OPĆE INFORMACIJE O PREDMETU:
Siromaštvo i socijalna isključenost
Siromaštvo i socijalna isključenost
Studij: Socijalna politika - 1. semestar
Socijalni rad - 1. semestar
Šifra: 69787
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Zoran Šućur
Ispitni rokovi:
  • 28. 01. 2020.
  • 11. 02. 2020.
  • 21. 04. 2020.
  • 02. 06. 2020.
  • 16. 06. 2020.
  • 07. 07. 2020.
  • 08. 09. 2020.
  • 22. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Siromaštvo i socijalna isključenost Socijalna politika - 1. semestar
Socijalni rad - 1. semestar
5.0 69787
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Zoran Šućur

 ponedjeljkom od 13-14 i četvrtkom od 12-13 sati

Nazorova 51, soba 1
Literatura
Z. Šućur; Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji; Zagreb: Pravni fakultet (2001), str. 31-39, 53-60, 67-82, 92-130
UNDP Hrvatska; Neumreženi: lica socijalne isključenosti; Zagreb: UNDP Hrvatska (2006), str. 43-144
Z. Šućur; Siromaštvo, višedimenzionalna deprivacija i socijalna isključenost u Hrvatskoj; Revija za sociologiju, 3-4 (2006), str. 131-147
O. Družić Ljubotina; Beskućništvo: pogled iz različitih perspektiva; Zagreb: Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom (2012), str. 15-63
H.-J. Andress; Empirical Poverty Research in Comparative Perspective; Aldershot: Ashgate (1998), str. Poglavlje: "Social exclusion" and "underclass" - two new concepts for the analysis of poverty
Opis predmeta
Novo siromaštvo.
Pojam i tipologija linija siromaštva.
Funkcije i načini konstrukcije ekvivalentnih ljestvica.
Ekonomske nejednakosti i siromaštvo.
Empirijski pokazatelji siromaštva i nejednakosti u Hrvatskoj.
Strategije reduciranja nejednakosti i siromaštva.
Uloga pojedinih socijalnih sustava u borbi protiv siromaštva.
Utjecaj socijalnih transfera na redukciju siromaštva.
Paradigmatski pristupi socijalnoj isključenosti.
Operacionalizacija socijalne isključenosti.
Rezultati empirijskih istraživanja socijalne isključenosti.
Mjere protiv siromaštva i socijalne isključenosti: uloga socijalne politike.
Ispitni rokovi
28. 01. 2020.
11. 02. 2020.
21. 04. 2020.
02. 06. 2020.
16. 06. 2020.
07. 07. 2020.
08. 09. 2020.
22. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog kolegija student će biti u mogućnosti:

1. usporediti pojmove siromaštva i socijalne isključenosti i objasniti razlike između tih koncepata.

2. prepoznati i ilustrirati važnost tema siromaštva i socijalne isključenosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

3. razumjeti i primijeniti postupke i procedure za mjerenje siromaštva i socijalne isključenosti.

4. objasniti čimbenike koji dovode do osiromašivanja i pojave novih oblika siromaštva i isključenosti.

5. objasniti uzroke i posljedice specifičnih tipova i oblika siromaštva (dječje, urbano, ruralno siromaštvo, beskućništvo).

6. interpretirati i povezati ključne empirijske pokazatelje siromaštva i socijalne isključenosti u hrvatskoj i eu.

7. kritički objasniti mehanizme i politike u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

8. vrednovati ulogu eu u politici spram siromaštva i socijalne isključenosti.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

 javno prezentirati usvojena znanja i vještine u pisanom i usmenom obliku

 analizirati i interpretirati podatke (o siromaštvu i isključenosti) iz statističkih i drugih izvora

 jasno i argumentirano raspravljati te obrazlagati vlastita stajališta

 sagledati različite reakcije društva na probleme siromaštva i isključenosti

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

1. Oblici provjere znanja

1.1. Kolokvij

1.2. Pismeni ispit

1.3. Usmeni ispit

1.4. Usmeno izlaganje (prezentacija) o temi koja nije predviđena okvirnim sadržajem predavanja

1.1. Kolokvij

Kolokvij je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne pojmove i koncepte, usporediti i objasniti razlike i sličnosti između koncepata i pristupa, objasniti uzroke i posljedice siromaštva i isključenosti za različite društvene skupine. Tijekom semestra pišu se dva kolokvija koja nisu obvezna. Svaki kolokvij pokriva po 50% predavačkih tema. Studenti koji ostvare pozitivne ocjene na oba kolokvija pristupaju završnom usmenom ispitu. Svaki kolokvij uključuje 10 pitanja s otvorenim odgovorima, a odgovori se boduju s 0, 1 ili 2 boda. Sustav bodovanja je sljedeći:

0 - 10 Nedovoljan (1)

11 - 12 Dovoljan (2)

13 - 15 Dobar (3)

16 - 17 Vrlo dobar (4)

18 - 20 Izvrstan (5)

Ocjena na kolokviju prosjek je ocjena ostvarenih na oba kolokvija.

1.2. Pismeni ispit

Kolokvij je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne pojmove i koncepte, usporediti i objasniti razlike i sličnosti između koncepata i pristupa, objasniti uzroke i posljedice siromaštva i isključenosti za različite društvene skupine. Uključuje 10 pitanja s otvorenim odgovorima koja prokrivaju sve predavačke teme, a odgovori se boduju s 0, 1 ili 2 boda. Sustav bodovanja je sljedeći:

0 - 10 Nedovoljan (1)

11 - 12 Dovoljan (2)

13 - 15 Dobar (3)

16 - 17 Vrlo dobar (4)

18 - 20 Odličan (5)

1.3. Usmeni ispit

Uključuje pitanja u kojima se traži razumijevanje pojmova i teorijskih pristupa te njihovo uspoređivanje, obrazloženje, pojašnjenje i povezivanje činjenica, primjena pojmova i teorijskih pristupa na društvenu stvarnost.

Završna ocjena na kolegiju formira se kao prosjek ocjena ostvarenih na kolokvijima ili pismenom ispitu i usmenom ispitu.

1.4. Usmeno izlaganje (prezentacija) o temi koja nije predviđena okvirnim sadržajem predavanja

Tijekom semestra studenti mogu odabrati specifičnu temu (koja nije predviđena okvirnim sadržajem predavanja) te o tome pripremiti usmenu prezentaciju. Oni studenti koji uspješno izlože svoju temu dobivaju 2 boda na pismenom ispitu ili kolokvijima.