Ciljevi kolegija: 1. Steći znanja o konvencijskom sustavu zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnovnim odrednicama pojedinih konvencijskih prava vezanih uz kazneno pravosuđe; 2. Analizirati negativne i pozitivne materijalne i procesne obveze država u odnosu na pojedina konvencijska prava; 3. Prepoznati u okviru kojih konvencijskih prava razmatrati pojedine povrede pravila postupanja različitih tijela kaznenog postupka u konkretnim predmetima; 4. Razviti sposobnost analitičkog i kritičkog sagledavanja rezultata primjene domaćeg prava u svjetlu konvencijskog prava; 5. Razviti sposobnost kritičkog analiziranja domaćeg kaznenog zakonodavstva i prakse iz perspektive konvencijskog prava; 6. Razviti sposobnost pravne argumentacije kroz rasprave o analiziranim presudama Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske u kaznenim predmetima. Predmet upoznaje studente sa europskim standardima zaštite ljudskih prava u kaznenopravnom području. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda razvijena u okviru Vijeća Europe predstavlja najvažniji pravni instrument zaštite individualnih prava u Europi koji značajno utječe na nacionalne kaznenopravne sustave. Njezin utjecaj i snaga proizlazi iz nadzornog mehanizma Konvencije ustanovljenog kao Europski sud za ljudska prava koji odlučuje o tužbama pojedinaca protiv države te čija judikatura ima supranacionalni učinak. Predmet kod studenata produbljuje poznavanje i razumijevanje pojedinih ljudskih prava zajamčenih Konvencijom koja su relevantna za kazneno pravo kao što su pravo na život, zabrana mučenja, pravo na slobodu, pravo na pravični kazneni postupak, pravo na privatnost, pravo na slobodu izražavanja, zabrana diskriminacije i dr. Potiče se interes za problematiku recepcije pravnih standarda usvojenih u judikaturi Europskog suda za ljudska prava u nacionalne kaznenopravne poretke a osobito u hrvatski kaznenopravni sustav. I. Uvodni dio – zaštita ljudskih prava u Europi U Europi postoji višestruka paralelna zaštita ljudskih prava kroz međunarodne i nacionalne instrumente koji uključuju Ujedinjene narode, Vijeće Europe, Europsku uniju i nacionalne ustave. Daje se kratak osvrt na povijesni razvoj i analizu suvremenih mehanizama zaštite ljudskih prava kao što su Odbor za prava čovjeka UN, Odbor protiv torture UN, Europski sud za zaštitu ljudskih prava, Europski sud pravde, značaj Europske konvencije o ljudskim pravima u pravnom poretku Europske unije, Europska povelja o ljudskim pravima. Uvodno o sadržaju i strukturi Konvencije: koncept negativnih i pozitivnih obveza prema Konvenciji, struktura članaka, ograničenja konvencijskih prava. II. Materijalno pravo Konvencije – kaznenopravni aspekti Kazneno pravo, kazneno procesno pravo, kazneno izvršno pravo kao i kaznenopravni sustav u cijelosti zbog svoje represivne prirode mora poštivati određena temeljna ljudska prava koje štiti Konvencija. Glavni dio predmeta selektivno se bavi pravima iz Konvencije koja su relevantna za kaznenopravno područje kroz analizu judikature Europskog suda za ljudska prava. Uključena su sljedeća ljudska prava: pravo na život; pravo na tjelesni i duševni integritet; pravo na osobnu slobodu; pravo na pravični postupak u kaznenim predmetima; zabrana retroaktivnosti kaznenih zakona; pravo na poštivanje osobnog i obiteljskog života; pravo na slobodu izražavanja; pravo na učinkoviti pravni lijek; zabrana diskriminacije. Posebna pažnja se posvećuje analizi presuda o tužbama protiv Republike Hrvatske.