Pristupanjem Međunarodnoj udruzi pravobranitelja (IOA – International Ombudsman Association), Ured studentskog pravobranitelja Pravnog fakulteta u Zagrebu obvezao se na poštivanje najviših standarda rada ugledajući se pritom na bogatu tradiciju članica ovog prestižnog svjetskog udruženja.

Temeljna načela kojima se u svojem radu rukovodimo su nezavisnost, nepristranost i objektivnost, povjerljivost i transparentnost.

NEZAVISNOST
Ured studentskog pravobranitelja je po svojoj strukturi, funkciji i djelovanju u potpunosti neovisan.  Iako funkcija studentskog pravobranitelja izvire iz Studentskog zbora Pravnog fakulteta u Zagrebu, u svojem radu pravobranitelj je samostalan i nezavisan te Studentskom zboru redovito podnosi izvještaj o radu.

NEPRISTRANOST I OBJEKTIVNOST
Ured studentskog pravobranitelja u svojem radu ostaje neutralan i objektivan te ne sudjeluje u postupanju koje bi moglo dovesti do sukoba interesa.

POVJERLJIVOST 
Ured studentskog pravobranitelja drži svu komunikaciju sa studentima/icama koji traže pomoć ili savjet u najstrožem povjerenju i ne otkriva povjerljivu komunikaciju ako za to nema izričitu dozvolu. Pristup povjerljivoj komunikaciji je ograničen samo na studentskog pravobranitelja. Načelo povjerljivosti predstavlja osnovu uspješnog rada pravobranitelja u odnosu prema studentima.

TRANSPARENTNOST
Rad studentskog pravobranitelja u potpunosti je transparentan. Studentski pravobranitelj podnosi kvartalne izvještaje  Studentskom zboru kako bi se osigurao nadzor nad kvalitetom rada pravobranitelja. Pravobranitelj podnosi i godišnji detaljni izvještaj o radu Ureda studentskog pravobranitelja i stanju studentskih prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Godišnji izvještaj dostupan je na stranicama Ureda pravobranitelja te se objavljuje u časopisu “Pravnik”.

Možete nam se obratiti na:

1. E-mail: pravobranitelj.pravo@gmail.com

• redovan, strogo povjerljiiv, način komunikacije sa studentima/icama, dostupan za konkretne upite kao i za svaku ideju ili poziv na suradnju s našim Uredom u vezi s promoviranjem studentskih prava
• mogućnost održavanja sastanka putem GoogleMeeta

2. Facebook (fb: https://www.facebook.com/pravobranitelj.pfzg/ )

• neformalan oblik suradnje pravobranitelja i studenata koji omogućava neposredno rješavanje problema bez potrebe napuštanja NSK ili topline vlastitog doma, posebno popularno tijekom ispitnih rokova

3. Putem Instagram stranice (ig: @pravobranitelj_pfzg)

• slanje konkretnih upita, objave koje pojašnjavaju pojedina studentska prava…

4. Uživo (po dogovoru)

1. Tko se sve može obratiti studentskom  pravobranitelju?

Studentskom pravobranitelju Pravnog fakulteta u Zagrebu mogu se obratiti svi studenti/ce  navedenog fakulteta – kako studenti integriranog pravnog studija, tako i studenti/ce socijalnog rada te javne uprave i javnih financija.  Ukoliko na pojedinom fakultetu nije ustanovljena institucija Studentskog pravobranitelja ili se upiti odnose na ostvarivanje studentskog smještaja, prehrane ili stipendija, postoji institut  Sveučilišnog pravobranitelja kojem se možete obratiti putem e-maila (pravobranitelj.unizg@gmail.com).

2. Česte zablude o Studentskom pravobranitelju

Studentski pravobranitelj nije nadležan za pitanja administrativno-tehničke prirode ni generičke pritužbe studenata/ica (pitanje povećanja broja rokova, poboljšanje studentskog standarda, problemi u kontaktu s pojedinim profesorima ili katedrama…).  Studentski pravobranitelj nije pravni zastupnik studenata/ica. Pravobranitelj studente savjetuje i pomaže u komunikaciji između uprave, pojedinih katedri i profesora te studenata. U pitanjima administrativno-tehničke prirode možete svoj odgovor potražiti u skupini pitanja i odgovora objavljenih na službenim stranicama fakulteta te rješenje potražiti obraćanjem službenim referentima Pravnog fakulteta u Zagrebu. Za sva generična pitanja nadležan je Studentski zbor Pravnog fakulteta kojeg možete kontaktirati na szpfzg@gmail.com.

3. Hoće li moja pritužba biti negdje objavljena? 

Sve pritužbe studenata su u potpunosti anonimne. Studentski pravobranitelj je član „International Ombudsman Assocciation“ te je stoga obvezan provoditi visoka etička i profesionalna načela navedene organizacije. Također u svojem radu Studentski pravobranitelj je u potpunosti neovisan u odnosu na Studentski zbor i Upravu fakulteta. Više o tome pogledajte na posebnom podizborniku “načela rada”.

• Studentski pravobranitelj je student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojeg imenuje Studentski zbor Pravnog fakulteta u Zagrebu.
• Studentski zbor javni poziv za izbor Studentskog pravobranitelja raspisuje najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktualnog Studentskog pravobranitelja. Na javni poziv se mogu prijaviti svi zainteresirani studenti/ce, ukoliko su skupili minimalno 60 ECTS bodova u zadnje dvije akademske godine (ne uključujući tekuću).
• Studentski pravobranitelj se bira na temelju javnog poziva studentima/icama koji se objavljuje na stranicama Studentskog zbora i Studentskog pravobranitelja.
• Studentski pravobranitelj se bira tajnim glasovanjem.
• Mandat studentskog pravobranitelja traje godinu dana.
• Ista osoba može biti izabrana najviše dva puta.

ISPITI

– imaš pravo polagati ispite iz upisanih nastavnih predmeta određene studijske godine čim ostvariš 50 ECTS bodova iz prethodne studijske godine, s tim da preostale ECTS bodove treba ostvariti tijekom tekuće studijske godine (čl. 25. Pravilnika).

► Za primjenu ove odredbe nije važno jesi li ponavljač/ica – važno je samo ostvarenje 50 ECTS-a prethodne godine. Odredba se odnosi samo na studente/ice po Bolonjskom programu!

– s prosjekom ocjena 3,5 ili više možeš polagati upisane predmete prije nego odslušaš sva predavanja (čl. 26. Pravilnika)

►Ovo pravo ćeš ostvariti nakon što ti se odobri podnesena molba, ali samo ako si izvršio ostale studijske obveze iz tog predmeta. Ovo pravo se, na žalost, gubi padom ispita!

– ako je za određenu akademsku godinu utvrđena nova ispitna literatura, ona se na polaganje ispita iz toga predmeta primjenjuje tek nakon što je ispostavljeni profesor ispredaje (čl. 31. Pravilnika)

– imaš pravo slušati svaki usmeni ispit (čl. 33. Pravilnika)

► Dakako, slušanje ispita može biti ograničeno samo na određeni broj slušača zbog tehničkih uvjeta.

– prije održavanja usmenog ispita imaš pravo dobiti na uvid svoj ispravljeni pismeni ispit (čl.33. Pravilnika)

– usmeni ispit se mora, osim u posebno opravdanim slučajevima, održati u roku od najviše pet radnih dana od održavanja pisanog ispita (čl. 27. Pravilnika)

– ako nisi zadovoljan ocjenom na ispitu, u roku od 24 sata od priopćenja ocjene možeš tražiti ponavljanje ispita pred povjerenstvom (čl. 36. Pravilnika)

► Podnošenjem zahtjeva dekanu, automatski stječeš pravo na ovakvo ponavljanje ispita. Osnovanost se ne ispituje, već se povjerenstvo formira nakon utvrđivanja dopuštenosti (dakle, pravovremenosti). Usmeni spit se ponavlja u roku od 3 radna dana od podnošenja zahtjeva za ponavljanjem ispita dok se pismeni ispit ponovno ocjenjuje! (čl. 36.)

– ako padneš usmeni ispit, idući put možeš tražiti drugoga ispitivača, pod uvjetom da na katedri postoje dva ili više profesora koji ispituju (čl. 32.Pravilnika)

– na osmom (2. komisijskom) izlasku na ispit možeš pristupiti usmenom dijelu neovisno o tome jesi li prošao pisani, što NIJE slučaj s usmenim dijelom četvrtog (1. komisijskog) izlaska na ispit, koji OVISI o pozitivnom uspjehu pisanog dijela (čl. 38. Pravilnika)

– pravo studiranja gubiš, među ostalom, ako padneš isti ispit osam puta (čl. 38.Pravilnika)

► Studente često zbunjuje izričaj Pravilnika, napravljen prema Statutu Sveučilišta, koji govori o ponovnom upisu predmeta. No to pravilo ne znači da ispit moraš položiti najkasnije u četvrtom pokušaju (dakle na prvoj komisiji), ako si prenio/la predmet na sljedeću godinu.
Pravo studiranja gubiš samo ako ispit ne položiš ni na drugoj komisiji (8. put), neovisno o ponovnom upisu kolegija.

KONZULTACIJE

– imaš pravo očekivati održavanje konzultacija u zadanom terminu (čl. 58. Statuta), a svaku promjenu termina profesori moraju unaprijed najaviti (čl. 24. Pravilnika), sada se konzultacije održavaju putem Google Meeta u dogovorenom terminu

SEMINARI

– tvoji seminari služe širem i dubljem upoznavanju materije nastavnih predmeta i uvođenju u znanstveni rad, a ne bi smjeli biti produžena predavanja (čl. 7. Pravilnika)

– imaš pravo sudjelovati i na dodatnim seminarima tvoje godine, ako to uvjeti na njima dopuštaju (čl. 7. Pravilnika)

– imaš pravo prije početka akademske godine saznati program seminara iz svih obveznih predmeta (čl. 8.Pravilnika)

– tijekom studijske godine moraš, u okviru upisanih seminara, izraditi barem jednu pozitivno ocijenjenu seminarsku radnju, no ispuniti obje seminarske obveze. (čl. 9. Pravilnika)

►Seminarska obveza se može ispuniti ili putem seminarskog kolokvija ili pisanjem seminarske radnje. No, u cjelini studijske godine, jedna tvoja seminarska obveza mora biti ispunjena pisanjem seminarska radnje. Primjerice, ako iz prvog upisanog seminara pišeš seminarsku radnju, i ona bude pozitivno ocijenjena, iz drugog upisanog seminara možeš zadovoljiti obvezu i na temelju položenog seminarskog kolokvija. To su dvije ispunjene seminarske obveze, te jedna izrađena radnja. No, ako si u prvom semestru zadovoljio/la obvezu putem seminarskog kolokvija, u drugom ćeš semestru svakako morati pisati radnju. Tek tada će to dvije ispunjene seminarske obveze.

PROMJENA STUDENTSKOG STATUSA

– ako si izvanredni student/ica, možeš se prebaciti u redovne s plaćanjem ako imaš prosjek ocjena najmanje 3,5 (čl. 49. Pravilnika) te ako redovito upisuješ višu godinu studija

► Ovo se studentsko pravo ostvaruje podnošenjem molbe dekanu. Molba se može podnijeti putem informatičkog sustava https://podrska.pravo.hr/ , a obrazac za molbu može se kupiti i u skriptarnici.

Za one koji žele (znati) više

– ako imaš prosjek ocjena 4,2 ili viši, stječeš status iznimno uspješnog studenta/ice, i tvoja prava uređuje Pravilnik o posebnim pravima iznimno uspješnih studenata (čl. 2. Pravilnika), prema kojem:

• imaš pravo odabrati seminare i voditelje/ice seminara
• imaš pravo odabrati ispitivača/ice na ispitima
• imaš pravo polagati sve ispite iz upisane godine prije nego odslušaš predavanja, ako si položio/la sve ispite prethodne godine

► Ovo se tvoje pravo ostvaruje na temelju potvrde koja se podiže u studentskoj referadi, nakon uvida u indeks

Uvodni tekst o pravobraniteljstvu

U prosincu 2002. godine „Institut otvoreno društvo Hrvatska“ objavio je natječaj za potporu otvaranja ureda studentskih pravobranitelja na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, čime su uredi pravobranitelja osnovani na nizu fakulteta – na Pravnom je fakultetu tijekom 2003. godine, unutar studentske udruge „Pravnik“, otvoren Ured Koordinatora za studentska prava. Zajedničkim radom studentskih udruga koje su tada djelovale u okviru Sveučilišta u Zagrebu te u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, ideja institucionaliziranja pozicije studentskog pravobranitelja zaživjela je 2007. u novom, zakonski uređenom obliku.

O začecima instituta pravobranitelja

Prvotni Ured Koordinatora za studentska prava u 2003. godini vodili su Tomislav Valičević i Ognjenka Manojlović kroz projekt Pravnik za studentska prava, a koji je financijski podržao Institut otvoreno društvo Hrvatska. Ured je bio mjesto gdje su se studenti mogli informirati o svojim studentskim pravima, ali i anonimno prijaviti njihovu povredu. Bio je otvoren svim studentima u tjednom terminu, a postojala je i mogućnost zaprimanja studentskih pritužbi putem e-maila.

Ured je samostalno kao Koordinator nastavio voditi Tomislav Valičević, zajedno sa zamjenicima Arianom Velom i Jerkom Bulićem, a izmjenama Statuta udruge „Pravnik“, koordinator za studentska prava postao je zasebno tijelo udruge. U sklopu rada koordinatorskog tima izrađen je Pravilnik o zaprimanju studentskih pritužbi te se rodila ideja Tjedna orijentacije za studente kao prva sustavna orijentacija dostupna svim brucošima. U sklopu orijentacije uveden je i program studenata mentora s viših godina, a svi su brucoši također dobili i poseban priručnik Orijentacije te su imali mogućnost sudjelovati na radionicama pisanja seminarskih radova, kao i proći malu turu upoznavanja sa svim lokacijama Fakulteta te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom.

Sredinom 2004. godine pa sve do početka akademske godine 2005., Koordinatorica za studentska prava bila je Arijana Vela; Ured je i dalje djelovao pod okriljem Udruge Pravnik.

2005. godine, nastavljajući žensku štafetu, za Koordinatoricu je izabrana Danijela Stepić, a kao njezine zamjenice imenovane su Nataša Lukač i Lea Radaković Kušanić. Lea Radaković Kušanić uspostavila je i suradnju Ureda s e-zineom Pravokutnik.net, čime je dostupnost Ureda neizmjerno povećana. Jedan od glavnih ciljeva djelovanja tijekom 2005. godine bilo je osamostaljivanje i izdvajanje iz udruge „Pravnik“, a čime bi se osigurala nezavisnost djelovanja pravobraniteljstva. Te je godine Fakultet Pravobraniteljici priznao i konkretne ovlasti: imenovana je za studentskog predstavnika u Odboru za žalbe studenata te je sudjelovala i u raspravama o izmjenama Pravilnika o studiju i Statuta fakulteta. Također, Fakultet je preuzeo organizaciju Tjedna orijentacije i Pravobraniteljicu pozvao na sudjelovanje i održavanje predavanja studentima u sklopu tog programa.

U 2006. godini, Lea Radaković Kušanić imenovana je pravobraniteljicom, a njena zamjenica bila je Una Bjelotomić. Na Pravokutniku je otvoren poseban podforum Studentskog pravobranitelja gdje su studenti mogli postavljati pitanja o svojim pravima i eventualnim problemima na koje su nailazili. Ured pravobranitelja objavio je u ovom periodu i nekoliko relevantnih članaka u časopisu „Pravnik“.

Ured pravobranitelja iz 2006. godine ujedno je bio i posljednji koji je kao takav izabran unutar udruge Pravnik – od 2007. godine napokon je zaživio zakonski okvir kojim je uspostavljena obvezna, nezavisna i samostalna funkcija studentskog pravobranitelja na svim sastavnicama Sveučilišta.