Sadržaj predmeta:

I. Pojam i današnja važnost pandektnog prava.

II. Razvoj pandektnog prava. Justinijanova kodifikacija (Corpus iuris civilis) kao temelj pandektnog prava. Pandektno pravo (recipirano rimsko pravo) kao europsko opće pravo (ius commune). Pandektno pravo i europski građanski zakonici. Pandektistika i moderna znanost privatnog prava. Ius commune i europski privatnopravni sustav.

III. Pravni subjekti. Pravna i djelatna sposobnost. Fizičke osobe. Pravne osobe

IV. Brak (matrimonium). Pojam, razvoj i temeljna obilježja. Tutela i cura.

V. Stvari (res) kao objekti prava. Dioba stvari.

VI. Posjed (possessio). Vrste, pravni učinci i zaštita posjeda.

VII. Vlasništvo (dominium, proprietas). Pojam i razvoj privatnog vlasništva. Originarni i derivativni načini stjecanja. Zaštita vlasništva.

VIII. Služnosti (servitutes) – pojam, pravila i vrste (servitutes praediorum i servitutes personarum). Zaštita služnosti.

IX. Založno pravo. Pojam, karakteristike i povijesni razvoj. Vrste založnog prava (fiducia, pignus i hypotheca). Zaštita založnog prava.

X. Pravni poslovi (negotia). Oblici i sadržaj pravnih poslova (essentialia, naturalia i accidentalia negotii). Nevaljanost pravnih poslova s posebnim osvrtom na mane volje.

XI. Naknada štete. Kontraktna i deliktna odgovornost, pretpostavke za naknadu štete, stupnjevi krivnje (dolus-culpa-casus).

XII. Obveze iz kontrakata. Realni kontrakti. Konsenzualni kontrakti s posebnim osvrtom na kupoprodaju (emptio venditio).

XIII. Obveze iz kvazikontrakata (negotiorum gestio. communio incidens. condictiones sine causa)

XIV. Oporučno nasljedno pravo (razvoj oporuke, testamenti factio activa i passiva, supstitucije, kodicili). Legati. Fideikomisi.

XV. Pojam i razvoj građanskog postupka u pandektnom pravu. Struktura, pokretanje i tijek parničnog postupka. Žalbeni postupak (appelatio). Ovršni postupak (executio).

Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje:

Predmet Pandektno pravo tradicionalno predstavlja u programima europskih pravnih fakulteta drugi temeljni romanistički kolegij. Za razliku od propedeutičkog karaktera predmeta Rimsko privatno pravo kao povijesno-dogmatskog uvoda u institucije privatnog prava za studente prve dodiplomskog godine pravnog studija, svrha predmeta Pandektno pravo jest prije svega produbljeni studij teorijskih osnova i temeljnih načela privatnog prava zajedničkim svim kontinentalnim europskim sustavima na osnovi općeg prava (ius commune), tj. recipiranog rimskog prava, s ciljem kritičkog preispitivanja rješenja sadržanih u pozitivnim građanskopravnim sustavima.

Brojni europski pravni fakulteti – napose u Italiji, Švicarskoj, Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj – i danas sadrže u svojim najnovijim nastavnim planovima navedeni drugi romanistički kolegij pod tim ili usporedivim nazivom (npr. Pandekte, Rimski temelji europskog prava, Povijesni temelji europskog privatnog prava ili Povijesno-dogmatski temelji građanskog prava) u diplomskom ili poslijediplomskom građanskopravnom studiju

Štoviše, treba istaknuti da navedena disciplina u posljednje vrijeme doživljava svojevrsnu renesansu: najnoviji relevantni znanstveni pravac unutar europske (posebice njemačke) romanistike već se uvriježeno naziva Neopandektistika, jer je – u opreci spram gotovo isključive dominacije povijesnopravne metode u analizi rimskih pravnih vrela u 20 st. – iznova postavio u prvi plan dogmatskopravnu i komparativnopravnu analizu vrela pripadnih rimskoj pravnoj tradiciji kao zajedničkog nazivnika u stvaranju jedinstvenog europskog građanskopravnog sustava. Poznavanje navedene metode i načina analize svakako će biti od koristi poslijediplomskim studentima, kako bi na temelju već stečenih znanja iz rimskog i građanskog prava na kritički način – utemeljen na povijesnim, dogmatskim i komparativnim znanjima – mogli vrednovati nastojanja glede uspostave jedinstvenih europskih rješenja i njihove buduće primjene u RH.

Pored navedene značajne uloge (neo)pandektističkog studija za budući europski privatnopravni poredak, koja u znatnoj mjeri opravdava postojanje pandektističkog kolegija u nastavnom planu, smatramo da bi nastava navedenog predmeta u hrvatskoj sredini trebala imati još jednu specifičnu funkciju. Kako je opće poznato, u RH ne postoji građanski zakonik, tj. građanskopravni poredak je uređen parcijalnim zakonima, pa stoga nije sustavno reguliran opći dio građanskog prava kao zajednički temelj svih ostalih građanskopravnih segmenata. Budući da se opći dio građanskog prava i danas u najvećoj mogućoj mjeri temelji na pandektističkim učenjima, držimo da bi studij navedenih učenja u relevantnoj mjeri produbio znanja poslijediplomskih studenata o teorijskim osnovama i temeljnim načelima hrvatskog građanskopravnog poretka.

Način polaganja ispita:
usmeni ispit