Ciljevi kolegija su upoznati studente s:
1. općim tendencijama razvoja nacionalnih javnih uprava uslijed globalizacijskih, tranzicijskih i eurointegracijskih procesa
2. instrumentima koordinacije i učincima primjene pojedinih koordinacijskih instrumenata
3. promjenama načina obavljanja upravnih poslova u okviru suvremenog upravnog razvoja
4. različitim oblicima utjecaja tijela zakonodavne i izvršne vlasti na državnu upravu
5. različitim oblicima nadzora državne uprave
6. tendencijama suvremenog upravnog razvoja u hrvatskoj državnoj upravi
7. učincima različitih tipova suvremenih upravnih reformi
8. utjecaju suvremenih upravnih doktrina na upravne reforme u hrvatskoj javnoj upravi.

Sadržaj kolegija je:
1. Uvod
Dinamična javna uprava. Globalizacija, tranzicija, eurointegracije i međuovisnost. Rast upravne složenosti.
2. Temeljna pitanja državne uprave
Teritorijalni upravni sustav. Državna uprava kao sustav – elementi i unutarnji odnosi u sustavu. Suvremeni upravni razvoj: samostalne izvršne agencije, nezavisna regulacijska tijela, i druge institucionalne inovacije. Oblici privatizacije dijelova državne uprave. Promjene odnosa u upravnim sustavima: jačanje institucija za oblikovanje javnih politika (policy institucije), osamostaljenje izvršnih dijelova, jačanje koordinacije, prijelaz naglaska od struktura prema programima. Instrumenti koordinacije (vlada, propisi, financijski, organizacijski, personalni, nadzorni i drugi). Klasifikacija upravnih poslova. Djelokrug i nadležnost. Promjene načina obavljanja upravnih poslova. Promjene u pogledu upravnog osoblja: od personalne administracije prema menadžmentu ljudskih potencijala. Relevantna okolina državne uprave: politički sustav, društvena okolina, građani, međunarodne organizacije. Politički utjecaj na državnu upravu i politički nadzor državne uprave. Ostali oblici nadzora državne uprave. Razvoj odnosa građana i uprave. Utjecaj međunarodnih organizacija i upravnih procesa na mijenjanje nacionalnih upravnih sustava.
3. Državna uprava u Hrvatskoj
Utjecaj Sabora na upravu. Ovlasti predsjednika Republike u odnosu na državnu upravu. Vlada kao političko i upravno vodstvo državne uprave. Središte vlade kao koordinativni centar državne uprave: tajništvo vlade i ostale institucije središta vlade. Središnja državna uprava: ministarstva, tzv. državne upravne organizacije, središnji državni uredi. Lokalni organi državne uprave (dekoncentrirana državna uprava): uredi državne uprave u županijama, područne jedinice tijela središnje državne uprave. Izvršne agencije. Nezavisna regulacijska tijela. Odnosi u sustavu državne uprave. Poslovi državne uprave i načini njihovog obavljanja. Horizontalna i vertikalna koordinacija u sustavu hrvatske državne uprave. Hrvatsko upravno osoblje. Državni službenici, dužnosnici i namještenici. Odnos službenika prema građanima. Nadzor nad hrvatskom državnom upravom (politički nadzor, pučki pravobranitelj, upravni i inspekcijski nadzor, sudski nadzor). Karakteristike hrvatske
uprave. Razvoj hrvatske uprave nakon 1990.
4. Upravne reforme
Javna uprava i vrijednosti: demokratske političke, pravne, ekonomske i socijalne vrijednosti. Promjene vladajućih upravnih doktrina u suvremeno doba. Nova javna uprava (new public administration). Novi javni menadžment (new public management). Dobra vladavina i uprava (good governance). Pojam i tipovi reformi. Sektorske reforme i reforme pojedinih dijelova teritorijalnog upravnog sustava. Uzroci reformi. Tradicionalni weberijanski model uprave, pravna država i suvremene upravne reforme. Kriza socijalne države i suvremene upravne reforme. Mjerila i faktori uspješnosti upravnih reformi. Promjene položaja građana prema upravi. Upravno osoblje u reformi. Organizacijska kultura. Upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi. Menadžerske reforme: strukturne, funkcionalne, personalne i druge mjere i učinci. Upravne reforme u pojedinim europskim zemljama – sličnosti u pristupu, razlike u provedbi i učincima, pouke za Hrvatsku. Funkcionalni pregled kao najčešći tip upravne reforme u tranzicijskim zemljama.
5. Modernizacija i europeizacija hrvatske uprave
Cilj reforme. Hrvatska uprava i europska integracija. Europski upravni prostor (European administrative space) i europski upravni standardi. Uloga i djelovanje SIGMA-e. Načela i usmjerenja reforme. Područja, komponente i mjere modernizacijske reforme. Provedba reforme. Dosadašnja reformska iskustva. Poticaji i ograničenja.