22. 10. 2007. u 11:14

Predsjedništvo Akademije pravnih znanosti Hrvatske potaknuto izjavama, namjerama i zakonskim inicijativama u susjednoj Republici Sloveniji za proglašenje i uspostavu epikontinentalnog pojasa i ekološkog pojasa te države u Jadranskom moru, nadležnim državnim tijelima i javnosti u Republici Hrvatskoj upućuje svoja slijedeća stručna i znanstvena......

Predsjedništvo Akademije pravnih znanosti Hrvatske potaknuto izjavama, namjerama i zakonskim inicijativama u susjednoj Republici Sloveniji za proglašenje i uspostavu epikontinentalnog pojasa i ekološkog pojasa te države u Jadranskom moru, nadležnim državnim tijelima i javnosti u Republici Hrvatskoj upućuje svoja slijedeća stručna i znanstvena



S T A J A L I Š T A

o namjeri proglašenja epikontinentalnog pojasa i ekološkog pojasa Republike Slovenije u Jadranskom moru



1. Epikontinentalni pojas obalne države obuhvaća morsko dno i njegovo podzemlje izvan njezinoga teritorijalnog mora. Taj je pojas "prirodni produžetak kopnenog područja obalne države" koji se neposredno nadovezuje na njezino teritorijalno more. Tako se taj međunarodnopravni režim na podmorju definira u članku 76. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i u općem običajnom međunarodnom pravu. Epikontinentalni pojas nije dio područja obalne države, već ona na njemu ima samo određena suverena prava.

2. Ekološki pojas obuhvaća dio prava obalne države iz režima isključivoga gospodarskog pojasa, koji je u međunarodno pravo uveden Konvencijom o pravu mora. Gospodarski, odnosno ekološki pojas, na temelju članka 56. te Konvencije, obalna država može proglasiti na području "koje se nalazi izvan teritorijalnog mora i uz njega".

3. Uspostavljanje međunarodnopravnih režima pojedine države na moru ovisi o njezinom zemljopisnom položaju, dužini i konfiguraciji obale. Navedena načela međunarodnog prava o mogućnosti protezanja epikontinentalnog pojasa i proglašenja ekološkog pojasa, jasno pokazuju da te prostore s posebnim međunarodnopravnim režimima ne mogu imati države čije je teritorijalno more neposredno okruženo, zatvoreno, teritorijalnim morima susjednih država. Republika Slovenija ne može imati ni najmanju površinu ekološkog pojasa ili epikontinentalnog pojasa, zato što je njezino teritorijalno more zatvoreno teritorijalnim morima susjednih država, Republike Italije i Republike Hrvatske. Štoviše, bilo kakav bio mogući sadržaj budućeg sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o razgraničenju teritorijalnog mora, Republika Slovenija, u skladu s međunarodnim pravom, ne može doći do prostora koje bi mogla smatrati svojim epikontinentalnim pojasom ili na njemu proglasiti svoj ekološki (ili gospodarski) pojas.

4. Glede pozivanja Republike Slovenije na njeno pravo na navedene pojaseve u Jadranskom moru na temelju Sporazuma o razgraničenju epikontinentalnog pojasa između Italije i SFRJ iz 1968. godine kao slijednice bivše Jugoslavije, pravno je nedvojbeno da Republika Slovenija, zbog svoga zemljopisnog položaja, ne može biti slijednicom prava iz tog Sporazuma. Početna točka razgraničenja epikontinentalnog pojasa prema tom Sporazumu je, naime, pred nesporno hrvatskom obalom Istre, u visini Umaga. U toj se točci razdvajaju teritorijalna mora Talijanske Republike i Republike Hrvatske i započinje epikontinentalni pojas, čije je razgraničenje predmet tog Sporazuma. Logično je da je glede epikontinentalnog pojasa uz svoje teritorijalno more jedina slijednica SFRJ iz toga Sporazuma Republika Hrvatska.

5. Zbog toga što međunarodno pravo ne omogućuje obalnim državama da pojasevima pod svojom vlašću "preskaču" pojaseve susjednih država- a slovensko teritorijalno more, osim talijanskim, zatvoreno je i hrvatskim teritorijalnim morem- Republici Sloveniji pravno je onemogućeno da ima bilo svoj ekološki, bilo epikontinentalni pojas. Stoga, Predsjedništvo Akademije pravnih znanosti Hrvatske stručno i znanstveno utemeljeno mora zaključiti da bi Republika Slovenija mogla proglasiti svoj ekološki pojas i/ili epikontinentalni pojas jedino prisvajanjem dijela teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

6. Razumije se, da opisana pravna situacija, s obzirom na nepovoljni zemljopisni položaj Republike Slovenije, ne može i ne smije utjecati na slobodu njezinog pomorskog prometa s drugim državama.


Zagreb, 3. rujna 2005.

Predsjednik Akademije

Prof. emeritus dr.sc. Željko Horvatić
pfz
Copyright (C) 2018 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana