U organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Veleposlanstvom Francuske Republike u Hrvatskoj, hibridnu konferenciju održanu 3. ožujka pod nazivom What comes next? Croatian – French Discussion on the Priorities of the French EU Presidency otvorio je dekan Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Ivan Koprić, istaknuvši da su prioriteti francuskog predsjedanja povezani sa strateškim ciljevima Hrvatske te europskim i globalnim dugoročnim izazovima. Isto tako, naglasio je i sve prioritete o kojima će se raspravljati u okviru četiri panela iz francuske, hrvatske, europske i globalne perspektive. Zahvalio je svim izlagačima iz Francuske i Hrvatske te velikom broju sudionika koji su konferenciju pratili uživo ili online, napominjući da su ovakve inicijative ključne kako za internacionalizaciju djelovanja našeg Fakulteta tako i za poticanje intelektualnih rasprava o ključnim globalnim izazovima.

Veleposlanik Francuske u Republici Hrvatskoj, Gaël Veyssiere, zahvalio je domaćinu i još jednom istaknuo važnost prioriteta francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije; Digital Technology, Ecological Transition and Social Europe te ih pobliže predstavio.

Jedan od uvodnih govornika bio je i Vladimir Drobnjak, posebni savjetnik za vanjsku politiku u Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andreja Plenkovića, koji je izrazio svoje zadovoljstvo sudjelovanjem na konferenciji na Fakultetu na kojem je i sam studirao. Nadodao je i da mu je posebno drago što se unutar akademske zajednice raspravlja o ovako bitnim temama.

Prva panel rasprava obuhvatila je temu Schengena i migracijske politike u zemljama članicama Europske unije. Riječ je o temi koja je u središtu pažnje i od posebne važnosti za hrvatsku vanjsku politiku zadnjih sedam godina, od velikog migracijskog vala 2015./2016. Također, s obzirom na aktualna događanja u Ukrajini, tema je urgentna za čitavu Europu. Panel raspravu pod naslovom Schengen and Migratory Policies in the EU moderirao je izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je predstavio izlagače, i to prof. dr. sc. Iris Goldner Lang s Pravnog fakulteta u Zagrebu s temom Croatian Accession to a Changed Schengen, Céline Grassegger iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Francuske – International Security Cooperation Directorate s temom The Schengen Acquis, Lab for Free Movement?, dok se online priključila izv. prof. dr. sc. Araceli Turmo sa Sveučilišta Nantes s temom The French Presidency’s Proposal for the Future of Schengen: Reform or More of the Same?.

Druga panel rasprava obuhvatila je temu strateške autonomije i europske obrambene politike. Svi trenutačno razmišljamo o budućnosti zajedničke europske obrane kao o izazovu. Međutim, sigurnost nije jedina komponenta strateške autonomije, tu su i ekonomska komponenta, javnozdravstvena, tehnološka i druge komponente. Primjerice, zbog nedavne agresije Rusije na Ukrajinu ovo je tema za koju se nije znalo da će poprimiti dodatnu dimenziju i važnost u trenutku kada je odabrana kao jedan od prioriteta francuskog predsjedanja. Panel raspravu pod naslovom The Strategic Autonomy and European Defense moderirao je doc. dr. sc. Ivan Obadić s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je predstavio sljedeće izlagače: Olivier-Remy Bel, posebni savjetnik za francusko predsjedanje pri Ministarstvu Oružanih snaga Francuske Republike, koji se uključio online s temom The Strategic Compass: One More Step Toward the European Strategic Autonomy?, izv. prof. dr. sc. Dunja Duić s Pravnog fakulteta u Osijeku s temom Common European Defence: Myth or Reality?, dok je u Auli Sveučilišta govorila izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička s Pravnog fakulteta u Zagrebu na temu Strategic Autonomy, Security Priorities and Criminal Law.

Treća panel rasprava obuhvatila je aktualna socijalna pitanja i potrebu definiranja pravedne i pristojne europske minimalne plaće, kao jedan od elemenata europskog stupa socijalnih prava. Referiralo se na raspravu o socijalnoj državi i krizi socijalne države, neuspjehu države odnosno neuspjehu tržišta, Europskom socijalnom modelu te drugim temama relevantnima za sve nas, za naše ljude, za radnike, za profesionalce u sustavu socijalne skrbi i druge skupine unutar europskog društva. Panel raspravu pod naslovom The Social Ambitions of the French EU Presidency moderirala je prof. dr. sc. Jelena Matančević s Pravnog fakulteta u Zagrebu koja je predstavila sljedeće izlagače: prof. dr. sc. Ivana Grgurev s Pravnog fakulteta u Zagrebu s temom  Directive on Adequate Minimum Wages in the EU as a Tool for Reducing the Gender Pay Gap i znanstvena novakinja Klervi Kerneïs s Instituta Jacques Delors s temom What to Expect from the Social Ambitions of the French Presidency of the European Union.

Četvrta panel rasprava tematizirala je Zeleni plan Europske unije – European Green Deal čije je stvaranje motivirano klimatskim promjenama i drugim ekološkim izazovima, kao što su ugrožavanje biološke raznolikosti, onečišćenje vode, proizvodnja otpada i oštećenje ozona. To nisu samo francuski ili hrvatski problemi, nego globalni problemi kojima se treba baviti za dobrobit cijelog čovječanstva. Panel raspravu pod naslovom The Orientations and Implementation of the European Green Deal moderirao je izv. prof. dr. sc. Mišo Mudrić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovali su doc. dr. sc. Melita Carević s Pravnog fakulteta u Zagrebu s temom The European Green Deal – Current Perspectives and Challenges for Climate Change Mitigation, Mathilde Dupré, suvoditeljica Instituta Veblen koja se priključila online s temom Fostering Reciprocity in Trade to Achieve the Green Deal Objectives te dr. sc. Mladen Domazet, zamjenik upravitelja Instituta za političku ekologiju s temom Can European Green Deal Survive the False Promise of Green Growth?

Konferencija je osigurala plodnu razmjenu mišljenja i stvorila osnovu za daljnju suradnju hrvatskih i francuskih profesora i stručnjaka te osigurala nove i dublje uvide studentima Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i svim drugim zainteresiranim dionicima i njihovim predstavnicima koji su na njoj sudjelovali.

Govor prof. dr. sc. Ivana Koprića, dekana Pravnog fakulteta