Ciljevi kolegija

1. Steći znanja o penologiji kao znanstvenoj poddisciplini kriminologije, uključujući njezin predmet, metode, definiciju i odnos s drugim kaznenim znanostima;
2. Razumjeti i objasniti penološke teorije i osnovne razvojne faze penologije kao kriminološke znanstvene poddiscipline, s posebnim osvrtom na alternativne sankcije, restorativnu pravdu, medijaciju između počinitelja i žrtve i sl.;
3. Prepoznati fenomenološke osobitosti različitih skupina počinitelja kažnjivih ponašanja, posebice delikata nasilja, imovinskog kriminala, zlouporabe opojnih droga, organiziranog kriminala, korupcije i sl., u kontekstu kriminalnog povrata i izvršavanja kaznenih sankcija;
4. Kritički vrednovati i prepoznati penološki relevantna područja, posebice viktimologiju, ali i znanstveno utemeljenu politiku suzbijanja kažnjivih ponašanja, uključujući najnovije spoznaje dobivene penološkim istraživanjima;
5. Steći znanja o organizaciji i pravnom uređenju izvršavanja kazne zatvora kao najteže kaznenopravne sankcije;
6. Analizirati ustrojstvene i funkcionalne aspekte zatvorskog sustava, te pravne i praktične aspekte ljudskih prava zatvorenika;
7. Prepoznati uloge koje u tijeku izvršavanja kazne zatvora imaju različita tijela penalne administracije i posebno sudac izvršenja;
8. Proširiti znanje studenata u području kaznenog izvršnog prava;
9. Razviti sposobnost analitičkog i kritičkog sagledavanja rezultata primjene kaznenog materijalnog i kaznenog procesnog prava u praksi;
10. Vrednovati prednosti i nedostatke postojećeg penitencijarnopravnog sustava.

Sadržaj kolegija
Kolegiji je podijeljen na dvije međusobno isprepletene, no ipak samostalne tematske cjeline: penologiju i penitencijarno pravo. Prva tematska cjelina kolegija obuhvaća penologiju kao poddisciplinu kriminologije. Obuhvaća: predmet, metode, definiciju i odnos penologije s drugim kaznenim znanostima; penološke teorije i osnovne razvojne faze penologije, s posebnim osvrtom na alternativne sankcije, restorativnu pravdu, medijaciju između počinitelja i žrtve i sl.; kaznene i zatvorske statistike, problematiku tzv. tamne brojke kriminala u svijetlu kriminalnog povrata; fenomenološke osobitosti različitih skupina počinitelja kažnjivih ponašanja, posebice delikata nasilja, imovinskog kriminala, zlouporabe opojnih droga, organiziranog kriminala, korupcije i sl., u kontekstu kriminalnog povrata i izvršavanja kaznenih sankcija; ostala penološki relevantna područja, posebice viktimologiju, ali i znanstveno utemeljenu politiku suzbijanja kažnjivih ponašanja, uključujući najnovije spoznaje dobivene penološkim istraživanjima; trendove kretanja broja i strukture osuđenih osoba u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini, s posebnim osvrtom na izbor i vrstu sankcije. Kolegijem će nadalje biti obuhvaćeni sljedeći sadržaji: penitencijarno pravo kao autonomna pravna disciplina i dio kaznenog prava u širem smislu, povijesni sustavi izvršavanja kazne zatvora i razvoj penitencijarnog prava, izvori penitencijarnog prava, načela izvršavanja kazne zatvora, tijela penalne administracije, sudac izvršenja, tijek izvršavanja kazne zatvora, prava zatvorenika, primjena prisilnih mjera prema zatvorenicima, mehanizmi nadzora nad izvršavanjem kazne zatvora i sredstva za zaštitu prava zatvorenika.