Zagreb, 11. ožujka 2024. – Građanski nadzor nad radom policije i sigurnosno-obavještajnih službi u RH te građanski nadzor u sustavu socijalne skrbi u RH glavne su teme znanstveno-stručnog skupa pod nazivom ”Sustav građanskog nadzora nad upravom u Republici Hrvatskoj – aktualnosti i perspektive unapređenja”, koji se, u organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za javnu upravu, održao u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu.

U uvodnom govoru prof. dr. sc. Ivan Koprić, dekan Pravnog fakulteta, istaknuo je kako su suorganizatori ovog skupa uložili napor kako bi se u otvorenom razgovoru došlo do još boljih i učinkovitijih rješenja građanskog, javnog i upravnog nadzora nad radom javne uprave.

 ,,Odnosi državnih tijela i tijela javne uprave s građanima u suvremenim europskim društvima u svojevrsnoj su krizi, usprkos brojnim tehničko-tehnološkim inovacijama koje omogućavaju bliži i brži kontakt, bolju komunikaciju, širu participaciju građana u javnim stvarima, a na kraju i jačanje povjerenja građana u javnu vlast. Rezultati znanstveno-stručnih analiza, uvidi nadziranih institucija i aktera građanskog nadzora te zaključci iz rasprave poslužit će u kreiranju poboljšanja u zakonodavstvu i institucionalnim oblicima nadzora nad javnom upravom u Hrvatskoj“, istaknuo je dekan Koprić.

Uz Koprića, okupljenima su se obratili i izaslanica potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra unutarnjih poslova te državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova dr. sc. Irena Petrijevčanin i državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave Juro Martinović.

„Hrvatska kao mnoge demokratske zemlje ima, regulirano svojim zakonima i podzakonskim propisima, civilni nadzor nad radom javnih i državnih tijela. U to spadaju policija, sigurnosno- obavještajne službe, ali i drugi sustavi, kao sustav socijalne skrbi. To je uređeno zakonima i smatramo da današnji stručno-znanstveni skup može dati jedan doprinos u smislu da se analizira postojeće stanje, da se eventualno traže prostori za poboljšanja. Mi kao dionici sustava smatramo da je dobro čuti razna mišljenja i onda vidjeti gdje su eventualno prostori za poboljšanje. Iako je dosta učinjeno, naravno da uvijek može više“, istaknula je državna tajnica Petrijevčanin.

Državni tajnik Martinović podijelio je kako su u Ministarstvu pravosuđa i uprave duboko uvjereni da alati zakona mogu predstavljati univerzalni građanski nadzor nad radom javne uprave jer se moderna javna uprava mora temeljiti na otvorenosti i dostupnosti informacija te dodao: „Kao predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave, koje u tijelu ima vrlo specifičan sustav, riječ je o zatvorskom sustavu, istaknuo bih da smo svjesni dužnosti razvoja kontrolnih odnosa i nadzornih mehanizama.“

Cilj skupa bio je okupiti relevantne dionike radi uspostave konstruktivnog dijaloga i rasprave o aktualnom sustavu građanskog nadzora nad različitim dijelovima uprave u Hrvatskoj te mogućnostima njegovog unaprjeđenja. U tri panel rasprave svoja iskustva podijelili su prof. dr. sc. Milorad Pupovac, Željko Kralj, izv. prof. dr. sc. Teo Giljević, dr. sc. Stjepan Novak, Zdravka Čufar Šarić, Ljubica Matijević Vrsaljko te izv. prof. dr. sc. Jasmina Džinić, dok su otvaranje skupa i panele moderirali izv. prof. dr. sc. Mario Krešić, prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas, izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski te prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak.