Ciljevi kolegija su upoznati doktorande s aktualnim i složenim pitanjima definicije, tumačenja i primjene određenih instituta i modela koji čine dio sadržaja poredbenog ustavnog prava te kako su oni sagledani u normativnoj, povijesnoj i komparativnoj perspektivi. U tom smislu, ciljevi kolegija usmjereni su na analizu različitih instituta predstavničke i neposredne demokracije, na različite modalitete diobe vlasti, njezina ustrojstva i odgovornosti te na različite oblike organizacije država okupljenih u šire međunarodne zajednice, kao i odgovarajuća povijesna i teorijska obrazloženja udruživanja država u takve zajednice.

Sadržaj kolegija
PREDSTAVNIČKA DEMOKRACIJA: izbori i izborni sustavi, većinski sustav, razmjerni sustav, preferencijalno glasovanje, izborne jedinice, popisi birača, političke stranke i periodična smjena vlasti, razvoj izbornog sustava u Republici Hrvatskoj (ustavnopravna i zakonodavna pravna regulacija, ustavnosudska zaštita), izbor zastupnika u Hrvatski sabor, izbor Predsjednika Republike Hrvatske, izbori za predstavnička i izvršna tijela na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini u Republici Hrvatskoj

NEPOSREDNA DEMOKRACIJA (REFERENDUM): prednosti i slabosti predstavničke demokracije, pojam i vrste referenduma (općenito, ustavotvorni referendum, zakonodavni referendum), ustavne granice referendumskog odlučivanja, razvoj i primjena institucija neposredne demokracije u Republici Hrvatskoj

USTROJSTVO I ODGOVORNOST VLASTI: razlozi za uspostavljanje različitih sustava ustrojstva vlasti, efikasna i odgovorna vlada, modeli ustrojstva vlasti i odgovornost, koncept “provjera i ravnoteža” općenito i u američkom modelu, predsjednički sustav, parlamentarni sustav, polupredsjednički sustav, razvoj ustrojstva i odgovornosti vlasti u Republici Hrvatskoj (ustavna i institucionalna rješenja te njihove izmjene i dopune), polupredsjednički i parlamentarni sustav u Republici Hrvatskoj, nova dioba vlasti

POVIJESNI RAZVOJ FEDERALIZMA: klasični američki model i njegov utjecaj u svijetu, temeljne ustavnopravne značajke federativne države, konfederacija, federacija i Europska unija, drugi oblici složenih država i državnih zajednica, poseban slučaj složene države-Bosna i Hercegovina, aktualnost federalističke teorije (federacija i suverenitet, federalno načelo, elementi federalnog načela, federacija i federalizam, raspad federacija), federalno načelo i perspektive razvoja Europske unije

USTAVNOST EUROPSKE UNIJE: novi oblici državne zajednice, ustavni izbor u procesu europske integracije, promjene Ustava Republike Hrvatske u kontekstu članstva u Europskoj uniji, hrvatska ustavnost u Europskoj uniji (važnost nacionalnog ustava u državnim integracijama, dioba nadležnosti prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, ustavni i nacionalni identitet, ustavno određenje europske Hrvatske)