Temeljni cilj kolegija jest osposobiti polaznike doktorskog studija za poseban način “razmišljanja” i djelovanja pri obavljanju upravnih poslova, odnosno za primjenu temeljnih načela Europske unije u području općeg upravnog prava, koji ulaze u krug zajedničkog europskog nasljeđa, osobito pri odlučivanju o pravima i obvezama stranaka u upravnim postupcima i donošenju upravnih akata.

Sadržaj kolegija
1. Bitne značajke upravnog prava u Francuskoj i Njemačkoj, kao državama predstavnicama
dva europsko-kontinentalna pravna kruga, te u Velikoj Britaniji, kao predstavnici anglosaksonskog prava.
2. Nastanak i razvitak općeg upravnog prava Europske unije:
a) izvori općeg upravnog prava Europske unije,
b) posebna narav europskog upravnog prava između kontinentalnog (dogmatskog, kodificiranog) zakonodavstva i anglosaksonskog case law,
c) integrativna funkcija općeprihvaćenih načela europskog ustavnog i upravnog prava.
3. Načelo zakonitosti u djelovanju uprave, uključujući načelo opozivanja nevaljanih
akata uprave;
a) poseban studij značenja i primjene neodređenih pravnih pojmova u koncepciji zakonitosti.
4. Oblici slabije pravne vezanosti za pravnu normu:
a) diskrecijska ocjena,
b) popunjavanje pravnih praznina,
c) tumačenje /interpretacija/ pravne norme.
5. Izvršnost akata uprave u koncepciji zakonitosti.
6. Načelo jednakosti i načelo zabrana diskriminacije kao obvezujuće maksime u djelovanju uprave.
7. Zabrana arbitrarnog postupanja u djelovanju uprave.
8. Načelo razmjernosti u djelovanju uprave i provođenje testa proporcionalnosti u donošenju odluka;
a) poseban studij načela razmjernosti u sudskoj praksi Suda Europske unije.
9. Načelo pravne izvjesnosti i načelo zaštite legitimnih očekivanja stranaka;
a) poseban studij načela pravne izvjesnosti i načela zaštite legitimnih očekivanja stranaka u sudskoj praksi Suda Europske unije.
10. Temeljna načela upravnog postupka vezana uz zahtjeve koji proizlaze iz načela vladavine prava;
a) poseban studij obvezujućih pravila pri pisanju obrazloženja upravnih akata.