UVOD U TEORIJU PRAVA:
Repozitorij
Repozitorij je prazan
Uvod u teoriju prava
Studij: Socijalni rad - 1. semestar
Šifra: 187414
ECTS: 4.0
Nositelji: izv. prof. dr. sc. Luka Burazin
izv. prof. dr. sc. Vanja-Ivan Savić
doc. dr. sc. Mario Krešić
doc. dr. sc. Barbara Preložnjak
Ispitni rokovi:
  • 15. 11. 2019.
  • 31. 01. 2020.
  • 14. 02. 2020.
  • 24. 04. 2020.
  • 05. 06. 2020.
  • 19. 06. 2020.
  • 03. 07. 2020.
  • 04. 09. 2020.
  • 18. 09. 2020.
Prijava ispita: Studomat
Osnovni podaci
Uvod u teoriju prava Socijalni rad - 1. semestar
4.0 187414
Nositelj Konzultacije Lokacija
izv. prof. dr. sc. Luka Burazin

Ponedjeljkom od 10:00 do 11:30. Tijekom listopada 2019. utorkom od 10:00 do 11:30.

Trg Republike Hrvatske 14, soba 47
izv. prof. dr. sc. Vanja-Ivan Savić

 

utorkom u 11,00 sati

 

Gundulićeva 10, soba 18
doc. dr. sc. Mario Krešić

srijedom u 10:00 h.

Dana 13.11. konzultacije će se održati od 11:00

 

 

Trg Republike Hrvatske 3, soba 303
doc. dr. sc. Barbara Preložnjak

utorkom u 12,00 sati

Do 10. 12. 2019. konzultacije će se održavati i petkom u 12:15.

 

 

Trg Republike Hrvatske 3, soba 303
Literatura
Riccardo Guastini; Sintaksa prava; Naklada Breza (2018)
Luka Burazin, Mario Krešić, Ivana Tucak; Priručnik za teoriju prava - praktični dio; Naklada Breza (2018)
Opis predmeta
Ispitni rokovi
15. 11. 2019.
31. 01. 2020.
14. 02. 2020.
24. 04. 2020.
05. 06. 2020.
19. 06. 2020.
03. 07. 2020.
04. 09. 2020.
18. 09. 2020.
Detaljne informacije
Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

Prvi dio: Jezik, norme, pravo

  1. označiti i opisati različite uporabe riječi “pravo“
  2. imenovati i definirati vrste morala;
  3. navesti i objasniti zajednička i razlikovna obilježja prava i morala;
  4. pokazati i obrazložiti moguće pojmovne i činjenične odnose prava i morala;
  5. definirati pojam pravne norme u užem smislu i objasniti njezina obilježja;
  6. objasniti i ilustrirati razliku između normi i rješidbi;
  7. imenovati, definirati i prepoznati različite vrste normi u općenitom smislu;
  8. objasniti povezanost normi u općenitom smislu i normi u užem smislu;
  9. definirati utemeljujuće norme, metanorme, primarne i sekundarne norme te formulirane i neizražene norme te za svaku vrstu dati primjer;
  10. definirati i grupirati norme o ponašanju te dati primjere za njih;
  11. imenovati deontičke načine i objasniti značenje deontičkih izraza;
  12. izdvojiti osnovne logičke odnose između deontičkih izraza;
  13. navesti i objasniti funkcije zapovjednih i dopuštajućih normi u normativnim sustavima;
  14. opisati logičke odnose između zapovjednih i sankcionirajućih normi;
  15. definirati pojam načela te opisati i rastumačiti glavne značajke načela;
  16. navesti različite vrste načela i dati primjere za njih;
  17. imenovati, definirati i objasniti osnovne subjektivne pravne položaje i dati primjere za svaki od njih;
  18. definirati pojam pravnog odnosa i grupirati pravne odnose u osnovne tipove;
  19. označiti i identificirati različita značenja iskaza o pravima;
  20. opisati subjektivno pravo kao slobodu, otpornost, zahtjev i vlast i dati primjer za svaki od navedenih položaja;
  21. objasniti pojam subjektivnog prava kao složenog položaja i dati primjer za njega;
  22. objasniti pojmove prava “drugog stupnja“ i prava kao zaštićenog subjektivnog položaja i dati za njih primjere;
  23. razlikovati subjektivna prava prema njihovu izvoru;
  24. razlikovati temeljna prava prema njihov sadržaju i nositeljstvu;

 

Drugi dio: Pravna dinamika

  1. objasniti norme o proizvodnji prava, imenovati i definirati njihove vrste te dati za njih primjere;
  2. definirati i objasniti pojam pravnog izvora;
  3. definirati i objasniti izvorne i izvedene izvore te izvorne i izvedene norme;
  4. definirati, objasniti i razlikovati normativne akte i normativne činjenice;
  5. definirati i objasniti pojam običaja;
  6. objasniti načelo efektivnosti;
  7. objasniti shvaćanje o zakonu kao primarnom i vrhovnom izvoru prava;
  8. definirati i prepoznati zakon u formalnom i materijalnom smislu;
  9. definirati i objasniti načelo zakonitosti i njegove izraze s obzirom na različite državne vlasti;
  10. prepoznati proces smanjivanja uloge zakona kao povlaštenog izvora prava i izvijestiti o njemu;

 

Treći dio: Ustav i ustavotvorna vlast

  1. navesti i objasniti četiri osnovna značenja izraza “ustav“;
  2. opisati razlikovanje ustava u formalnom i materijalnom smislu;
  3. definirati pojmove ustavne materije i materijalno ustavnih normi;
  4. izdvojiti osnovne vrste ustavnih normi, dati za njih primjere i prepoznati ih;
  5. opisati dvije tehnike ograničavanja vlasti;
  6. opisati dva modela ustava;
  7. objasniti zašto se ustav smatra izvorom prava;
  8. definirati i razlikovati utemeljujuću i utemeljenu vlast;
  9. imenovati različite vrste ustava prema njihovu obliku, načinu donošenja, sadržaju i načinu mijenjanja;
  10. opisati vrste ustava prema načinu njihova mijenjanja i obrazložiti kvantitativni karakter krutosti ustava;
  11. rastumačiti pojam zajamčenosti ustava te opisati i razlikovati tri vrste sudskog jamstva ustava;
  12. objasniti pojam poustavljenja pravnog poretka i imenovati uvjete poustavljenja;
  13. imenovati, opisati, objasniti i prepoznati pet aspekata poustavljenja pravnog poretka;

 

Četvrti dio: Arhitektura pravnog poretka

  1. objasniti pojmove pravnog poretka kao skupa normi i kao skupa institucija;
  2. objasniti teze da je pravni poredak vrijednosno suvisla i logički dosljedna cjelina te raspravljati o njima;
  3. imenovati, opisati, objasniti i identificirati različite vrste normativnih hijerarhija;
  4. objasniti odnos između različitih vrsta normativnih hijerarhija i valjanosti;
  5. objasniti zašto se ustav smatra najvišim izvorom pravnog poretka;
  6. definirati i objasniti pojmove valjanosti, postojanja i sposobnosti djelovanja norme;
  7. objasniti vremensku dimenziju sposobnosti djelovanja norme;
  8. razlikovati poništenje i ukidanje norme;
  9. definirati i objasniti pojmove pogrešnosti, nevaljanosti i nepostojanja norme;
  10. objasniti i razlikovati valjanost i nevaljanost kao svojstva akata, odredbi i normi;
  11. objasniti problem “vrhovne“ norme pravnog poretka;
  12. objasniti dva shvaćanja o identitetu pravnog poretka;
  13. objasniti pojam složenosti pravnog poretka i opisati temeljne vrste pravnih poredaka s obzirom na stupanj njihove složenosti;
  14. objasniti sinkronijsku i dijakronijsku dimenziju pravnog poretka;
  15. objasniti statičku i dinamičku dimenziju pravnog poretka;
  16. definirati centraliziran i decentraliziran pravni poredak i dati primjer za svaki;
  17. opisati moguće odnose između pravnih poredaka;
  18. objasniti pojam antinomije te imenovati, definirati i prepoznati različite vrste antinomija;
  19. objasniti odnos između antinomija i tumačenja;
  20. imenovati, opisati i objasniti različite načine rješavanja antinomija te izabrati odgovarajući način u predočenom slučaju;
  21. opisati i objasniti dvije inačice kriterija specijalnosti;
  22. opisati vremenske dimenzije pripadanja, valjanosti, primjenljivosti i sposobnosti djelovanja normi;
  23. definirati unatražnodjelujuće, produljenodjelujuće i prijelazne norme;
  24. objasniti unatražno djelovanje norme i dvije vrste unatražnodjelujućih normi;

 

Peti dio: Od pravnog poretka do države

  1. definirati i objasniti pojam države te izdvojiti bitna obilježja države;
  2. imenovati, opisati i razlikovati vrste država s obzirom na način proizvodnje, sadržaj i opseg njihovih pravnih poredaka
  3. definirati pojam pravne države;
  4. definirati dva značenja izraza “državna vlast“;
  5. imenovati, opisati i objasniti različite državne funkcije;
  6. opisati dvije tehnike ustrojstva vlasti, objasniti njihove implikacije, usporediti ih te ih upotrijebiti kao modele za prepoznavanje zbiljskih odnosa državnih vlasti u konkretnom pravnom poretku;
  7. objasniti odnos institucije ustavnog sudovanja i načela zakonitosti;
  8. objasniti odnos institucije ustavnog sudovanja i dviju tehnika ustrojstva vlasti;
  9. objasniti tezu o “antidemokratskom“ karakteru ustavnog sudovanja;
  10. opisati i razlikovati sudske i zakonodavne značajke funkcije ustavnog sudovanja;
  11. objasniti problem pojma suverenosti i rastumačiti njegovo značenje u kontekstu ustavnog i međunarodnog prava;
  12. objasniti problem pravnih ograničenja suverena;
  13. objasniti problem monizma i dualizma u ustavnom pravu, imenovati i definirati različite vrste ustava s obzirom na primjenljivost međunarodnog prava u unutranjem poretku i objasniti moguće odnose materijalne hijerarhije između međunarodnog i unutarnjeg prava;
  14. objasniti problem dualizma i monizma u međunarodnom pravu;

 

Šesti dio: Tumačenje (i šire)

  1. definirati različita značenja izraza “tumačenje“;
  2. opisati, objasniti i prepoznati tumačenja “in abstracto“ i “in concreto“;
  3. opisati, objasniti i prepoznati spoznajno, odlučujuće i stvaralačko tumačenje;
  4. objasniti pojam neodređenosti prava;
  5. objasniti pojam višeznačnosti normativnih tekstova;
  6. objasniti razlikovanje normi i odredbi;
  7. imenovati i objasniti izvore višeznačnosti normativnih tekstova;
  8. objasniti pojam nejasnosti normi;
  9. imenovati, opisati, objasniti i prepoznati različite vrste pravnih praznina;
  10. objasniti odnos normativnih praznina i tumačenja;
  11. objasniti tezu da je pravo konačan skup normi i raspravljati o njoj;
  12. objasniti dogmu o potpunosti i njezinu vezu s doktrinom pravne države;
  13. imenovati različite radnje pravnog konstruiranja;
  14. objasniti pojam neizražene norme i opisati načine izvođenja neizraženih normi;
  15. definirati, opisati i objasniti pojam konkretiziranja načela;
  16. definirati i objasniti pojam primjene prava;
  17. objasniti odnos pravosuđenja, načela zakonitosti i obrazloženosti sudskih odluka;
  18. opisati i objasniti dvije razine sudačkog rasuđivanja;
  19. opisati i objasniti materijalno i formalno razlikovanje zakonodavstva i pravosuđenja i o njemu raspravljati;
  20. opisati i objasniti pojmove zakonodavnog i pravosudnog rezervata i o njima raspravljati;
Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će steći:

  1. sposobnost identificiranja i sažimanja ključnih činjenica i elemenata;
  2. sposobnost apstraktnog mišljenja;
  3. sposobnost sustavnog i smislenog argumentiranja stajališta;
  4. sposobnost pravnog rasuđivanja;
  5. sposobnost prepoznavanja problema;
  6. sposobnost primjene znanja u praktičnim situacijama.
Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Ishodi učenja provjeravaju se pismenim i usmenim putem.

Obavijesti