OPĆE INFORMACIJE O PREDMETU:
Teorijske osnove socijalnog rada
Teorijske osnove socijalnog rada
Studij: Socijalni rad - 2. semestar
Šifra: 31898
ECTS: 6.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Vanja Branica
Izvođači: doc. dr. sc. Ana Opačić - Predavanja
Ispitni rokovi:
  • 28. 01. 2020.
  • 18. 02. 2020.
  • 21. 04. 2020.
  • 02. 06. 2020.
  • 23. 06. 2020.
  • 07. 07. 2020.
  • 08. 09. 2020.
  • 22. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Teorijske osnove socijalnog rada Socijalni rad - 2. semestar
6.0 31898
Nositelj Konzultacije Lokacija
izv. prof. dr. sc. Vanja Branica Nazorova 51
Izvođač Konzultacije Lokacija
doc. dr. sc. Ana Opačić (Predavanja)

Ponedjeljkom od 10:00 do 12:00 sati

Nazorova 51, soba Nazorova 51, soba 11a
Literatura
Knežević, M. Miljenović, A. i Branica, V.; Teorija socijalnog rada; Biblioteka Studijskog centra socijalnog rada (2013)
Davis, M.; The Blackwell Companion to Social Work; Blackwell Pulishing (2008)
Howe, D.; A Brief Introduction to Social Work Theory; Palgrave Macmillan (2009)
Knežević M.; Neka razmišljanja o suvremenoj teoriji socijalnog rada; Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 4 (1) (1997), str. 29-41
Knežević M.; "Socijalno" i socijalni rad.; Revija za socijalnu politiku, 3 (1) (1996), str. 17-25
Payne, M.; Modern Social Work Theory; Lyceum (2005)
Opis predmeta
Definicija socijalnog rada. Nastanak i razvoj socijalnog rada, njegova društvena uvjetovanost, ciljevi i organiziranost. Profesionalizacija socijalnog rada. Socijalno-zaštitne potrebe i nastanak socijalnih problema. Osnovni tipovi socijalnih problema. Različiti teorijski pristupi socijalnim problemima, njihovom nastanku i ulozi profesije socijalnog rada. Djelovanje socijalnih radnika pod vidom različitih teorijskih pristupa. Područja socijalnog rada.
Ispitni rokovi
28. 01. 2020.
18. 02. 2020.
21. 04. 2020.
02. 06. 2020.
23. 06. 2020.
07. 07. 2020.
08. 09. 2020.
22. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog kolegija, student će moći:

1. objasniti ulogu teorije u istraživanju i praksi socijalnog rada

2. objasniti način nastanka teorije u društvenim znanostima, i u socijalnom radu

3. opisati teorijske pravce značajne za socijalni rad i objasniti njihovu primjenu u razumijevanju socijalnih problema i konceptualizaciji prakse socijalnog rada

4. povezati obilježja dominantnog teorijskog diskursa s trendovima razvoja profesije socijalnog rada

5. izraditi tumačenje i usporediti pristupe određenom socijalnom problemu iz ugla ključnih teorijskih pristupa u socijalnom radu (psihoanalitički, bihevioristički, sistemski,egzistencijalističko-humanistički, radikalni, kritički, socijalno-konstruktivistički pristup)

6. predložiti odgovarajuće intervencije socijalnog rada na odabrani socijalni problem polazeći od ključnih teorijskih pristupa u socijalnom radu

7. usporediti i vrednovati upotrebu ključnih teorijskih pristupa u razumijevanju odabranog socijalnog problema i prijedlogu intervencija u socijalnom radu

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će steći:

  1. sposobnost pronalaženja i korištenja raznovrsnih izvora spoznaja
  2. sposobnost prepoznavanja, postavljanja i rješavanja problema
  3. sposobnost traženja, obrađivanja i integriranja raznovrsnih informacija i spoznajnih utjecaja
  4. sposobnost generiranja novih ideja u rješavanju praktičnih problema
  5. sposobnost komuniciranja s profesionalnom zajednicom u socijalnom radu
  6. razvoj komunikacijskih vještina (pisana i usmena komunikacija)
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Oblik provjere znanja

Razina znanja (Zakon o HKO, NN 22/2013.)

1. Pismeni ispit ili kolokvij

Razina 1.-4.

2. Usmeni ispit

Razina 1.-4.

3. Seminarski rad

Razina 4.-6.

1. Pismeni ispit ili kolokvij

- Pismeni ispit sastoji se od 30 pitanja koja mogu biti pitanja s ponuđenim odgovorima činjeničnog tipa i pitanja otvorenog tipa s esejskim odgovorima.

- Studenti koji su 2014./15. prvi put upisali kolegij, umjesto pismenog ispita mogu pristupiti polaganju kolegija putem tri kolokvija. Na svakom kolokviju moguće je ukupno ostvariti 10 bodova (ukupno 30)

- Kriteriji ocjenjivanja pismenog ispita/kolokvija:

0-59,99 %: nedovoljan (1)

60,00 – 69,99 %: dovoljan (2)

70,00- 79,99 %: dobar (3)

80,00-89,99 %: vrlo dobar (4)

90,00 – 100,00 %: odličan (5)