.Horvatić: Značajke suvremenih međunarodnih izvora prava o korupciji i njihova implementacija u hrvatski pravni sustav
2. J.Kregar: Nove mjere suzbijanja korupcije u Republici Hrvatskoj
Moderator okruglog stola bio je prof.dr. Stjenko Vranjican, koordinator Centra za ljudska prava.