OPĆE INFORMACIJE O PREDMETU:
Sociologija uprave
Sociologija uprave
Studij: Građanskopravni - 9. semestar
Kaznenopravni - 9. semestar
Međunarodnopravni - 9. semestar
Pravo Europske unije - 9. semestar
Trgovačkopravni - 9. semestar
Ustavno-upravni - 9. semestar
Šifra: 61363
ECTS: 4.0
Nositelji: prof. dr. sc. Ivan Koprić
izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa
Ispitni rokovi:
  • 27. 01. 2020.
  • 10. 02. 2020.
  • 20. 04. 2020.
  • 01. 06. 2020.
  • 15. 06. 2020.
  • 29. 06. 2020.
  • 31. 08. 2020.
  • 14. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Sociologija uprave Građanskopravni - 9. semestar
Kaznenopravni - 9. semestar
Međunarodnopravni - 9. semestar
Pravo Europske unije - 9. semestar
Trgovačkopravni - 9. semestar
Ustavno-upravni - 9. semestar
4.0 61363
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Ivan Koprić

Petkom od 13:30-15:00h

Ćirilometodska 4, soba soba 28/I. kat
izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa

do siječnja 2020 putem e-maila

Ćirilometodska 4, soba 32
Literatura
Koprić, I; Struktura i komuniciranje u upravnim organizacijama; Pravni fakultet u Zagrebu (1999), str. 7-60, 87-150, 204-322
Pusić E.; Upravne organizacije: interakcija - struktura - interes; Zagreb: Društveno veleučilište (2005), str. 241-324 (Upravne organizacije i javni interes)
Pusić E.; Država i državna uprava; Zagreb: Pravni fakultet (2007), str. 214.-286
Pusić E.; Javna uprava i društvena teorija; Zagreb: Društveno veleučilište, Pravni fakultet (2007), str. 68-100
Kregar J.; Sociologija uprave; Pravni fakultet u Zagrebu (2014), str. odabrana poglavlja
Koprić I.; Javna uprava: nastavni materijali; Društveno veleučilište u Zagrebu i Pravni fakultet u Zagrebu (2006), str. 111-133(službenici), 137-158(reforme
Opis predmeta
Razvoj sociologije uprave
Pojava sociologije uprave i njezino mjesto u sustavu upravnih znanosti. Specifičnosti sociologije uprave i njezin odnos prema općoj sociologiji. Odnos sociologije uprave, političke sociologije i sociologije prava.
Teorija birokracije Maxa Webera. Klasična škola upravne tehnike. Škola "ljudskih odnosa" (human relations). Funkcionalistička kritika Weberovog birokratskog modela (disfunkcije birokracije). Kritika racionalnosti organizacije. Moderne perspektive u sociologiji uprave: teorija odlučivanja, teorija moći i dominacije, teorija razmjene, kibernetska teorija, teorija sustava. Postmoderni teorijski pristupi: teorija komunikacija, kulturološki pristup, institucionalni i neoinstitucionalni pristup, neoevolucionizam, teorija determinističkog kaosa, feministički pristup, etc.

Upravna organizacija kao socijalni sustav
Pojedinac u organizaciji. Ponašanje, uloga, sukob uloga. Motivi, potrebe, interesi, vrijednosti. Teorije motivacije i motivacijski modeli.
Grupno ponašanje u organizaciji. Individualni motivi i grupni ciljevi. Kohezija i kontrola u grupi. Komunikacije u malim grupama. Vođenje i stilovi vodstva u grupi. Participacija i produktivnost u grupi.
Organizacijska struktura. Formalna i neformalna struktura. Utjecaj veličine, tehnologije, okoline, kulture i komunikacija na strukturu organizacije. Disfunkcije hijerarhijske strukture. Teorija razvoja kooperativnih odnosa. Novi strukturni oblici.
Moć u organizaciji. Pojam utjecaja, moći i vlasti. Temelji i vrste moći. Intenzitet, područje i opseg moći. Kontrola neizvjesnosti kao izvor moći u organizaciji. Istraživanje moći u organizaciji.
Sukob u organizaciji. Pojam i vrste sukoba. Različiti pogledi na sukobe. Sukob i suradnja. Načini rješavanja sukoba. Suvremeni teorijski modeli i empirijska istraživanja sukoba.
Odlučivanje u organizaciji. Pojam i vrste odlučivanja. Klasični model odlučivanja i njegova kritika. Formalizirani postupci odlučivanja. Suvremeni deskriptivni modeli odlučivanja.
Komunikacije u organizaciji. Komunikacijski kanali. Komunikacijski sustav i komunikacijska mreža. Osobine komunikacijske mreže. Komunikacijski stilovi i praksa. Komuniciranje i moć. Komuniciranje i upravljanje. Komunikacije i menadžment.
Organizacijska kultura. Tipovi organizacijske kulture. Organizacijska kultura i komunikacije. Organizacijska kultura i javni menadžment.
Vođenje u organizaciji. Teorijska podloga menadžmenta. Menadžment u javnoj upravi. Funkcije, uloge i stilovi menadžera.
Diferencijacija i pluralizam pristupa proučavanju upravnih organizacija. Pluralizam pristupa kao teorijska i praktična prednost.

Javna uprava u društvenoj okolini
Odnos javne uprave i građana. Razvoj odnosa uprave i građana. Diferencijacija uloge građana prema upravi (podanik, izvor vlasti, korisnik, suradnik, konzument javnih usluga). Javnost uprave. Doktrina "javnih odnosa" (public relations) i njezina primjena u javnoj upravi (glasnogovorništvo kao nova upravna funkcija, uprava i mediji, etc.). Participacija građana u radu, koncipiranju javnih politika i upravnim odlukama. Organiziranost građana u odnosima s javnom upravom. Civilno društvo. Javna percepcija i javno mnijenje o državnoj upravi, javnim službama i lokalnoj samoupravi.
Uprava u lokalnoj zajednici. Pojam lokalne zajednice. Lokalne identifikacije i lokalna samouprava. Urbanizacija i uprava (proces stratifikacije i segmentalizacije). Utjecaj urbanizacije na decentralizaciju. Regionalizam, regionalizacija i više-stupanjsko upravljanje.
Uloga uprave u političkom sustavu. Vladajuće političke grupe i javna uprava. Odnos političkih stranaka i uprave. Politička patronaža. Uprava kao politički plijen. Javna uprava u demokratskom političkom sustavu. Uprava kao oslonac nedemokratske vlasti. Politički nadzor uprave.
Upravna služba kao profesija. Tijek procesa profesionalizacije u upravi. Depolitizacija i profesionalizacija. Opći upravni službenici i upravne specijalnosti. Upravni generalisti i javni menadžeri. Upravno obrazovanje i njegove promjene. Promjene kvalifikacijske i strukovne strukture javnih službenika. Vrijednosti u upravi i službenička etika. Sukob interesa. Problem korupcije. Etički kodeksi i drugi anti-korupcijski mehanizmi.
Uprava i društvena stratifikacija. Shvaćanje upravne službe kao povlastice. Nastojanje prema općoj dostupnosti javnih službi. Ublažavanje specifičnosti službeničkoga prava u odnosu na opće radno pravo. Društveno porijeklo službenika: upravni službenici kao društvena skupina.
Spolna struktura javnih službenika - razvojni trendovi i shvaćanja. Ravnopravnost spolova. Feminizam i feminizacija uprave. Promjena spolne strukture i promjena vrijednosti i kulture u upravi.
Uprava i nacionalne identifikacije. Nacionalna pripadnost službenika u višenacionalnim državama. Uprava i zaštita etničkih manjina. Lokalna samouprava i nacionalne manjine. Manjinska samouprava.
Euro-integracija i javna uprava. Promjena uloge nacionalne uprave uslijed euro-integracije. Europski upravni prostor i europski upravni standardi. Europski javni službenici. Europeizacija uprave i promjene u dostupnosti, nacionalnom porijeklu i profilu domaćih upravnih službenika. Euro-integracija i upravne reforme (reforme državne uprave i javnih službi, harmonizacija lokalne samouprave, jačanje regionalnih jedinica, itd.).
Uprava i ekonomija. Međusobna uvjetovanost ekonomskog i upravnog razvoja. Teorije modernizacije.
Uprava kao kulturni fenomen. Pojam i tipovi kulture. Vrijednosna i instrumentalna racionalnost upravnog djelovanja. Birokracija, inovacija i poduzetništvo. Javni menadžment. Uprava u uvjetima multikulturalnosti postindustrijskog društva.
Ispitni rokovi
27. 01. 2020.
10. 02. 2020.
20. 04. 2020.
01. 06. 2020.
15. 06. 2020.
29. 06. 2020.
31. 08. 2020.
14. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
1. Opisati razvoj teorije organizacije i identificirati temeljne teorijske pristupe organizaciji
2. Objasniti koncept birokracije i birokratskih disfunkcija
3. Identificirati temeljne društvene promjene koje utjeĉu na upravu i njihov odraz u novim vrijednostima, upravnim doktrinama i reformama
4. Objasniti strukturu organizacije, posebice njezine tipove, faktore utjecaja, kooperativne odnose i nove strukturne oblike
5. Opisati fenomen organizacijskog komuniciranja i vrste organizacijske kulture
6. Opisati i objasniti ulogu etike u upravi te profesionalizma sluţbenika na funkcioniranje
upravne organizacije
7. Definirati i objasniti odnose graĊana i uprave
A. b. Primjena
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
1. Interpretirati postavke razliĉitih pravaca teorije organizacije i koncept birokracije
2. Demonstrirati primjenu nauĉenih spoznaja o razliĉitim organizacijskim varijablama na
primjerima.
3. Izabrati i primijeniti teorijske postavke o organizacijskom komuniciranju, organizacijskoj kulturi, i strukturi
4. Demonstrirati i praktiĉno primijeniti nauĉena teorijska znanja na rješavanje problema upravi.
A. c. Analiza
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
1. Razlikovati osnovne pravce i pristupe prouĉavanju organizacija.2. Analizirati temeljne društvene promjene koje utjeĉu na upravu i njihov odraz u novim
vrijednostima, upravnim doktrinama i reformama te odnosu graĊana i uprave
3. Objasniti i interpretirati ulogu regulacije i prava kao instrumente uprave i kao faktore utjecaja na upravu te objasniti ulogu politiĉkog vodstva na upravne organizacije
4. Prepoznati i interpretirati specifiĉne vrijednosti i modalitete razvoja u javnoj upravi u
tranzicijskim zemljama
5. Povezati organizacijske varijable i analizirati njihovu meĊuovisnost.
A. d. Sinteza
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
1. Osmisliti primjere poloţaja i djelovanja pojedinca i grupa u organizaciji.
2. Formulirati elemente organizacijske strukture prikladne za ostvarivanje odreĊenih
organizacijskih ciljeva.
3. Pripremiti teze o meĊusobnoj uvjetovanosti razliĉitih organizacijskih varijabli.
A. e. Vrednovanje
Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
1. Preispitati temeljne postavke razliĉitih pravaca izuĉavanja organizacije.
2. Vrednovati ulogu prava u upravi
3. Ocijeniti i usporediti ulogu pojedinih organizacijskih varijabli na upravne organizacije
4. Vrednovati vrijednosne aspekte javne uprave i preporuĉiti njihovu primjenu u konkretnim sluĉajevima

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:
1. javno prezentirati usvojene ishode uĉenja;
2. aktivno pratiti i analizirati razvoj pojedinih socioloških fenomena u upravi
(profesionalizacija, etika, kultura, vrijednosti, vodstvo, itd.)
3. primjereno prezentirati i izlagati vlastite stavove i uvjerenja o razliĉitim organizacijskim
varijablama i njihovim implikacijama na konkretne organizacije.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Znanje se provjerava na usmenom ispitu i pisanom radu.
1. Usmeni ispit
Usmeni ispit se sastoji se od provjere primjene temeljnih pojmova i fenomena sociologije uprave na konkretne organizacije, analize, sinteze i vrednovanja steĉenih znanja (ishodi uĉenja A. a. – A. e.).
2. Pisani rad Pisani rad se sastoji od definiranja, kategorizacije i objašnjenja temeljnih pojmova i fenomena sociologije uprave, prepoznavanja i grupiranja uvjetujućih pojava u organizaciji (ishodi uĉenja A. a. - A. c.).