AKADEMIJA PRAVNIH ZNANOSTI HRVATSKE

CROATIAN ACADEMY OF LEGAL SCIENCES

 

 

 
 

Adresa: Trg m. Tita 14, 10000 Zagreb, telefon: 01/4564-318, fax: 01/4564-168 ,

IBAN: HR3023400091110019189, žiro-račun: 2340009-1110019189, MB 1604503, OIB 08712093968

 

 Facebook stranica APZH

  Pošaljite elektronsku poštu APZH

 

 


7. 6. 2011. u 22:21
Uređeno: 7. 6. 2011. u 22:29

ZAKLJUČCI

 PREDSJEDNIŠTVA I ZNANSTVENOG VIJEĆA AKADEMIJE PRAVNIH ZNANOSTI HRVATSKE O NACRTIMA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANOSTI, SVEUČILIŠTU I VISOKOM OBRAZOVANJU

(7. lipnja 2011.)

 

Nakon što je proteklo sedam mjeseci od objavljivanja prvog teksta nacrta navedenih zakona i reakcija brojnih institucija koje djeluju u tom dijelu društvenih djelatnosti u Republici Hrvatskoj predlagatelj, ne obazirući se na argumentirane primjedbe i prijedloge za promjenu prvobitnog prijedloga, nisu promijenili njegove bitne sadržaje, već inzistiraju na donošenju upravo tako, po njima oblikovanog teksta. Zbog toga, a osobito zbog brojnih najnovijih nepovoljnih ocjena tog prijedloga u najvećem dijelu hrvatske akademske zajednice da nacrti prijedloga zakona o znanosti, sveučilištu i visokom obrazovanju sadrže niz odredaba kojima se ograničava Ustavom Republike Hrvatske zajamčena autonomija sveučilišta, njegovih sastavnica i individualne slobode i prava akademskih nastavnika i znanstvenika, APZH je odlučila ponovno upozoriti na svoja stajališta o prijedlozima zakona o znanosti i visokom obrazovanju.

 

1. Predložena struktura i nadležnost ključnih tijela u znanosti i visokom obrazovanju (Sveučilišno vijeće, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, Nacionalno vijeće za znanost i tehnologiju) dovode u pitanje načelo prema kojem isključivo sveučilište ima pravo uređivati svoj unutarnji ustroj i prioritete razvitka znanosti.

 

2. Umjesto poticanja i afirmacije rada Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju i Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti visokog obrazovanja, ta se tijela predloženim zakonima ukidaju što je u suprotnosti sa zahtjevom za afirmaciju znanstvene etike i sudjelovanjem socijalnih partnera u raspravama oko financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Istodobno se novim zakonima predlaže uvođenje moralne odgovornosti s pravnim posljedicama ali bez pravnog temelja i pravnog postupka za zaštitu ustavnih sloboda i prava sveučilišnih nastavnika i drugih pripadnika akademske zajednice. No ne predlaže se ograničavanje etike u znanosti na davanje vještačkih mišljenja pa tako ostaje otvorenom mogućnost zloupotrebe etike za donošenje - navodno znanstvenih - odluka o životu i smrti.

 

3. Neprihvatljivo je utvrđivanje kapaciteta visokih učilišta od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje jer to predstavlja zadiranje u autonomnu nadležnost sveučilišta kod provedbe upisa studijskih programa.

 

4. Ukidanje pravne osobnosti fakulteta i umjetničkih akademija protivno je ustavnim jamstvima autonomije sveučilišta te slobodi znanstvenog, umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, koja opet proizlaze iz naravi kako tog stvaralaštva tako i sveučilišta. Naime, samo djelatnici pojedine znanosti, odnosno umjetnosti imaju znanstvene, odnosno umjetničke kvalifikacije da donose stručne odluke o tom koje će se djelatnosti obavljati u toj znanosti, odnosno umjetnosti u sveučilištu i tko je sposoban da ih obavlja kao nastavnik, suradnik, student ili čelnik te su samo ti djelatnici znanstveno, odnosno umjetnički kvalificirani prenijeti dio svojih ovlasti širim zajednicama znanstvenika i umjetnika, pa tako i sveučilištima.

 

5.  Neprihvatljivo je  da se individualna prava i slobode akademskih nastavnika u znatnoj mjeri ograničavaju propisivanjem neodređenih uvjeta za izdavanje i oduzimanje akademske dopusnice (venia docendi).

 

6. Neprihvatljiva su i za razvitak znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj predložena  rješenja kojima se u znatnoj mjeri otežava napredovanje nastavnika i znanstvenika u znanstveno-nastavnim i suradničkim zvanjima i  stvara rizik od odljeva visokokvalitetnih kadrova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja u privatni sektor i inozemstvo.

 

7. Neprihvatljivo je i sasvim neutemeljeno izjednačavanje sveučilišnih i stručnih studija.

 

8. Neprihvatljivo je da predloženi zakonski sadržaji otvaraju ničim opravdane mogućnosti za dezintegraciju postojećih struktura hrvatskih sveučilišta i neopravdanu komercijalizaciju i privatizaciju znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra za koje je država dužna skrbiti.

 

9. Neprihvatljivo je da u izradu nacrta zakona nisu bili uključeni predstavnici pravne znanosti, ujedno i članovi akademske zajednice, i to ne samo radi nomotehničke pomoći u oblikovanju teksta prijedloga zakona, već radi oblikovanja njegovih važnih sadržaja koji se odnose na ustavnopravna pitanja. U izradi novog prijedloga ti znanstvenici morali bi svakako biti uključeni.

 

10. Zbog svega navedenog Akademija pravnih znanosti Hrvatske smatra da predloženi zakoni bez odlaganja moraju biti povučeni iz zakonodavne procedure i da se izradi novih zakonskih prijedloga može pristupiti tek po izradi strategije razvitka znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

 

 

 

Predsjednik Akademije


Prof. emerit. dr. sc. Željko Horvatić

 

 

Predsjednik Znanstvenog vijeća


Prof.dr.sc. Vladimir Ljubanović

 

Davor Derenčinović
Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana