Predmet obuhvaća materiju organizacijskog građanskog procesnog prava: organizaciju sudova i drugih državnih tijela koje sudjeluju u obavljanju funkcije pravosuđenja te organizaciju i ustrojstvo drugih državnih tijela i profesija koje doprinose funkcioniranju pravosuđa. U sklopu predmeta uz opća teorijska pitanja raspravlja se o temama koje su vezane uz praktične probleme u funkcioniranju pravosuđa i provođenje pravosudnih reformi. Nastava okvirno pokriva sljedeće tematske jedinice: definicija pravosuđa i razgraničenje spram drugih oblasti; reforma pravosuđa i njeno značenje u procesu europskih integracija; institucije i profesije koje sudjeluju u obavljanju pravosuđenja – opći pregled; područje djelovanja pravosuđa i njegova uloga u osiguranju temeljnih ustavnih vrijednosti, a posebno vladavine prava i pravne države; nezavisnost pravosuđa: uloga, definicija i problemi; građani i pravosuđe: pravo na pristup pravosuđu, pravo na postupak u razumnom roku; sudbena vlast i sudovi: definicija, nadležnost i uloga; organizacija kadrova u pravosuđu: suci, državni odvjetnici, pomoćne sudske službe, odvjetništvo, drugi sudionici u obavljanju pravosudnih funkcija; efikasnost pravosuđa: definicija, evaluacija, statističko praćenje; reforma pravosuđa u Hrvatskoj: pregled problema i pravci razvoja.
Organizacija pravosuđa
Literatura
OBVEZNA LITERATURA
Uzelac, A.; Europsko sudstvo: između birokratske organizacije i korporativne svijesti, u: Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 43:5; (1993), str. 515-550
PREPORUČENA LITERATURA
Dika, M.; O razvitku instituta sudske (sudačke) nezavisnosti u zapadnoevropskom civilizacijskom krugu: pokušaj rekonstrukcije povijesne geneze, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42/4 (suppl.); (1992), str. 511-533
Uzelac, A.; Hrvatsko pravosuđe u devedesetima: od državne nezavisnosti do institucionalne krize, Politička misao, 38/2; (2001), str. 3-41
Vladavina prava i pravosudni sustav: sporost pravosuđa kao prepreka pridruživanju, u: Ott, K. (ur.), Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: Izazovi institucionalnih prilagodbi; (2004), str. 99-123
Ishodi učenja
Analizirati tri pravne tradicije: common law, kontinentalno pravo, socijalističko pravo
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
Identificirati povijesne, političke, ekonomske, europske, međunarodne
odnosno druge društvene čimbenike mjerodavne za stvaranje i primjenu
prava.
Vrednovati pravne institute i načela u njihovoj razvojnoj dimenziji i u
odnosu prema suvremenom pravnom sustavu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
analiza
-
VJEŠTINE
Vještina upravljanja informacijama, sposobnost učenja, sposobnost
primjene znanja u praksi, razumijevanje činjenica, pojmova, postupaka i
načela važnih za područje rada, analiziranje i vrednovanje činjenica radi
primjene u praksi, sposobnost stvaranja novih ideja, istraživačke vještine,
prepoznati nedostatke postojećih pravnih rješenja te predložiti
odgovarajuće pravne mjere za zaobilaženje takvih nedostataka. -
SADRŽAJ UČENJA
Moguće nastavne teme:
1. Pravosuđe: definicija i razgraničenje; značenje za proces europskih
integracija
2. Uloga pravosuđa u osiguranju temeljnih ustavnih vrijednosti:
demokracija, vladavina prava, podjela vlasti, zakonitost
3. Nezavisnost pravosuđa: individualni i profesionalni aspekti
4. Građani i pravosuđe: pravo na pristup pravosuđu, pravo na
postupak u razumnom roku
5. Sudbena vlast: definicija i razgraničenje; Sudovi: vrste, teritorijalna
nadležnost
6. Organizacija kadrova u pravosuđu: suci, državni odvjetnici,
pomoćne sudske službe, odvjetništvo, javno bilježništvo, drugi
sudionici u obavljanju pravosudnih funkcija
7. Efikasnost pravosuđa: definicija, evaluacija i pravosudne statistike
8. Reforma pravosuđa: pregled problema i mogući pravci kretanja -
NASTAVNE METODE
Predavanje, vođena diskusija, odgovaranje na postavljena pitanja i
nejasnoće, rasprava sa studentima, analiza praktičnog problema,
samostalno čitanje literature te poticanje / angažiranje studenata na aktivno
sudjelovanje u raspravi.
Kritički ocijeniti ulogu pojedinih pravnih profesija u suvremenom dobu
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
Identificirati povijesne, političke, ekonomske, europske, međunarodne
odnosno druge društvene čimbenike mjerodavne za stvaranje i primjenu
prava.
Vrednovati pravne institute i načela u njihovoj razvojnoj dimenziji i u
odnosu prema suvremenom pravnom sustavu.
Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske
uključujući i komparativnu perspektivu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Vrednovanje.
-
VJEŠTINE
Vještina upravljanja informacijama, sposobnost učenja, sposobnost
primjene znanja u praksi, razumijevanje činjenica, pojmova, postupaka i
načela važnih za područje rada, analiziranje i vrednovanje činjenica radi
primjene u praksi, sposobnost stvaranja novih ideja, istraživačke vještine,
prepoznati nedostatke postojećih pravnih rješenja te predložiti
odgovarajuće pravne mjere za zaobilaženje takvih nedostataka. -
SADRŽAJ UČENJA
Moguće nastavne teme:
1. Pravosuđe: definicija i razgraničenje; značenje za proces europskih
integracija
2. Uloga pravosuđa u osiguranju temeljnih ustavnih vrijednosti:
demokracija, vladavina prava, podjela vlasti, zakonitost
3. Nezavisnost pravosuđa: individualni i profesionalni aspekti
4. Građani i pravosuđe: pravo na pristup pravosuđu, pravo na
postupak u razumnom roku
5. Sudbena vlast: definicija i razgraničenje; Sudovi: vrste, teritorijalna
nadležnost
6. Organizacija kadrova u pravosuđu: suci, državni odvjetnici,
pomoćne sudske službe, odvjetništvo, javno bilježništvo, drugi
sudionici u obavljanju pravosudnih funkcija
7. Efikasnost pravosuđa: definicija, evaluacija i pravosudne statistike
8. Reforma pravosuđa: pregled problema i mogući pravci kretanja -
NASTAVNE METODE
Predavanje, vođena diskusija, odgovaranje na postavljena pitanja i
nejasnoće, rasprava sa studentima, analiza praktičnog problema,
samostalno čitanje literature te poticanje / angažiranje studenata na aktivno
sudjelovanje u raspravi.
Razlikovati pojedine aspekte pravičnog postupka
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
Identificirati povijesne, političke, ekonomske, europske, međunarodne
odnosno druge društvene čimbenike mjerodavne za stvaranje i primjenu
prava.
Definirati osnovne pojmove i institute te temeljne doktrine i načela
pojedinih grana prava.
Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske
uključujući i komparativnu perspektivu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Razumijevanje.
-
VJEŠTINE
Vještina upravljanja informacijama, sposobnost učenja, sposobnost
primjene znanja u praksi, razumijevanje činjenica, pojmova, postupaka i
načela važnih za područje rada, analiziranje i vrednovanje činjenica radi
primjene u praksi, sposobnost stvaranja novih ideja, istraživačke vještine,
prepoznati nedostatke postojećih pravnih rješenja te predložiti
odgovarajuće pravne mjere za zaobilaženje takvih nedostataka. -
SADRŽAJ UČENJA
Moguće nastavne teme:
1. Pravosuđe: definicija i razgraničenje; značenje za proces europskih
integracija
2. Uloga pravosuđa u osiguranju temeljnih ustavnih vrijednosti:
demokracija, vladavina prava, podjela vlasti, zakonitost
3. Nezavisnost pravosuđa: individualni i profesionalni aspekti
4. Građani i pravosuđe: pravo na pristup pravosuđu, pravo na
postupak u razumnom roku
5. Sudbena vlast: definicija i razgraničenje; Sudovi: vrste, teritorijalna
nadležnost
6. Organizacija kadrova u pravosuđu: suci, državni odvjetnici,
pomoćne sudske službe, odvjetništvo, javno bilježništvo, drugi
sudionici u obavljanju pravosudnih funkcija
7. Efikasnost pravosuđa: definicija, evaluacija i pravosudne statistike
8. Reforma pravosuđa: pregled problema i mogući pravci kretanja -
NASTAVNE METODE
Predavanje, vođena diskusija, odgovaranje na postavljena pitanja i
nejasnoće, rasprava sa studentima, analiza praktičnog problema,
samostalno čitanje literature te poticanje / angažiranje studenata na aktivno
sudjelovanje u raspravi.
Napisati raspravljački esej o temi po vlastitom izboru iz područja organizacije pravosuđa
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
Identificirati povijesne, političke, ekonomske, europske, međunarodne
odnosno druge društvene čimbenike mjerodavne za stvaranje i primjenu
prava.
Definirati osnovne pojmove i institute te temeljne doktrine i načela
pojedinih grana prava.
Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske
uključujući i komparativnu perspektivu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Stvaranje / sinteza.
-
VJEŠTINE
Vještina upravljanja informacijama, sposobnost učenja, sposobnost
primjene znanja u praksi, razumijevanje činjenica, pojmova, postupaka i
načela važnih za područje rada, analiziranje i vrednovanje činjenica radi
primjene u praksi, sposobnost stvaranja novih ideja, istraživačke vještine,
prepoznati nedostatke postojećih pravnih rješenja te predložiti
odgovarajuće pravne mjere za zaobilaženje takvih nedostataka. -
SADRŽAJ UČENJA
Moguće nastavne teme:
1. Pravosuđe: definicija i razgraničenje; značenje za proces europskih
integracija
2. Uloga pravosuđa u osiguranju temeljnih ustavnih vrijednosti:
demokracija, vladavina prava, podjela vlasti, zakonitost
3. Nezavisnost pravosuđa: individualni i profesionalni aspekti
4. Građani i pravosuđe: pravo na pristup pravosuđu, pravo na
postupak u razumnom roku
5. Sudbena vlast: definicija i razgraničenje; Sudovi: vrste, teritorijalna
nadležnost
6. Organizacija kadrova u pravosuđu: suci, državni odvjetnici,
pomoćne sudske službe, odvjetništvo, javno bilježništvo, drugi
sudionici u obavljanju pravosudnih funkcija
7. Efikasnost pravosuđa: definicija, evaluacija i pravosudne statistike
8. Reforma pravosuđa: pregled problema i mogući pravci kretanja -
NASTAVNE METODE
Predavanje, vođena diskusija, odgovaranje na postavljena pitanja i
nejasnoće, rasprava sa studentima, analiza praktičnog problema,
samostalno čitanje literature te poticanje / angažiranje studenata na aktivno
sudjelovanje u raspravi.