Osnovne informacije o predmetu
Pravo Europske unije od samih početaka odražava stalno prisutnu tenziju između shvaćanja Unije kao ekonomske integracije usmjerene na uklanjanje carinskih i ostalih prepreka uspostavi unutarnjeg tržišta i Unije kao socijalne tvorevine cilj koje je svekolika dobrobit njezinih građana. Cikličnost i parcijalnost u ostvarivanju socijalne dimenzije EU osobito dolazi do izražaja u području radnog i socijalnog prava. U odgovoru na gospodarske krize Unija razvija instrumente u zaštiti prava radnika od masovnih otkaza, stečaja i posljedica restrukturiranja gospodarstva. Sloboda kretanja radnika osim što omogućava prikladnu alokaciju ljudskih potencijala istovremeno zahtijeva i sprječavanje negativan utjecaj takvog kretanja na ostvarivanje prava na mirovinu, zdravstveno osiguranje i drugih socijalnih prava radnika i članova njihovih obitelji. Čak je i sprečavanje spolne diskriminacije prvotno sagledavano prije svega kao gospodarsko, a tek kasnije je postalo jedna od temeljnih vrednota zaštita koje je uzor i poticaj za razvoj antidiskriminacijskog prava koje danas prelazi okvire radnih odnosa i socijalne sigurnosti. Činjenica da su neka radna i socijalna prava ujedno i temeljna ljudska prava daje tome dodatni poticaj. Ograničenje radnog vremena i pravo radnika na odmore dio su opsežne zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koje osigurava pravo EU. U svemu tome važnu ulogu imaju sindikati i udruge poslodavaca za koje su temeljni ugovori Unije predvidjeli posebnu ulogu ne samo u zakonodavnom postupku kojim se uređuju radni odnosi i socijalna sigurnost, već i u primjeni važeće legislative. Važnu ulogu u razvoju socijalne dimenzije prava EU imao je Sud EU. S obzirom da se uglavnom radi o pitanima u kojima je nadležnost između Unije i zemalja članica podijeljena, razumijevanje tih odnosa i njihove dinamike važno je s pravnog, političkog, gospodarskog i socijalnog stajališta.
Cilj je kolegija omogućiti razumijevanje glavnih značajki radnog i socijalnog prava EU te uloge koje u razvoju socijalne dimenzije imaju tijela EU, socijalni partneri i zemlje članice. Osim pregleda legislative polaznici trebaju dobiti uvid u osnove judikature i načine njezinog pretraživanja i primjene u nacionalnom kontekstu.
Predavanja su organizirana u sljedeće cjeline:
- Razvoj socijalne dimenzije Europske unije
- Antidiskriminacijsko pravo Europske unije
- Koordinacija socijalnih sustava u kontekstu slobode kretanja
- Zaštita radnika od masovnih otkaza, stečaja i preustroja nositelja poslovanja
- Ograničenje radnog vremena, pravo na odmore i drugi oblici zaštite radnika
- Europski kolektivni ugovori i radnička participacij
Kako su organiziranja predavanja?
Prije predavanja predavač studentima šalje relevantnu literaturu, prezentaciju i nekoliko odabranih odluka Suda EU koje se odnose na temu izlaganja. Osobito se cijeni aktivno sudjelovanje polaznika kroz postavljanje pitanja, komentara, objašnjavanje vlastitih iskustava i problema s kojima su se već susreli te iznošenjem mišljenja o temama koje se obrađuju.
Pronalaženje i korištenje relevantne legislative i judikature te njezina primjena sastavni su dio svakog predavanja.
Ispit
Nakon predavanja svaki od studenata odabire neku od tema iz područja radnog i socijalnog prava EU te ju na temelju raspoložive literature i sudske prakse podrobnije istražuje. Posebno se cijeni pronalaženje i obrada novije literature i sudske prakse. Na temelju provedenog istraživanja student izrađuje kraću PPT prezentaciju koju na ispitu predstavlja ispitivaču i drugim prisutnim polaznicima studija te odgovara na postavljena pitanja prisutnih polaznika i ispitivača.
Kratki CV predavača
Ivana Grgurev redovita je profesorica u trajnom zvanju na Katedri za radno i socijalno pravo. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radi od 1997. godine. Autorica je većeg broja znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je u izradi Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Dva je semestra provela na istraživanju na Pravnom fakultetu u Beču. Nacionalna je stručnjakinja u European Labour Law Network. Sudjeluje u znanstvenom projektu Restatement of Labour Law in Europe (voditelj: Bernd Waas). Bila je prodekanica na Pravnom fakultetu u Zagrebu (2015./2016. i 2016./2017.) te članica Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti (2015.-2019.). Uže područje njenog znanstvenog interesa jest antidiskriminacijsko radno i socijalno pravo. Više: https://www.pravo.unizg.hr/ivana.grgurev
Viktor Gotovac redoviti je profesor na Katedri za radno i socijalno pravo. Autor je većeg znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je u izradi Zakona o radu iz 2009. godine te nekoliko drugih zakona (npr. Zakona o pravu na pristup informacijama, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o osnovnom školstvu, Zakona o osobnom asistentu). Radio je na više projekata Vlade Republike Hrvatske, Europske unije, Vijeća Europe, Međunarodne organizacije rada, UNDP-a, OESS-a, OECD-a, USAID-a, socijalnih partnera i dr. Uže područje znanstvenog interesa mu je kolektivno radno pravo i sudjelovanje radnika u odlučivanju te zdravstveno osiguranje. Više: https://www.pravo.unizg.hr/viktor.gotovac
Ivana Vukorepa je redovita profesorica na katedri za radno i socijalno pravo. Diplomirala je 1999. na Pravnom Fakultetu u Zagrebu, a magistrirala iz prava Europske zajednice na College of Europe, Brugge. Pravosudni ispit je položila 2001. g. Tijekom akademske god. 2007/2008 je boravila na Georgetown University Law Center, Washington, DC u svojstvu gostujućeg istraživača u okviru „Fulbright Foreign Student Program“, a 2011. je doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu (disertacija pod naslovom „Kapitalno financirani mirovinski sustavi kao čimbenici socijalne sigurnosti). U pregovorima za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, bila je voditeljica radne skupine za područje pregovora „Sloboda kretanja radnika“ (2005.-2012). Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, stručno-znanstvenim usavršavanjima te istraživanjima iz područja radnog i socijalnog prava te slobode kretanja radnika. Iz tih je područja autorica i suautorica znanstvenih i stručnih članaka, te knjiga. Članica je nekoliko uredništava časopisa te strukovnih udruga. Suradnik je na nekoliko znanstvenih projekata, te djeluje kao nacionalni i analitički ekspert u europskim mrežama nezavisnih stručnjaka, kao npr: ESPN (od 2014-2018) i FreSsco (koji je od 2018. postao MoveS). Više: https://www.pravo.unizg.hr/ivana.vukorepa.
Iva Bjelinski Radić docentica je na Katedri za radno i socijalno pravo. Od 2012. do 2014. godine radila je kao odvjetnička vježbenica u Odvjetničkom društvu Glinska & Mišković d.o.o. u Zagrebu. Položila je pravosudni ispit 2014. godine.
Od 2014. godine zaposlena je na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Od 2014. do 2020. godine bila je akademska mentorica Grupe za zaštitu prava radnika u Pravnoj klinici Pravnog fakulteta u Zagrebu. U ožujku 2022. godine obranila je doktorski rad pod nazivom “Radnopravni aspekti rada preko digitalnih platformi” s uspjehom summa cum laude, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivane Grgurev. Iste godine objavila je monografiju „Radnopravni aspekti rada preko digitalnih platformi“.
Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i seminarima te istraživanjima radnopravne tematike. Autorica i suautorica je više znanstvenih radova iz područja radnog prava, s posebnim interesom za pitanja digitalizacije, platformskog rada te novih oblika rada. Više: https://www.pravo.unizg.hr/iva.bjelinski_radic
