Kolokvij iz Upravnog prava

Katedra za upravno pravo omogućava studentima da kolokviraju određeni dio gradiva na pisanom kolokviju tijekom svake akademske godine. Pravo izlaska na kolokvij imaju svi redoviti i izvanredni studenti koji do sada nisu izlazili na ispit iz kolegija Upravno pravo, niti na kolokvij u prijašnjim akademskim godinama te koji zadovolje uvjet dolaska na predavanja od 75% od predviđenih termina nastave u akademskoj godini u kojoj se održava kolokvij. Oni studenti koji zadovolje navedene uvjete i izađu na kolokvij te postignu pozitivnu ocjenu imaju pravo na oslobođenje od kolokviranog dijela gradiva i na pisanom dijelu ispita (tri pitanja od deset) i na usmenom dijelu ispita.

Ukoliko student/ica postigne ocjenu dovoljan, na pisanom dijelu ispita ima početnih 6 bodova, ukoliko postigne ocjenu dobar, ima 9 bodova, ukoliko postigne ocjenu vrlo dobar ima 12 bodova i ukoliko postigne ocjenu izvrstan ima početnih 15 bodova na ispitu. Dakako, nije obvezatno iskoristiti pravo na oslobođenje dijela gradiva, pa studenti koji su kolokvirali, u slučaju da nisu zadovoljni ocjenom i smatraju da mogu bolje, mogu pisati cijeli ispit, ali tada i usmeno odgovaraju čitavo gradivo.

Pravo na oslobođenje od kolokviranog dijela gradiva ima vremenski rok i to do roka u studenom (uključujući i taj rok) iduće akademske godine u odnosu na onu u kojoj je kolokvij polagan, a može se iskoristiti do tri puta (ne vrijedi na komisijskom ispitu).

Gradivo kolokvija obuhvaća sljedeće cjeline: glave 4., 5., 6., 9. i 17. iz udžbenika Borković Ivo, Upravno pravo, Narodne novine, Zagreb 2002., kao i Zakon o hrvatskom državljanstvu, Zakon o pučkom pravobranitelju i Zakon o pravu na pristup informacijama.

Redoviti studenti ne mogu pohađati predavanja za izvanredne studente i na taj način ostvariti uvjet za izlazak na kolokvij, iako vrijedi obrnuto (izvanredni studenti mogu pohađati predavanja za redovne studente i tako ostvariti uvjet za izlazak na kolokvij). Razlog za to je sljedeći: redoviti studenti imaju, izvedbenim planom studija, propisanu dvostruku satnicu u odnosu na izvanredne studente, pa bi dopuštanje da pohađanjem predavanja za izvanredne studente ostvare uvjet za izlazak na kolokvij bilo diskriminatorno prema svim ostalim redovnim studentima koji redovito pohađaju predavanja. Izvanrednim studentima se omogućilo pohađanje predavanja za redovne studente (i na taj način ostvarivanje uvjeta za kolokvij) jer tako ostvaruju dvostruku obvezu u odnosu na onu koja im je propisana.