U procesu povijesnog prožimanja civilnog prava (ius civile) i kanonskoga prava (ius canonicum) umnogome je oblikovana pravna kultura Zapada, a njegov rezultat u većoj se ili manjoj mjeri ogleda u nizu europskih pravnih poredaka. Civilnopravne i kanonskopravne kategorije najčešće postoje neovisno jedne o drugima, međutim, na području statusnog, imovinskog prava i procesnog prava često se oblikuju i zatim dalje razvijaju pojedinačni pravnei instituti mješovitih (dvojnih) obilježja. Cilj je predmeta pružiti studentima uvid u usporedni razvoj te međusobni utjecaj i prožimanje civilnog prava (ius civile) i kanonskoga prava (ius canonicum). Nakon uvodne povijesne kontekstualizacije odnosa ta dva pravna poretka, navedeni cilj ostvarit će se prije svega kritičkom raščlambom tog odnosa u suvremenom hrvatskom kontekstu, s posebnim osvrtom na pravnu praksu. Stoga cilj ovoga predmeta nije proučavati civilno ili kanonsko pravo per se, nego studentu omogućiti uvid u ono područje prava koje nastaje na kontaktu civilnog i kanonskog, tj. analizirati onaj corpus prava koji se pojavljuje uslijed njihovih nužnih doticaja i prožimanja. Napokon, u okviru toga predmeta obrađivale bi se i kritički sagledavale suvremene tendencije u pogledu koegzistencije tih poredaka, s težištem na suvremeni hrvatski kontekst ali i njihovih očiglednih oprečnosti te potrebu da se i danas pojedine civilnopravne i kanonskopravne kategorije međusobno pomiruju u određenoj mjeri. Posebna pažnja prilikom izvođenja predmeta pridat će se najvažnijim institutima statusnog, imovinskog i procesnog prava, u njihovoj kako civilnopravnoj, tako i kanonskopravnoj impostaciji, te analizi međuutjecaja ta dva poretka. Predmet je zamišljen da produbi i kontekstualizira studentova postojeća znanja o razvoju institucijskih kategorija radi cjelovita razumijevanja značenja tih temeljnih zapadnih pravnih tradicija u suvremenom kontekstu.