Cilj predmeta je steći znanja o kriminologiji kao znanstvenoj disciplini, uključujući njezin predmet, kvalitativne i kvantitativne metode, definiciju i odnos s drugim kaznenim znanostima. Prepoznati i identificirati ključne značajke pojavnih oblika kažnjivih ponašanja (kriminološke fenomenologije) te grupirati kriminološke teorije u kontekstu prostora i vremena njihovog nastanka i razvoja. Studenti će kritički vrednovati i prepoznati mjere i strategije za suzbijanje kažnjivih ponašanja te razumjeti i objasniti najnovije empirijske spoznaje s područja istraživanja kažnjivih ponašanja, njihovih počinitelja i žrtava u kontekstu društva i kaznenopravnog sustava.
Kriminologija
Kriminologija
Literatura
OBVEZNA LITERATURA
Davor Derenčinović, Anna-Maria Getoš; Uvod u kriminologiju; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2008), str.
Getoš Kalac, Anna-Maria; Pribisalić, Dalia
Tamna i svijetla strana tamne brojke kriminala: O izazovima istraživanja nepoznanica i blagoslovu neznanja // Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 70 (2020), 5; 637-673 doi:10.3935/zpfz.70.5.03 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
Getoš Kalac, Anna-Maria; Bezić, Reana
Gender and Crime in Croatia: Female Criminality in Context. In: Stanojoska, A., Dimovski, D., Maksimova, E. (eds) The Handbook on Female Criminality in the Former Yugoslav Countries. Springer, Cham. (2023), 75-104, https://doi.org/10.1007/978-3-031-27628-6_3
Getoš Kalac, Anna-Maria; Bezić, Reana
Criminology, crime and criminal justice in Croatia // European Journal of Criminology, 14 (2017), 2; 242-266 doi:10.1177/1477370816648523 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
Getoš Kalac, Anna-Maria; Roksandić Vidlička, Sunčana; Burić, Zoran
Victimology, Victimisation (Typology) & Victim Protection in Croatia // Mapping the Victimological Landscape of the Balkans: A Regional Study on Victimology and Victim Protection with a Critical Analysis of Current Victim Policies / Meško, Gorazd ; Sárik, Eszter ; Getoš Kalac, Anna-Maria (ur.).
Berlin : Freiburg : Zagreb: Duncker & Humblot in coop. with Max-Planck-Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften e.V. and University of Zagreb’s Faculty of Law, 2020. str. 223-276
Getoš, Anna-Maria; Giebel, Stefan
Strah od kriminala među studentima Pravnog fakulteta u Splitu // Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 49 (2012), 3; 533-552 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
PREPORUČENA LITERATURA
Getoš Anna-Maria; Mjesto i uloga kriminologije i viktimologije u Hrvatskoj i međunarodnom kontekstu, Liber Amicorum Zvonimir Šeparović; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2009), str. 519
Željko Horvatić; Osnove kriminologije; (1998)
Mike Maguire (ur.); The Oxford Handbook of Criminology; Oxford University Press (1997), str. 1267
Mladen Singer (ur.); Kriminologija; Nakladni zavod Globus (2002), str. 847
Ishodi učenja
Objasniti stečena znanja o kriminologiji kao znanstvenoj disciplini, uključujući njezin predmet, metode, definiciju i odnos s drugim kaznenim znanostima
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
1. Identificirati povijesne, političke, ekonomske, europske, međunarodne
odnosno druge društvene čimbenike mjerodavne za stvaranje i primjenu
prava.
2. Definirati osnovne pojmove i institute te temeljne doktrine i načela
pojedinih grana prava.
3. Objasniti položaj i značaj pravne znanosti te odnos prema drugim
znanstvenim disciplinama.
6. Primijeniti odgovarajuću pravnu terminologiju (na hrvatskom i jednom
stranom jeziku) prilikom jasnog i argumentiranog usmenog i pisanog
izražavanja. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Razumijevanje
-
VJEŠTINE
Vještina upravljanja informacijama, sposobnost primjene znanja u praksi,
vještina jasnog i razgovijetnoga usmenog i pisanog izražavanja, sposobnost
učenja. -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne cjeline:
1. Uvod u kriminologiju; Predmet i definicija kriminologije
2. Odnos kriminologije s drugim kaznenim znanostima -
NASTAVNE METODE
Predavanje, proučavanje, usporedba i tumačenje zakonskih normi i
kriminoloških istraživanja, samostalno čitanje, vođena diskusija,
istraživanje i izučavanje literature.
Identificirati fenomenološke osobitosti različitih pojavnih oblika kažnjivih ponašanja, posebice delikata nasilja, imovinskog kriminala, zlouporabe opojnih droga, organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca, cyberkriminala, te fenomenološke osobitosti određenih skupina delinkvenata, uključujući maloljetnike, osobe s duševnim smetnjama, žene, starije osobe i povratnike
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
6. Primijeniti odgovarajuću pravnu terminologiju (na hrvatskom i jednom
stranom jeziku) prilikom jasnog i argumentiranog usmenog i pisanog
izražavanja.
8. Razviti etičko, pravno i društveno odgovorno ponašanje.
9. Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske
uključujući i komparativnu perspektivu.
12. Vrednovati pravne institute i načela u njihovoj razvojnoj dimenziji i u
odnosu prema suvremenom pravnom sustavu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Analiza
-
VJEŠTINE
Vještina upravljanja informacijama, sposobnost rješavanja problema,
logičko argumentiranje uz uvažavanje drugačijeg mišljenja, sposobnost
učenja, razrada vlastitih ideja sposobnost analize. -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne cjeline:
1. Kriminološka fenomenologija: imovinski kriminal i zlouporaba
opojnih droga
2. Kriminološka fenomenologija: organizirani kriminal, korupcija i
pranje novca i cyber-kriminal
3. Fenomenološke posebnosti određenih skupina delinkvenata
4. Kriminološka fenomenologija: delikti nasilja -
NASTAVNE METODE
Predavanje, proučavanje, usporedba i tumačenje različitih pojavnih oblika
kažnjivih ponašanja, analiza presuda nacionalnih sudova i prikupljanje
empirijskih podataka iz službenih evidencija, samostalno čitanje, vođena
diskusija, istraživanje i izučavanje literature.
Odrediti kriminološku etiologiju, tj. teorije o uzrocima kažnjivih ponašanja, posebno prve kriminološke diskurse, pozitivističku školu, ekološke teorije, teoriju anomije, teoriju etiketiranja, teoriju diferencijalne asocijacije, teoriju genetske predispozicije za kažnjivo ponašanje i ostale biološke teorije, radikalnu kriminologiju te ostale kriminološke teorije;
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
4. Klasificirati i protumačiti normativni okvir mjerodavan u pojedinoj grani
prava.
7. Koristiti se informacijskom tehnologijom i bazama pravnih podataka
(npr. zakonodavstvo, sudska praksa, pravni časopisi te ostali e-izvori).
12. Vrednovati pravne institute i načela u njihovoj razvojnoj dimenziji i u
odnosu prema suvremenom pravnom sustavu.
14. Usporediti različite pravosudne sustave. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Vrednovanje
-
VJEŠTINE
Sposobnost analize kriminološke etiologije, sposobnost timskog rada,
sposobnost primjene teorije o uzrocima kažnjivih ponašanja u
kriminološkim istraživanjima, sposobnost učenja, jasno i razgovijetno
izražavanje. -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne cjeline:
1. Kriminološka etiologija 1. dio: prvi kriminološki diskursi i
pozitivistička škola
2. Kriminološka etiologija 2. dio: ekološke teorije, teorija
anomije, teorija etiketiranja, teorija diferencijalne asocijacije
3. Kriminološka etiologija 3. dio: biološke teorije i radikalna
kriminologija -
NASTAVNE METODE
Predavanje, proučavanje, usporedba i tumačenje kriminoloških teorija te
normi međunarodnog i europskog prava, samostalno čitanje, vođena
diskusija, istraživanje i izučavanje literature.
Objasniti ostala kriminološki relevantna područja, posebice viktimologiju, ali i penologiju i znanstveno utemeljenu politiku suzbijanja kažnjivih ponašanja, uključujući najnovije spoznaje dobivene kriminološkim istraživanjima.
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
18. Provesti empirijska odnosno pravna i interdisciplinarna istraživanja
19. Implementirati europske propise u nacionalni pravni sustav
20. Samostalno planirati i predstaviti ili/i u timu kreirati pravne projekte
odnosno radnje u pravnim postupcima -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Stvaranje / sinteza
-
VJEŠTINE
Sposobnost analize kriminološki relevantnih područja, sposobnost timskog
rada, sposobnost primjene teorijskih spoznaja na politiku suzbijanja
kažnjivih ponašanja, sposobnost učenja, jasno i razgovijetno izražavanje. -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne cjeline:
1. Pregled novijih kriminoloških teorija
2. Kriminološka istraživanja -
NASTAVNE METODE
Predavanje, proučavanje, usporedba i tumačenje kriminološki relevantnih
područja i empirijskih spoznaja, samostalno čitanje, vođena diskusija,
istraživanje i izučavanje literature.
Koristimo kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web stranice slažete se s uvjetima korištenja. Kliknite