OPĆE INFORMACIJE O PREDMETU:
Komparativna javna uprava (seminar)
Komparativna javna uprava - seminar
Studij: Javna uprava - 1. semestar
Šifra: 116599
ECTS: 4.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ivan Koprić
prof. dr. sc. Gordana Marčetić
izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić
izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak
izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa
doc. dr. sc. Tijana Vukojičić Tomić
Izvođači: doc. dr. sc. Teo Giljević - Seminar
dr. sc. Iva Lopižić - Seminar
doc. dr. sc. Romea Manojlović Toman - Seminar
doc. dr. sc. Mihovil Škarica - Seminar
Ispitni rokovi:
  • 13. 12. 2019.
  • 14. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Komparativna javna uprava - seminar Javna uprava - 1. semestar
4.0 116599
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Ivan Koprić

Petkom od 13:30-15:00h

Ćirilometodska 4, soba soba 28/I. kat
prof. dr. sc. Gordana Marčetić

Četvrtkom od 13:30-15:00h

Ćirilometodska 4, soba 26
izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić

Petkom od 13:00-14:30h

Ćirilometodska 4, soba 29
izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak

Ponedjeljkom od 16:00-17:30h

Gundulićeva 10, soba 17
izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa

do siječnja 2020 putem e-maila

Ćirilometodska 4, soba 32
doc. dr. sc. Tijana Vukojičić Tomić

Utorkom od 14:30-16:00h

Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 3b
Izvođač Konzultacije Lokacija
doc. dr. sc. Teo Giljević (Seminar)

Četvrtak od 11:30-13:00h

Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 3b
dr. sc. Iva Lopižić (Seminar)

Srijedom od 15:00-16:30h

Ćirilometodska 4, soba 43
doc. dr. sc. Romea Manojlović Toman (Seminar)

Četvrtkom od 13.30-15h.

Gundulićeva 10, soba 21/3
doc. dr. sc. Mihovil Škarica (Seminar)

Utorkom od15:30 -17:00h

Ćirilometodska 4, soba 42
Literatura
Koprić, Ivan, Gordana Marčetić, Goranka Lalić Novak; Komparativni upravni sustavi; Institut za javnu upravu (2015)
Opis predmeta
Seminarska nastava izvodi se u obliku grupnih rasprava i izlaganja studenata. SeminaristI imaju
obvezu redovitog pohađanja seminarske nastave i aktivnog uključivanja u teme koje se
obrađuju na seminaru. Seminaristi izrađuju seminarski rad u kojem trebaju objasniti, analizirati
i vrednovati određenu pojavu ili problem iz komparativnog upravnog sustava te je po potrebi
usporediti s hrvatskim upravnim sustavom. Student treba seminarski rad u skraćenom obliku
javno prezentirati na nastavi te odgovoriti na pitanja voditelja seminara i drugih seminarista.
Ispitni rokovi
13. 12. 2019.
14. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

1.a. Znanje i razumijevanje

  1. Sažeti osnove komparativne metode u društvenim znanostima.

  2. Objasniti temeljne značajke političko-upravnih sustava vodećih zapadnoeuropskih zemalja i anglosaksonskih zemalja (Francuska, Njemačka, SAD i Velika Britanija).

  3. Opisati aktualne upravne procese u tranzicijskim zemljama i diskutirati o upravnim reformama u kontekstu europeizacije i prilagodbe EU standardima.

  4. Identificirati suvremene upravne doktrine i njihov utjecaj na konvergenciju upravnih sustava u svijetu.

  5. Prepoznati različite ciljeve, sadržaj i metode upravnih reformi u istočnoeuropskim i zapadnoeuropskim zemljama.

  6. Objasniti reforme lokalne samouprave te izdvojiti proces političke decentralizacije europskih upravnih sustava.

  7. Izraziti sličnosti i razlike među službeničkim sustavima i prepoznati utjecaj službeničkog prava u zemljama Europske unije.

2.b. Primjena

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

  1. Demonstrirati različitost političko-upravnih sustava razvijenih zapadnih zemalja.

  2. Interpretirati aktualne upravne reforme s obzirom na vrstu političko-upravnog sustava i upravnu tradiciju pojedine zemlje.

  3. Ilustrirati utjecaj Europske unije na konvergenciju upravnih sustava u tranzicijskim zemljama.

  4. Izabrati i primijeniti određena komparativna iskustva za unaprjeđenje hrvatskog upravnog sustava.

  1. c. Analiza

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

  1. Analizirati institucionalna i organizacijska rješenja iz komparativnih upravnih sustava.

  2. Usporediti i izdvojiti specifične efekte menadžerskih reformi u zapadnoeuropskim i anglosaksonskim zemljama.

  3. Povezati zajedničke značajke suvremenih upravnih reformi te ispitati stupanj konvergencije upravnih sustava.

  4. Ispitati utjecaj pred-socijalističkog i socijalističkog nasljeđa na ključne probleme tranzicijskih zemalja i uspješnost modernizacijskih reformi.

  5. Razlikovati reformske procese u razvijenim zapadnim zemljama i tranzicijskim zemljama.

  6. Kategorizirati zemlje prema relevantnim značajkama.

  1. d. Sinteza

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

  1. Konstruirati objašnjenja upravnih modela u europskim zemljama.

  2. Osmisliti stručne prijedloge za probleme hrvatskog upravnog sustava po uzoru na modele zapadnoeuropskih zemalja.

  3. Predlagati primjenu suvremenih metoda rada u upravne organizacije na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

  4. Formulirati mjere za provođenje modernizacijskih reformi u tranzicijskim zemljama sukladno smjernicama EU.

  5. Organizirati određene radne zadatke vezane za europske integracije i vanjske poslove.

e. Vrednovanje

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

  1. Ocijeniti utjecaj političko-upravnog sustava i upravne tradicije na razvoj i reforme javne uprave.

  2. Vrednovati doseg i učinak suvremenih upravnih reformi u europskim zemljama.

  3. Preispitati doseg i primjenjivost komparativnih iskustava i upravnih modela na hrvatski institucionalno-organizacijski kontekst.

  4. Prosuditi o dosegu europeizacije i stupnju konvergencije europskih upravnih sustava.

  5. Preporučiti određene normativne, organizacijske i personalne mjere na razini hrvatskog upravnog sustava.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

1. Javno prezentirati i objašnjavati usvojene ishode učenja.

2. Aktivno pratiti tijek upravnih reformi u zemljama Europske unije.

3. Analizirati stanje u komparativnim upravnim sustavima te sagledavati probleme i izazove javne uprave na globalnoj razini.

4. Kritički promišljati i predlagati određena rješenja za hrvatski upravni sustav po uzoru na komparativne modele

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Ocjena iz seminara se formira na temelju kvalitete sadržaja pismenog seminarskog rada (50%), uspješnosti i zanimljivosti prezentiranja teme (15%), sposobnosti njezinog razumijevanja i tumačenja (15%) te zadovoljavajućih odgovora na pitanja nastavnika i studenata u raspravi (15%).