Trg Republike Hrvatske 14
Zagreb, Hrvatska
Dodatne informacije
Povijest Katedre
Povijest Katedre za Pomorsko i opće prometno pravo
Prvi trag pravnog uređenja održavanja nastave iz pomorskog i općeprometnog prava na našem Fakultetu nalazimo u Zakonskom Članku Sabora Kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije o ustrojstvu Sveučilišta Franje Josipa u Zagrebu iz 1874. Pomorsko pravo se spominje kao kolegij na IV. godini studija u okviru predmeta Pravo trgovačko, mjenično i pomorsko. Prema izmjenama i dopunama tog Zakona iz 1894. predmet se osamostalio pod nazivom Pomorsko pravo.
Međutim, i nakon toga pomorsko pravo u stvarnosti ne egzistira kao samostalni kolegij već u sklopu Katedre za upravnu nauku i upravnu znanost. U travnju 1897. dr. Hugo Štefančić imenovan je profesorom za upravnu nauku, upravnu znanost i pomorsko pravo, no pomorsko pravo nije predavao.
1908. godine pomorsko pravo postaje dijelom Katedre iz trgovačkog prava. Kad je 1910. dr. Milorad Stražnicky preuzeo Katedru iz trgovačkog i mjenidbenog prava, u sklopu koje je bilo i pomorsko pravo, razriješen je dužnosti predavanja statistike i obvezan je predavati pomorsko pravo. Nastavu iz pomorskog prava također održava i dr. Pavao Rastovčan, a ponekad i dr. Mladen Pliverić.
Na Katedru su potom imenovana i dva privatna asistenta, dr. Julije Mogan za privatno pomorsko pravo (od 1916.) i dr. Ante Verona za javno pomorsko pravo. Dr. Stražnicky nastavu drži sve do 1929. kada postaje veleposlanik u Argentini. Na njegovo mjesto 1932. dolazi dr. Pavao Rastovčan i tamo ostaje sve do 1947. Osim pomorskog prava nastavu održava i iz trgovačkog i mjeničnog prava.
Zbog potrebe i želje za jedinstvenom i samostalnom katedrom, 1940. raspisuje se novi natječaj za Katedru iz pomorskog prava. Natječaj je završen tek 1941. a prvi profesor bio je dr. Vladislav Brajković. On je prvi u stvarnosti proveo ideju o osamostaljenju pomorskopravne discipline u nastavnom i znanstvenom smislu.
Na Katedru 1961. godine dolazi dr. Branko Jakaša a 1971. dr. Velimir Filipović. Danas Katedru za pomorsko i općeprometno pravo čine prof. dr. sc. Nikoleta Radionov Karlović, prof. dr. sc. Jasenko Marin, izv.prof.dr.sc. Iva Savić i izv.prof.dr.sc. Mišo Mudrić.
Što se tiče naziva kolegija, on je u periodu od 1945. do danas češće mijenjan – plovidbeno pravo, transportno pravo, pomorsko pravo, pomorsko i opće saobraćajno pravo te konačno pomorsko i općeprometno pravo koji naziv nosi i danas.
Bivši članovi Katedre
Prof. dr. sc. Vladislav Brajković
Prof. dr. sc. Branko Jakaša
Prof. dr. sc. Velimir Filipović
Bivši članovi Katedre
PROF. DR. SC. VLADISLAV BRAJKOVIĆ (1905-1984.)
Vladislav Brajković rođen je 1905. godine u Kninu, u obitelji s izrazitom pomorskom tradicijom, a nakon gimnazije završene u Kotoru upisuje Pravni fakultet u Beogradu na kojem je diplomirao 1927. godine. Doktorirao je na sveučilištu u Aix-en-Provenceu 1933. godine. Nakon rada u Ministarstvu saobraćaja, 1937. godine zapošljava se u znanosti, prvo na Pravnom fakultetu u Subotici, a 1941. i na Pravnom fakultetu u Zagrebu kao profesor pomorskog i općesaobraćajnog prava, čime je postao prvim redovitim nositeljem katedre za taj predmet.
Nastavni i znanstveni rad akademika Brajkovića bio je vrlo uspješan. To dokazuje i rad na domaćem zakonodavstvu u području pomorskog prava kao i rad na međunarodnoj unifikaciji pomorskog prava. U okviru CMI-a, aktivno je sudjelovao u usvajanju brojnih važnih konvencija: Konvencije o građanskoj nadležnosti u slučaju sudara, Konvencije o kaznenoj nadležnosti u slučaju sudara i drugih pomorskih nezgoda i Konvencije o privremenom zaustavljanju brodova, Međunarodne konvencije o ograničenju odgovornosti vlasnika morskih brodova. (Bruxelles, 1957.), nacrtu Konvencije o odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova, i nacrtu dopune Konvencije o spašavanju i pružanju pomoći na moru iz 1910. godine (Rijeka, 1959.), nacrtu Konvencije o pomorskim privilegijama i hipotekama (New York, 1965.), Konvencije o prijevozu putnika i putničke prtljage (Atena, 1974.) i drugima.
Akademik Brajković bio je angažiran u radu brojnih organizacija, a posebno se ističe njegov angažman u osnivanju i radu Jugoslavenskog udruženja za pomorsko pravo (JUPP) u Zagrebu, kojemu je od 1954. do 1975. bio predsjednik. Osim toga, akademik Brajković bio je i potpredsjednik CMI-a (od 1969. do 1973.), te član Slovenske akademije za nauk in umetnosti, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, redovni član JAZU (od 1968.) i dr.
NEKA NAJVAŽNIJA DJELA:
- La notion et le fondement de l’heritage dans la ”zadorouga” yougoslave, p.o. Annales de la Faculte de Droit d’Aix, NO 20, Aix-en-Provence, 1931, str. 1-49.
- O sukobu na moru, Arhiv za pravne i društvene nauke, br. 4, Beograd, 1930, str. 365-373.
- Problem pomorskog zakonika ili zakonika o plovidbi, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1948, str. 287-298.
- Kodifikacija pomorskog prava s obzirom na unutarnju plovidbu, Zbornik za pomorsko pravo, 1957, str. 7-17.
- Linee generali sulla legge jugoslava sui contratti di utilizzazione delle navi marittime, Il Diritto Marittimo, 1964, str. 3-18.
PROF. DR. SC. BRANKO JAKAŠA (1919-1997.)
Branko Jakaša rođen je 1919. godine u Splitu, gdje je pohađao osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Nakon toga upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, na kojem je doktorirao 1943. godine. Nakon rada u Ministarstvu obalnog pomorstva, ribarstva i lokalnog prometa te u tijelima pomorske uprave u Splitu, 1958. godine zaposlio se kao asistent na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je ubrzo postao profesor pomorskog i općeprometnog prava.
Profesor Jakaša ostvario je za života vrhunska znanstvena postignuća i nedvojbeno možemo reći da je jedan od najplodnijih znanstvenih hrvatskih pisaca iz područja pomorskog privatnog prava. Objavio je jedanaest knjiga, više od sedamdeset izvornih znanstvenih radova te brojne rasprave. Uz to je pisac udžbenika plovidbenog prava i prava osiguranja, te kopnenog i zračnog prometnog prava. Posebno je značajan njegov znanstveni doprinos kodifikaciji pomorskog prava u nas. Radio je i pripremao s nekoliko istaknutih pravnika tekst Zakona o pomorskoj i unutarnjoj plovidbi koji je usvojen 1978. godine, a koji je kasnije poslužio i za pripremu Pomorskog zakonika Republike Hrvatske.
Profesor Jakaša bio je niz godina voditelj Jadranskog zavoda i član suradnik HAZU, te glavni urednik časopisa Uporedno pomorsko pravo.
Koliki je bio njegov doprinos za znanost, svjedoči i činjenica da je 1970. godine dobio Godišnju državnu nagradu za znanost, a 1997. i Nagradu za životno djelo čije uručenje nažalost nije doživio.
NEKA NAJVAŽNIJA DJELA:
- Međunarodni režim morskih luka, Narodne novine, Zagreb, 1965, 221 str.
- Kopneno i zračno saobraćajno pravo, Informator, Zagreb, 1969, 599 str.
- Komentar zakona o prijevozu u cestovnom prometu, Liber, Zagreb, 1976, 411 str.
- Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Knjiga III, Sv. I, Informator, Zagreb, 1980, 296 str.
- Komentar zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, grupa autora, Narodne novine, Zagreb, 1981, 540 str.
- Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Knjiga III, Sv. II, Informator, Zagreb, 1982, 294 str.
- Udžbenik plovidbenog prava Jugoslavije, II izdanje, Narodne novine, Zagreb, 1982, 448 str.
- Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Knjiga III, Sv. III, Pravni fakultet Zagreb i ”Zrinski” Čakovec, Zagreb, 1984, 350 str.
- Pravo osiguranja, II izdanje, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1984, 426 str.
- Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Knjiga IV, Sv. I, Pravni fakultet Zagreb i ”Zagreb”, radna organizacija za grafičku djelatnost Samobor, Zagreb 1987, 221 str.
- Sistem plovidbenog prava Jugoslavije, Knjiga IV, Sv. II, Narodne novine, Zagreb, 1990, 500 str.
PROF. DR. SC. VELIMIR FILIPOVIĆ (24. studenog 1935. – 17. siječnja 2007.)
Velimir Filipović rođen je 24. studenog u Zagrebu. Pučku školu i Klasičnu gimnaziju pohađao je u Zagrebu, gdje je i maturirao 1953. Studirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu i dva semestra na Pravnom fakultetu u Muensteru (SR Njemačka). Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1959.
Nakon provedenog natječaja izabran je 1960. za asistenta za pomorsko pravo u Jadranskom institutu JAZU u Zagrebu.
Na Pravnom fakultetu u Zagrebu obranio je 1964. doktorsku disertaciju i stekao doktorat znanosti. 1965. izabran je za znanstvenog suradnika Jadranskog instituta JAZU u Zagrebu. 1969. prelazi na Pravni fakultet u Zagrebu na katedru za Pomorsko i opće prometno pravo, gdje je 1971.izabran na mjesto docenta, 1976. na mjesto izvanrednog profesora, a 1981. na mjesto redovitog profesora. U tom zvanju bio potvrđen 1986. i 1991.
Od posljednjeg izbora obavljao je sve nastavničke dužnosti u redovnoj nastavi i u Poslijediplomskom studiju iz trgovačkog prava i građanskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu kao i prava mora na među-sveučilišnom centru za poslijediplomski studij u Dubrovniku. Od rujna 1993. vodio je Poslijediplomski studij iz trgovačkog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1986.-2003. predstojnik je Katedre za Pomorsko i opće prometno pravo.
Sudjelovao je s referatima na mnogim znanstvenim skupovima u zemlji ( Dubrovnik, Opatija, Pula, Rijeka, Split, Zadar) i u inozemstvu (Atena, Bamberg, Bruxelles, Gent, Goettingen, Haag, Hamburg, Ludwigsburg, Muenchen, Pariš).
Za potrebe Ministarstva pomorstva prometa i veza izradio je, 1992. po nalogu Ministra prof. Rudolfa studiju o “Prilagođavanju djelatnosti pomorskog brodarstva evropskim integracijama”. Kao član povjerenstva sudjelovao je u izradi radnog nacrta Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima i u izradi nacrta Prijedloga Pomorskog zakonika iz 2004. za potrebe Ministarstva pomorstva prometa i veza. Za Ministarstvo vanjskih poslova priredio je materijale za potvrđivanje (ratifikaciju) Protokola konvencije o teretnici (Visbijska pravila).
Kao predstavnik Republike Hrvatske sudjelovao je 1995. u radu Pravnog odbora Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u Londonu, a 1996. (travanj-svibanj) sudjeluje kao predstavnik Republike Hrvatske na pomorskoj Diplomatskoj konferenciji u Londonu.
Kao predsjednik Hrvatskog društva za pomorsko pravo i član matičar Međunarodnog pomorskog odbora (CMI-a) sudjelovao je u radu te međunarodne organizacije na njenim konferencijama u Bruxellesu, Torontu, Rio de Janeiro-u, Lisabonu, Parizu, Veneciji i Sidney-u.
U svom radu bio je vezan i za proučavanje sudske prakse (1970. položio pravosudni ispit), pa surađuje s Visokim trgovačkim sudom u Zagrebu kao sudac porotnik. Također je sudjelovao kao arbitar u domaćim i stranim arbitražama Izbranog suda u Zagrebu.
Kao stipendista zaklade Alexander von Humboldt-a proveo ukupno preko dvije godine na studijskim boravcima u Koelnu, Goettingenu i Hamburgu, a kao član Upravnog odbora hrvatskog Humboldt kluba organizirao je mjesečna predavanja naših članova u Zagrebu.
Bio je član Hrvatskog društva za međunarodno pravo (zastupao naše društvo u kolovozu 1996. na konferenciji ILA-e u Helsinkiju), član Kluba pravnika grada Zagreba, gdje je aktivno sudjelovao i kao predavač na redovnim tribinama.
NEKA NAJVAŽNIJA DJELA:
- Vanugovorna odgovornost poduzetnika nuklearnog broda za nuklearne štete (doktorska disertacija), Zagreb, 1964.
- Saobraćajno pravo – Opšte ograničenje odgovornosti u plovidbenom pravu (str. 136-149.), Redakcija: S. Carić, Beograd, 1979.
- Fizička zaštita nuklearnog materijala, Zagreb, 1980.
- Odgovornost za nuklearnu štetu, Zagreb, 1980.
- Odgovornost za štetu bez krivnje u Zakonu o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi, Split, 1980.
- Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi. S napomenama i komentarskim bilješkama, Narodne novine, 1981., s autoraima: V. Brajković, I. Čolović, B. Jakaša, N. Katičić, E. Pallua, V. Tomašić, S. Triva
- Bankruptcy of ship operators in Yugoslav law (koautor: M. Dika), The Hague – Zagreb – Ghent colloquium on the Law of international trade; Session 7, 1987.
- Prilagođavanje djelatnosti pomorskog brodarstva evropskim integracijama, Zagreb, 1992.
Članci:
1. Suvremeni razvoj pomorskog privatnog prava (suautor: E. Pallua), Prinosi za poredbeno proučavanje prava i međunarodno privatno pravo, Zagreb, 1974., broj 7, str. 1-72
- Komentar Hamburških pravila (suautor: E. Pallua), Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, Zagreb, 1978, br. 78, str. 2-96.
- Koje promjene donose nova pravila o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF 1980.), Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, Zagreb, 1982., br. 95, str. 32-40.
- Izmjena međunarodnih sporazuma o naknadi štete uslijed zagađivanja mora naftom (komentar), Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, Zagreb, 1984, br. 103-104., str. 503-514.
- Odgovornost zračnog prijevoznika za štete na robi, Savjetovanje iz oblasti kopnenog transporta, Beograd, 1985, str. 1-15.
- Nova Konvencija Ujedinjenih naroda o odgovornosti poduzetnika prijevoznih terminala u međunarodnoj trgovini, Uporedno pomorsko pravo – Comparative maritime law, zagreb, 1992., br. 1-2, str. 19-32.
Diplomski rad
Korisno je poslužiti se podacima na Internetu, više o korisnim web adresama u rubrici Linkovi.
U repozitoriju na tekućoj stranici nalazi se poveznice na relevantne časopise iz područja pomorskog prava.
Prof. dr. sc. Nikoleta Radionov
Za prijavu diplomskog rada potrebno je poznavanje jednog svjetskog jezika koje omogucava proucavanje strucne literature. Student u konzultaciji s mentoricom izabire temu prema vlastitom interesu, uz koju predlaže popis literature.
Za studente koji žele prijaviti diplomski preporuča se prije konzultacija s mentoricom proučiti web site http://europa.eu.int , link “Transport”, te pronaći problemsko područje u određenoj grani prijevoza koje studenta posebno zanima.
Moguća tema diplomskog rada jest i prikaz pravnog problema neke od recentnih presuda European Court of Justice (ECJ) iz područja transporta, dostupnih na istom site-u.
Prilikom izrade rada potrebno je poštivati pravila izrade stručnih i znanstvenih radova. Kratke upute o tome nalaze se na linku “Upute za citiranje” na dnu ove stranice.
Prof. dr. sc. Jasenko Marin
Student, uz konzultacije s mentorom, slobodno bira temu diplomskog rada, pod uvjetom da ne postoji drugi student koji je u istoj akademskoj godini kod istog mentora prijavio rad na istu temu.
Literaturu student također pronalazi sam.
Nakon utvrđivanja teme, student najprije izrađuje koncept rada i predočue ga mentoru. U sljedećoj fazi student piše rad prema utvrđenom konceptu i prema pravilima za izradu stručnih i znanstvenih radova. Po dovršetku rada, student ga donosi mentoru na čitanje. Nakon što pročita rad mentor će, ako to ocijeni potrebnim, studentu predložiti izmjene i/ili dopune pojedinih dijelova rada.
_____________________________
izv. prof. dr. sc. Mihael Mišo Mudrić
Posebne upute za postupak izrade i obrane diplomskog rada
Diplomanti su obvezni odmah nakon primitka obavijesti o dodijeli mentorstva javiti se mentoru (mihael.mudric@pravo.unizg.hr) i dostaviti podatke o trenutačnom statusu položenih ispita, konačnom roku za završetak studija, i okvirnom vremenskom planu pristupanja obrani diplomskog rada.
Diplomanti su obvezni izabrati jednu od ponuđenih tema za diplomski rad dostupnih u Prilogu I. ovih Uputa, te istu predložiti mentoru na odobrenje.
Od diplomanata se očekuje da su tijekom studija naučili koristiti izvore literature, ispravno navoditi literaturu, citirati autore, i pisati pravni tekst u propisanoj formi. Cjeloviti prvi nacrt diplomskog rada koji ne ispunjava osnovne preduvjete pisanog rada neće biti uzet u razmatranje i biti će vraćen na doradu (više o tome u nastavku Uputa).
Diplomanti su prije predaje cjelovitog prvog nacrta diplomskog rada dužni rad samostalno provjeriti u sustavu Turnitin (https://www.pravo.unizg.hr/fakultet/knjiznica-pravnog-fakulteta/turnitin-program-za-provjeru-autenticnosti/). Diplomanti moraju osigurati da rezultati u Turnitin ne ukazuju na postotak podudarnosti teksta veći od 15%, pri čemu se navedeni postotak prvenstveno odnosi na podudarnost izvora literature koji se koriste u radu. Prilikom predaje cjelovitog prvog nacrta diplomskog rada, diplomanti su dužni dostaviti i rezultate Turnitin provjere.
Relevantni rokovi u postupku izrade i obrane diplomskog rada
Diplomanti koji očekuju kako će se obrana diplomskog rada, pod uvjetom da su ispunjeni svi potrebni uvjeti, održati u rujanskom roku, dužni su cjeloviti prvi nacrt diplomskog rada predati najkasnije do 1. lipnja.
Diplomanti koji očekuju kako će se obrana rada, pod uvjetom da su ispunjeni svi potrebni uvjeti, održati prije ljetne stanke, dužni su cjeloviti prvi nacrt diplomskog rada predati najkasnije do 1. travnja.
Za sve ostale slučajeve nužno je da se cjeloviti prvi nacrt diplomskog rada preda najmanje 2 mjeseca prije očekivanog termina obrane diplomskog rada.
Diplomanti koji imaju obvezu završetka studija u akademskoj godini u kojoj im je dodijeljen mentor, u obvezi su kontaktirati mentora na početku akademske godine odnosno u trenutku dodjele mentorstva, ali ne kasnije od 2. ožujka. U slučaju da diplomanti koji imaju obvezu završetka studija u akademskoj godini u kojoj im je dodijeljen mentor propuste na vrijeme kontaktirati mentora, mentor će otkloniti mogućnost daljnjeg mentoriranja.
Diplomanti koji imaju obvezu završetka studija u akademskoj godini u kojoj im je dodijeljen mentor, u obvezi su cjeloviti prvi nacrt diplomskog rada predati najkasnije do 1. travnja odnosno 1. svibnja ako im je dodijeljen mentor na početku ljetnog semestra. Nepoštivanje navedenog roka posljedično može dovesti do neželjene situacije nemogućnosti da se obrana diplomskog rada održi prije krajnjeg roka za završetak studija.
Redovita procedura izrade i obrane diplomskog rada
- Inicijalni kontakt sa mentorom i davanje osnovnih informacija.
- Izbor teme iz Priloga I. ovih Uputa.
- Sastanak sa mentorom u vezi odabrane teme.
- Priprema kraćeg sažetka predloženog istraživanja, popis relevantne literature koja se planira koristiti za potrebe izrade diplomskog rada, te priprema okvirnog sadržaja diplomskog rada.
- Odobrenje koncepta diplomskog rada od strane mentora.
- Istraživanje i pisanje.
- Predaja prve konačne verzije diplomskog rada koja sadrži sve potrebne cjeline i ispunjava sve formalne pretpostavke pisanog rada (više o tome na poveznici: https://www.pravo.unizg.hr/studenti/zavrsni-diplomski-rad/). Djelomični radovi se ne zaprimaju niti iščitavaju.
- Načelni rok od 30 (iznimno 45) radnih dana unutar kojeg mentor iščitava konačnu prvu verziju diplomskog rada.
- Povratne informacije mentora diplomantu, potencijalne dorade diplomskog rada (manjeg ili većeg opsega).
- Ocjena mentora da je diplomski rad spreman za obranu.
- Minimalno 2 tjedna prije same obrane rezervirano je za oformljivanje komisije za obranu diplomskog rada (u što je uključeno i vrijeme za članove komisije da iščitaju konačnu verziju diplomskog rada).
- Predaja potrebnog obrasca prije brane diplomskog rada.
- Obrana diplomskog rada i predaja potrebnog obrasca nakon obrane diplomskog rada.
Prilog I. – Teme diplomskih radova
Analiza pravnog okvira za automatizirana motorna vozila u odabranim državnim jurisdikcijama u Sjedinjenim Američkim Državama.
Analiza pravnog okvira za automatizirana motorna vozila u Saveznoj Republici Njemačkoj.
Analiza pravnog okvira za automatizirana motorna vozila u Republici Francuskoj.
Analiza pravnog okvira za automatizirana motorna vozila u Ujedinjenoj Kraljevini.
Analiza pravnog okvira za automatizirana motorna vozila u državi Izrael.
Analiza pravnog okvira za automatizirana motorna vozila u Narodnoj Republici Kini.
Analiza UNECE pravnog okvira za automatizirana motorna vozila.
Utjecaj europskog pravnog okvira za umjetnu inteligenciju na sektor transporta.
Utjecaj relevantnih međunarodnih smjernica u vezi odgovornog korištenja sustava umjetne inteligencije na sektor transporta.
Odgovornost proizvođača motornih vozila i sustava za automatizaciju vožnje u novom pravnom okviru Europske unije za neispravni proizvod.
Izvanugovorna odgovornost proizvođača i korisnika sustava za automatizaciju vožnje.
Usklađivanje sektora transporta sa Uredbom o umjetnoj inteligenciji.
Usklađivanje industrije osiguranja sa Uredbom o umjetnoj inteligenciji.
Automatizacija ugovaranja osigurateljnih proizvoda u kontekstu Uredbe o umjetnoj inteligenciji.
Utjecaj europskog pravnog okvira za umjetnu inteligenciju na industriju osiguranja.
Utjecaj relevantnih međunarodnih smjernica u vezi odgovornog korištenja sustava umjetne inteligencije na industriju osiguranja.
*Praćenje kvalitete nastave
*Znanstveni rad
Linkovi
Institucije
Časopisi, publikacije i radovi
- Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
- Pravnik
- Hrvatska pravna revija
- Pomorski zbornik
- Katalog Jadranskog zavoda
- Poredbeno pomorsko pravo = Comparative Maritime Law (1997.- do danas)
- Uporedno pomorsko pravo = Comparative Maritime Law (1989.-1996.)
- Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja (1958.-1988.)
- Narodne novine
- Informator
