Trg Republike Hrvatske 14

Zagreb, Hrvatska

Dodatne informacije

Povijest Katedre

Povijest Katedre za Pomorsko i opće prometno pravo

Prvi trag pravnog uređenja održavanja nastave iz pomorskog i općeprometnog prava na našem Fakultetu nalazimo u Zakonskom Članku Sabora Kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije o ustrojstvu Sveučilišta Franje Josipa u Zagrebu iz 1874. Pomorsko pravo se spominje kao kolegij na IV. godini studija u okviru predmeta Pravo trgovačko, mjenično i pomorsko. Prema izmjenama i dopunama tog Zakona iz 1894. predmet se osamostalio pod nazivom Pomorsko pravo.

Međutim, i nakon toga pomorsko pravo u stvarnosti ne egzistira kao samostalni kolegij već u sklopu Katedre za upravnu nauku i upravnu znanost. U travnju 1897. dr. Hugo Štefančić imenovan je profesorom za upravnu nauku, upravnu znanost i pomorsko pravo, no pomorsko pravo nije predavao.

1908. godine pomorsko pravo postaje dijelom Katedre iz trgovačkog prava. Kad je 1910. dr. Milorad Stražnicky preuzeo Katedru iz trgovačkog i mjenidbenog prava, u sklopu koje je bilo i pomorsko pravo, razriješen je dužnosti predavanja statistike i obvezan je predavati pomorsko pravo. Nastavu iz pomorskog prava također održava i dr. Pavao Rastovčan, a ponekad i dr. Mladen Pliverić.

Na Katedru su potom imenovana i dva privatna asistenta, dr. Julije Mogan za privatno pomorsko pravo (od 1916.) i dr. Ante Verona za javno pomorsko pravo. Dr. Stražnicky nastavu drži sve do 1929. kada postaje veleposlanik u Argentini. Na njegovo mjesto 1932. dolazi dr. Pavao Rastovčan i tamo ostaje sve do 1947. Osim pomorskog prava nastavu održava i iz trgovačkog i mjeničnog prava.

Zbog potrebe i želje za jedinstvenom i samostalnom katedrom, 1940. raspisuje se novi natječaj za Katedru iz pomorskog prava. Natječaj je završen tek 1941. a prvi profesor bio je dr. Vladislav Brajković. On je prvi u stvarnosti proveo ideju o osamostaljenju pomorskopravne discipline u nastavnom i znanstvenom smislu.

Na Katedru 1961. godine dolazi dr. Branko Jakaša a 1971. dr. Velimir Filipović. Danas Katedru za pomorsko i općeprometno pravo čine prof. dr. sc. Nikoleta Radionov Karlović, prof. dr. sc. Jasenko Marin, izv.prof.dr.sc. Iva Savić i izv.prof.dr.sc. Mišo Mudrić.

Što se tiče naziva kolegija, on je u periodu od 1945. do danas češće mijenjan – plovidbeno pravo, transportno pravo, pomorsko pravo, pomorsko i opće saobraćajno pravo te konačno pomorsko i općeprometno pravo koji naziv nosi i danas.

Bivši članovi Katedre

Prof. dr. sc. Vladislav Brajković

Prof. dr. sc. Branko Jakaša

Prof. dr. sc. Velimir Filipović

Bivši članovi Katedre

PROF. DR. SC. VLADISLAV BRAJKOVIĆ (1905-1984.)

Vladislav Brajković rođen je 1905. godine u Kninu, u obitelji s izrazitom pomorskom tradicijom, a nakon gimnazije završene u Kotoru upisuje Pravni fakultet u Beogradu na kojem je diplomirao 1927. godine. Doktorirao je na sveučilištu u Aix-en-Provenceu 1933. godine. Nakon rada u Ministarstvu saobraćaja, 1937. godine zapošljava se u znanosti, prvo na Pravnom fakultetu u Subotici, a 1941. i na Pravnom fakultetu u Zagrebu kao profesor pomorskog i općesaobraćajnog prava, čime je postao prvim redovitim nositeljem katedre za taj predmet.

Nastavni i znanstveni rad akademika Brajkovića bio je vrlo uspješan. To dokazuje i rad na domaćem zakonodavstvu u području pomorskog prava kao i rad na međunarodnoj unifikaciji pomorskog prava. U okviru CMI-a, aktivno je sudjelovao u usvajanju brojnih važnih konvencija: Konvencije o građanskoj nadležnosti u slučaju sudara, Konvencije o kaznenoj nadležnosti u slučaju sudara i drugih pomorskih nezgoda i Konvencije o privremenom zaustavljanju brodova, Međunarodne konvencije o ograničenju odgovornosti vlasnika morskih brodova. (Bruxelles, 1957.), nacrtu Konvencije o odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova, i nacrtu dopune Konvencije o spašavanju i pružanju pomoći na moru iz 1910. godine (Rijeka, 1959.), nacrtu Konvencije o pomorskim privilegijama i hipotekama (New York, 1965.), Konvencije o prijevozu putnika i putničke prtljage (Atena, 1974.) i drugima.

Akademik Brajković bio je angažiran u radu brojnih organizacija, a posebno se ističe njegov angažman u osnivanju i radu Jugoslavenskog udruženja za pomorsko pravo (JUPP) u Zagrebu, kojemu je od 1954. do 1975. bio predsjednik. Osim toga, akademik Brajković bio je i potpredsjednik CMI-a (od 1969. do 1973.), te član Slovenske akademije za nauk in umetnosti, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, redovni član JAZU (od 1968.) i dr.

NEKA NAJVAŽNIJA DJELA:

La notion et le fondement de l’heritage dans la ”zadorouga” yougoslave, p.o. Annales de la Faculte de Droit d’Aix, NO 20, Aix-en-Provence, 1931, str. 1-49.
O sukobu na moru, Arhiv za pravne i društvene nauke, br. 4, Beograd, 1930, str. 365-373.
Problem pomorskog zakonika ili zakonika o plovidbi, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1948, str. 287-298.
Kodifikacija pomorskog prava s obzirom na unutarnju plovidbu, Zbornik za pomorsko pravo, 1957, str. 7-17.
Linee generali sulla legge jugoslava sui contratti di utilizzazione delle navi marittime, Il Diritto Marittimo, 1964, str. 3-18.

PROF. DR. SC. BRANKO JAKAŠA (1919-1997.)

Branko Jakaša rođen je 1919. godine u Splitu, gdje je pohađao osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Nakon toga upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, na kojem je doktorirao 1943. godine. Nakon rada u Ministarstvu obalnog pomorstva, ribarstva i lokalnog prometa te u tijelima pomorske uprave u Splitu, 1958. godine zaposlio se kao asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je ubrzo postao profesor pomorskog i općeprometnog prava.

Profesor Jakaša ostvario je za života vrhunska znanstvena postignuća i nedvojbeno možemo reći da je jedan od najplodnijih znanstvenih hrvatskih pisaca iz područja pomorskog privatnog prava. Objavio je jedanaest knjiga, više od sedamdeset izvornih znanstvenih radova te brojne rasprave. Uz to je pisac udžbenika plovidbenog prava i prava osiguranja, te kopnenog i zračnog prometnog prava. Posebno je značajan njegov znanstveni doprinos kodifikaciji pomorskog prava u nas. Radio je i pripremao s nekoliko istaknutih pravnika tekst Zakona o pomorskoj i unutarnjoj plovidbi koji je usvojen 1978. godine, a koji je kasnije poslužio i za pripremu Pomorskog zakonika Republike Hrvatske.

Profesor Jakaša bio je niz godina voditelj Jadranskog zavoda i član suradnik HAZU, te glavni urednik časopisa Uporedno pomorsko pravo.

Koliki je bio njegov doprinos za znanost, svjedoči i činjenica da je 1970. godine dobio Godišnju državnu nagradu za znanost, a 1997. i Nagradu za životno djelo čije uručenje nažalost nije doživio.

NEKA NAJVAŽNIJA DJELA:

Međunarodni režim morskih luka, Narodne novine, Zagreb, 1965, 221 str.
Kopneno i zračno saobraćajno pravo, Informator, Zagreb, 1969, 599 str.
Komentar zakona o prijevozu u cestovnom prometu, Liber, Zagreb, 1976, 411 str.
Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Knjiga III, Sv. I, Informator, Zagreb, 1980, 296 str.
Komentar zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, grupa autora, Narodne novine, Zagreb, 1981, 540 str.
Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Knjiga III, Sv. II, Informator, Zagreb, 1982, 294 str.
Udžbenik plovidbenog prava Jugoslavije, II izdanje, Narodne novine, Zagreb, 1982, 448 str.
Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Knjiga III, Sv. III, Pravni fakultet Zagreb i ”Zrinski” Čakovec, Zagreb, 1984, 350 str.
Pravo osiguranja, II izdanje, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1984, 426 str.
Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Knjiga IV, Sv. I, Pravni fakultet Zagreb i ”Zagreb”, radna organizacija za grafičku djelatnost Samobor, Zagreb 1987, 221 str.
Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Knjiga IV, Sv. II, Narodne novine, Zagreb, 1990, 500 str.

PROF. DR. SC. VELIMIR FILIPOVIĆ (24. studenog 1935. – 17. siječnja 2007.)

Velimir Filipović rođen je 24. studenog u Zagrebu. Pučku školu i Klasičnu gimnaziju pohađao je u Zagrebu, gdje je i maturirao 1953. Studirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu i dva semestra na Pravnom fakultetu u Muensteru (SR Njemačka). Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1959.
Nakon provedenog natječaja izabran je 1960. za asistenta za pomorsko pravo u Jadranskom institutu JAZU u Zagrebu.

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu obranio je 1964. doktorsku disertaciju i stekao doktorat znanosti. 1965. izabran je za znanstvenog suradnika Jadranskog instituta JAZU u Zagrebu. 1969. prelazi na Pravni fakultet u Zagrebu na katedru za Pomorsko i opće prometno pravo, gdje je 1971.izabran na mjesto docenta, 1976. na mjesto izvanrednog profesora, a 1981. na mjesto redovitog profesora. U tom zvanju bio potvrđen 1986. i 1991.

Od posljednjeg izbora obavljao je sve nastavničke dužnosti u redovnoj nastavi i u Poslijediplomskom studiju iz trgovačkog prava i građanskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu kao i prava mora na među-sveučilišnom centru za poslijediplomski studij u Dubrovniku. Od rujna 1993. vodio je Poslijediplomski studij iz trgovačkog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1986.-2003. predstojnik je Katedre za Pomorsko i opće prometno pravo.

Sudjelovao je s referatima na mnogim znanstvenim skupovima u zemlji ( Dubrovnik, Opatija, Pula, Rijeka, Split, Zadar) i u inozemstvu (Atena, Bamberg, Bruxelles, Gent, Goettingen, Haag, Hamburg, Ludwigsburg, Muenchen, Pariš).
Za potrebe Ministarstva pomorstva prometa i veza izradio je, 1992. po nalogu Ministra prof. Rudolfa studiju o “Prilagođavanju djelatnosti pomorskog brodarstva evropskim integracijama”. Kao član povjerenstva sudjelovao je u izradi radnog nacrta Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima i u izradi nacrta Prijedloga Pomorskog zakonika iz 2004. za potrebe Ministarstva pomorstva prometa i veza. Za Ministarstvo vanjskih poslova priredio je materijale za potvrđivanje (ratifikaciju) Protokola konvencije o teretnici (Visbijska pravila).
Kao predstavnik Republike Hrvatske sudjelovao je 1995. u radu Pravnog odbora Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u Londonu, a 1996. (travanj-svibanj) sudjeluje kao predstavnik Republike Hrvatske na pomorskoj Diplomatskoj konferenciji u Londonu.
Kao predsjednik Hrvatskog društva za pomorsko pravo i član matičar Međunarodnog pomorskog odbora (CMI-a) sudjelovao je u radu te međunarodne organizacije na njenim konferencijama u Bruxellesu, Torontu, Rio de Janeiro-u, Lisabonu, Parizu, Veneciji i Sidney-u.
U svom radu bio je vezan i za proučavanje sudske prakse (1970. položio pravosudni ispit), pa surađuje s Visokim trgovačkim sudom u Zagrebu kao sudac porotnik. Također je sudjelovao kao arbitar u domaćim i stranim arbitražama Izbranog suda u Zagrebu.
Kao stipendista zaklade Alexander von Humboldt-a proveo ukupno preko dvije godine na studijskim boravcima u Koelnu, Goettingenu i Hamburgu, a kao član Upravnog odbora hrvatskog Humboldt kluba organizirao je mjesečna predavanja naših članova u Zagrebu.
Bio je član Hrvatskog društva za međunarodno pravo (zastupao naše društvo u kolovozu 1996. na konferenciji ILA-e u Helsinkiju), član Kluba pravnika grada Zagreba, gdje je aktivno sudjelovao i kao predavač na redovnim tribinama.

NEKA NAJVAŽNIJA DJELA:

Vanugovorna odgovornost poduzetnika nuklearnog broda za nuklearne štete (doktorska disertacija), Zagreb, 1964.
Saobraćajno pravo – Opšte ograničenje odgovornosti u plovidbenom pravu (str. 136-149.), Redakcija: S. Carić, Beograd, 1979.
Fizička zaštita nuklearnog materijala, Zagreb, 1980.
Odgovornost za nuklearnu štetu, Zagreb, 1980.
Odgovornost za štetu bez krivnje u Zakonu o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, Split, 1980.
Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi. S napomenama i komentarskim bilješkama, Narodne novine, 1981., s autoraima: V. Brajković, I. Čolović, B. Jakaša, N. Katičić, E. Pallua, V. Tomašić, S. Triva
Bankruptcy of ship operators in Yugoslav law (koautor: M. Dika), The Hague – Zagreb – Ghent colloquium on the Law of international trade; Session 7, 1987.
Prilagođavanje djelatnosti pomorskog brodarstva evropskim integracijama, Zagreb, 1992.

Članci:

1. Suvremeni razvoj pomorskog privatnog prava (suautor: E. Pallua), Prinosi za poredbeno proučavanje prava i međunarodno privatno pravo, Zagreb, 1974., broj 7, str. 1-72

Komentar Hamburških pravila (suautor: E. Pallua), Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, Zagreb, 1978, br. 78, str. 2-96.
Koje promjene donose nova pravila o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF 1980.), Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, Zagreb, 1982., br. 95, str. 32-40.
Izmjena međunarodnih sporazuma o naknadi štete uslijed zagađivanja mora naftom (komentar), Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, Zagreb, 1984, br. 103-104., str. 503-514.
Odgovornost zračnog prijevoznika za štete na robi, Savjetovanje iz oblasti kopnenog transporta, Beograd, 1985, str. 1-15.
Nova Konvencija Ujedinjenih naroda o odgovornosti poduzetnika prijevoznih terminala u međunarodnoj trgovini, Uporedno pomorsko pravo – Comparative maritime law, zagreb, 1992., br. 1-2, str. 19-32.

Diplomski rad

Korisno je poslužiti se podacima na Internetu, više o korisnim web adresama u rubrici Linkovi.

U repozitoriju na tekućoj stranici nalazi se poveznice na relevantne časopise iz područja pomorskog prava.

Prof. dr. sc. Nikoleta Radionov

Za prijavu diplomskog rada potrebno je poznavanje jednog svjetskog jezika koje omogucava proucavanje strucne literature. Student u konzultaciji s mentoricom izabire temu prema vlastitom interesu, uz koju predlaže popis literature.

Za studente koji žele prijaviti diplomski preporuča se prije konzultacija s mentoricom proučiti web site http://europa.eu.int , link “Transport”, te pronaći problemsko područje u određenoj grani prijevoza koje studenta posebno zanima.

Moguća tema diplomskog rada jest i prikaz pravnog problema neke od recentnih presuda European Court of Justice (ECJ) iz područja transporta, dostupnih na istom site-u.

Prilikom izrade rada potrebno je poštivati pravila izrade stručnih i znanstvenih radova. Kratke upute o tome nalaze se na linku “Upute za citiranje” na dnu ove stranice.

Prof. dr. sc. Jasenko Marin

Student, uz konzultacije s mentorom, slobodno bira temu diplomskog rada, pod uvjetom da ne postoji drugi student koji je u istoj akademskoj godini kod istog mentora prijavio rad na istu temu.

Literaturu student također pronalazi sam.

Nakon utvrđivanja teme, student najprije izrađuje koncept rada i predočue ga mentoru. U sljedećoj fazi student piše rad prema utvrđenom konceptu i prema pravilima za izradu stručnih i znanstvenih radova. Po dovršetku rada, student ga donosi mentoru na čitanje. Nakon što pročita rad mentor će, ako to ocijeni potrebnim, studentu predložiti izmjene i/ili dopune pojedinih dijelova rada.

Izv. prof. dr. sc. Mišo Mudrić

Diplomanti, uz konzultacije s mentorom, biraju temu diplomskog rada. U repozitoriju na tekućoj stranici dostupan je dokument “Diplomski – popis tema, Mudrić”. Dokument sadrži popis obrađenih tema diplomskog istraživanja koje više nije moguće izabrati za temu diplomskog rada. Ujedno, dokument sadrži prijedloge tema diplomskog istraživanja za nove diplomante.

Nakon što je izabrana tema diplomskog istraživanja, diplomanti pripremaju koncept rada i konturu sadržaja, te iste predaju mentoru na provjeru. Ujedno se provode uvodne konzultacije na kojima diplomanti dobivaju sve potrebne upute u vezi izrade diplomskog rada, nakon čega diplomanti započinju svoje istraživanje i pisanje rada. Kada dovrše nacrt konačne verzije diplomskog rada, diplomanti predaju rad mentoru na iščitivanje. Nakon prvog iščitavanja rada (u pravilu unutar 30 radnih dana od primitka), mentor, po potrebi, daje dodatne upute te prijedloge izmjena i dopuna nacrta rada. Nakon što mentor odobri potrebite izmjene i dopune, konačna verzija diplomskog rada uručuje se članovima Komisijskog povjerenstva na iščitavanje, te se utvrđuje datum obrane diplomskog rada (dva do tri tjedna nakon što mentor odobri konačnu verziju diplomskog rada).