Šime Đodan

Ekonomski pisac i političar (Rodaljice kraj Benkovca, 27.XII.1927 - Dubrovnik, 02.X.2007). Za vrijeme okupacije prekida školovanje jer mu otac ne dozvoljava da primi svjedodžbu na talijanskom jeziku. Od 1943. surađuje sa NOP-om a 1944. stupa u operativne jedinice NOV i POJ gdje ostaje do kraja rata. U ratu je više puta ranjavan. Vršio je dužnost zapovjednika voda i komesara čete. God. 1949. završio vojno-političko učilište u Beogradu, a 1953. Višu vojnu akademiju artiljerijskog smjera u Ćupriji. Kao poručnik službovao u JRM 1944-56. te u međuvremenu polazio i završio više razrede gimnazije u Zagrebu i Banjoj Luci (1955). God. 1960. diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1961, po završetku tri postdiplomska studija iz ekonomskih znanosti, izabran za asistenta u odsjeku za ekonomske znanosti toga fakulteta. Specijalizirao se iz područja ekonomskih znanosti 1963. na Sveučilištu u Hagu, potom 1965. doktorirao temom Zakon vrijednosti u sovjetsko: ekonomskoj teoriji. 1966. obranio habilitacijski rad te 1967. bio izabran za docenta pri katedri za političku ekonomiju na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Kao izvanredni profesor 1969. na Fakultetu političkih nauka honorarno je predavao predmete suvremeni komparativni ekonomski sistemi i međunarodni ekonomski odnosi, a na Filozofskom fakultetu jugoslavenski privredni sistem. O prilikama u našem gospodarstvu i novom gospodarskom tržišnom modelu držao je predavanja na sveučilištima u Salzburgu, Frankfurtu, Hagu, Kijevu, Moskvi, Lenjingradu i Krakovu te u Sjevernoj Americi i Australiji. Uz znanstveno-istraživački rad, Đodan se ističe kao ekonomski pisac mnogobrojnih knjiga i studija. U središtu su njegova znanstvenoistraživačkoga rada zakon vrijednosti, odnos tržišta i plana te racionalni gospodarski razvoj. Kao vanjski savjetnik Zavoda za plan SRH bavio se i regionalnim ekonomskim razvojem SFRJ i SRH. Kada su 21. sjednicom Predsjedništva SKJ u Karađordevu 1971. prekinuli demokratski procesi u Hrvatskoj, Đodan je u siječnju 1972. uhićen i pod optužbom da je od 1963. djelovao kao ideolog »hrvatskog masovnog pokreta« osuđen na šest godina robije. Kao znanstveni savjetnik zaposlio se 1984. u Institutu za financije Sveučilišta u Zagrebu (do 1990) God. 1990. ponovno je izabran za docenta, a 1992. za redovitog profesora političke ekonomije na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Na izborima za Sabor Republike Hrvatske 1990. izabran na listi HDZ-a te bio predsjednik saborskog Odbora za budžet i financije, predsjednik Ekonomskog savjeta Republike Hrvatske i predsjednik Upravnog odbora SDK. God. 1991/92. obnašao i funkciju potpredsjednika Matice hrvatske. Ponovno je 1992. izabran za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske. Predsjednik je saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav i član Predsjedništva središnjice HDZ-a. God. 1993. promaknut je u čin pričuvnoga general-bojnika.


Copyright (C) 2018 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana