OPĆE INFORMACIJE O PREDMETU:
Osnove socijalne politike
Osnove socijalne politike
Studij: Socijalni rad - 2. semestar
Šifra: 31896
ECTS: 6.0
Nositelji: prof. dr. sc. Zoran Šućur
prof. dr. sc. Zdenko Babić
doc. dr. sc. Danijel Baturina
Ispitni rokovi:
  • 27. 01. 2020.
  • 10. 02. 2020.
  • 20. 04. 2020.
  • 01. 06. 2020.
  • 15. 06. 2020.
  • 06. 07. 2020.
  • 07. 09. 2020.
  • 21. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Osnove socijalne politike Socijalni rad - 2. semestar
6.0 31896
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Zoran Šućur

 ponedjeljkom od 13-14 i četvrtkom od 12-13 sati

Nazorova 51, soba 1
prof. dr. sc. Zdenko Babić

srijedom od 10-12 sati

Nazorova 51, soba 15
doc. dr. sc. Danijel Baturina

Zimski semestar: 
ponedjeljak 10 - 12 h 

Ljetni semestar: 
ponedjeljak 13 - 15 h

Nazorova 51, soba 5 f
Literatura
V. Puljiz, G. Bežovan, Z. Šućur, S. Zrinščak; Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik; Zagreb: Pravni fakultet (2005)
Opis predmeta
Osnovni pojmovi socijalne politike. Vrijednosti socijalne politike. Povijest socijalne politike do Drugoga svjetskog rata; poslije Drugoga svjetskog svjetskog rata. Sustavi socijalne politike: mirovinski sustav, zdravstvena zaštita, nezaposlenost, obiteljska politika, socijalna pomoć, stambena politika, neprofitni sektor i socijalna politika.
Ispitni rokovi
27. 01. 2020.
10. 02. 2020.
20. 04. 2020.
01. 06. 2020.
15. 06. 2020.
06. 07. 2020.
07. 09. 2020.
21. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog kolegija student će biti u mogućnosti:

1. definirati osnovne pojmove i koncepte socijalne politike te pojasniti mjesto socijalne politike unutar društvenih znanosti.

2. opisati i kritički analizirati povijesni razvoj socijalne politike i socijalne države.

3. identificirati, izdvojiti i kategorizirati ključne socijalne probleme i socijalnopolitičke izazove na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini te objasniti veze između spomenutih razina.

4. prepoznati potrebe, interese socijalnih skupina i sustave vrijednosti koji mogu biti u pozadini socijalnih politika te objasniti povezanost između interesa, potreba i vrijednosnih sustava i odabranih rješenja socijalnih problema.

5. analizirati različite uvjete i okolnosti koji utječu na pravac razvoja socijalne politike u cjelini ili pojedinih područja socijalne politike.

6. kritički i usporedno analizirati različite modele i načine rješavanja socijalnih pitanja u različitim zemljama ili u različitim razdobljima.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

 javno prezentirati usvojena znaja i vještine u pismenom i usmenom obliku

 prikupljati i analizirati podatke i informacije iz različitih izvora

 jasno i argumentirano raspravljati te obrazlagati vlastita stajališta

 sagledati opće i grupne interese u socijalnoj politici

 procjenjivati važnost i korisnost povijesnih iskustava u oblikovanju i provedbi suvremenih socijalnih politika

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

1. Oblici provjere znanja

1.1. Kolokvij

1.2. Pismeni ispit

1.3. Usmeni ispit

1.1. Kolokvij

Kolokvij je pismeni oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne pojmove i koncepte, usporediti i objasniti razlike i sličnosti između koncepata i pristupa, objasniti i uzroke i posljedice uvođenja mjera i programa socijalne politike. Tijekom semestra pišu se dva kolokvija koja nisu obvezna. Svaki kolokvij pokriva po 50% predavačkih tema. Studenti koji ostvare pozitivne ocjene na oba kolokvija pristupaju završnom usmenom ispitu. Svaki kolokvij uključuje 10 pitanja s otvorenim odgovorima, a odgovori se boduju s 0, 1 ili 2 boda. Sustav bodovanja je sljedeći:

0 - 10 Nedovoljan (1)

11 - 12 Dovoljan (2)

13 - 15 Dobar (3)

16 - 17 Vrlo dobar (4)

18 - 20 Izvrstan (5)

Ocjena na kolokviju prosjek je ocjena ostvarenih na oba kolokvija.

1.2. Pismeni ispit

Pismeni ispit je oblik provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati da zna definirati osnovne pojmove i koncepte, usporediti i objasniti razlike i sličnosti između koncepata i pristupa, objasniti i uzroke i posljedice uvođenja mjera i programa socijalne politike.

Uključuje 10 pitanja s otvorenim odgovorima koja prokrivaju sve predavačke teme, a odgovori se boduju s 0, 1 ili 2 boda. Sustav bodovanja je sljedeći:

0 - 10 Nedovoljan (1)

11 - 12 Dovoljan (2)

13 - 15 Dobar (3)

16 - 17 Vrlo dobar (4)

18 - 20 Odličan (5)

1.3. Usmeni ispit

Uključuje pitanja u kojima se traži razumijevanje pojmova i teorijskih pristupa te njihovo uspoređivanje, obrazloženje, pojašnjenje i povezivanje činjenica, primjena pojmova i teorijskih pristupa na društvenu stvarnost.

Završna ocjena na kolegiju formira se kao prosjek ocjena ostvarenih na kolokvijima ili pismenom ispitu i usmenom ispitu.