Pojam izvanrednih stanja predstavlja neodvojivi dio opće materije ustavnog prava, što se ponajprije očituje u dvije osnovne ustavno-pravne posljedice koje nastaju kao rezultat nastupanja kriznih okolnosti: s jedne strane, u izvanrednoj alokaciji ovlasti između različitih ustavnih institucija, koju uobičajeno karakterizira koncentracija ovlasti na strani izvršne vlasti te određeno samo-ograničavanje u djelovanju predstavničkih i sudbenih tijela (pojam poremećaja nadležnosti, odnosno posebna krizna definicija primjene načela diobe vlasti); s druge strane, u potrebi ograničenja ustavno zajamčenih temeljnih prava i sloboda. U tome se ujedno očituje i temeljni značaj izvanrednih stanja za opću poziciju ideje konstitucionalizma: u svojem ekstremnom obliku, nastupanje izvanrednih stanja definira se kao tzv. “stanje izuzetka” u kojem dolazi do određene suspenzije (parcijalne ili potpune) redovitog ustava. Razlozi koji dovode do toga, kriteriji ustavno-pravno prihvatljivog postupanja tijekom trajanja krize (uz definiranje titulara izvanrednog stanja te njegovog odnosa prema ostalim akterima), kao i ciljevi koji se nastoje ostvariti provođenjem izvanrednih mjera (normativni cilj očuvanja postojećeg poretka, odnosno problem restauracije ustava koji je vrijedio prije nastupanja krize), sastavni su elementi posebne teorije o “stanju izuzetka”. Izvanredna stanja svakako čine i sastavni dio prakse konstitucionalizma (npr. Rat protiv terorizma; pandemija COVID-19). Ta praksa, kao i njoj pripadajuća doktrina, međutim, nije isključivi fenomen suvremenog doba. U sasvim artikuliranom obliku, osnove ove problematike definirane su najkasnije već u vrijeme Rimske republike (institucija diktatora), a potom se postupno dalje razvijaju kroz različite klasične (prvenstveno francuski institut opsadnog stanja te anglo-američki institut ratnog prava, a potom i praksa krizne delegacije ovlasti, kao i specijalno zakonodavstvo), sve do suvremenih modela (posebna ustavno-pravna regulacija, specijalno krizno zakonodavstvo). Na ovom kolegiju nudi se pregled temeljnih pitanja klasičnog i suvremenog shvaćanja izvanrednih stanja. Na razini pozitivne analize, studenti stječu znanja o konceptu, ustavnoj poziciji i posljedicama komparativnih instituta (primjeri SAD-a, SR Njemačke, Fracuske itd.). Istovremeno, na razini pozitivne analize, studenti su upućeni na razmatranje sudske prakse u području izvanrednih stanja. Na razini teorijske analize, studenti izučavaju postupan razvoj teorija izvanrednih stanja.
Izvanredna stanja u komparativnom ustavnom pravu
Izvanredna stanja u komparativnom ustavnom pravu
Ishodi učenja
Razlikovati temeljne pojmove i institucije izvanrednih stanja u komparativnom ustavnom pravu
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
Identificirati povijesne, političke, ekonomske, europske, međunarodne
odnosno druge društvene čimbenike mjerodavne za stvaranje i primjenu
prava.
Definirati osnovne pojmove i institute te temeljne doktrine i načela
pojedinih grana prava.
Vrednovati pravne institute i načela u njihovoj razvojnoj dimenziji i u
odnosu prema suvremenom pravnom sustavu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Razumijevanje
-
VJEŠTINE
Kritičko vrednovanje
Kreativno mišljenje -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne jedinice:
Pojam izvanrednih stanja:
– rimski institut diktatora
– opsadno stanje
– ratno pravo
– suvremena ustavnopravna regulacija izvanrednih stanja -
NASTAVNE METODE
Predavanje, vođena diskusija, studentska debata, samostalno čitanje
literature.
Interpretirati opće učinke primjene instituta izvanrednih stanja u komparativnom ustavnom pravu
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
Klasificirati i protumačiti normativni okvir mjerodavan u pojedinoj grani
prava.
Objasniti institute materijalnog i postupovnog prava.
Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske
uključujući i komparativnu perspektivu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Primjena
-
VJEŠTINE
Kritičko vrednovanje
Kreativno mišljenje
Istraživačke vještine -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne jedinice:
Ustavnopravne posljedice izvanrednih stanja:
– koncentracija ustavnih ovlasti u horizontalnom i vertikalnom
obliku
– ograničenja ljudskih prava i temeljnih sloboda -
NASTAVNE METODE
Predavanje, vođena diskusija, studentska debata, samostalno čitanje
literature.
Debatirati o normativnom značaju i aktualnostima primjene klasičnih i suvremenih teorija izvanrednih stanja
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
Identificirati povijesne, političke, ekonomske, europske, međunarodne
odnosno druge društvene čimbenike mjerodavne za stvaranje i primjenu
prava.
Definirati osnovne pojmove i institute te temeljne doktrine i načela
pojedinih grana prava.
Vrednovati pravne institute i načela u njihovoj razvojnoj dimenziji i u
odnosu prema suvremenom pravnom sustavu. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Analiza
-
VJEŠTINE
Kritičko vrednovanje
Kreativno mišljenje
Istraživačke vještine -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne jedinice:
Klasična i suvremena teorija izvanrednih stanja:
– J. Locke (pojam „prerogative“)
– C. Schmitt (stanje „izuzetka“)
– C. L. Rossiter i C. J. Friedrich (koncept „ustavne diktature“)
– suvremene poredbene teorije izvanrednih stanja -
NASTAVNE METODE
Predavanje, vođena diskusija, rad na tekstu, studentska debata,
samostalno čitanje literature.
Usporediti komparativnu ustavnopravnu regulaciju izvanrednih stanja u okolnostima modernih kriza
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
Klasificirati i protumačiti normativni okvir mjerodavan u pojedinoj grani
prava.
Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske
uključujući i komparativnu perspektivu.
Objasniti institute materijalnog i postupovnog prava. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Vrednovanje
-
VJEŠTINE
Kritičko vrednovanje
Kreativno mišljenje
Istraživačke vještine
Sposobnost rješavanja problema
Sposobnost primjene znanja u praksi -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne jedinice:
Suvremeni pojam izvanrednih stanja u pozitivnom poredbenom ustavnom
pravu (Sjedinjene Američke Države; Francuska; Savezna Republika
Njemačka; ostale države, Republika Hrvatska):
– “Rat protiv terorizma”
– velike prirodne nepogode (primjer pandemije) -
NASTAVNE METODE
Predavanje, vođena diskusija, demonstracija praktičnog zadatka, rad na
tekstu, studentska debata, samostalno čitanje literature.
Objasniti učinak (ustavno)sudske prakse u okolnostima suvremenih izvanrednih stanja u komparativnoj perspektivi
-
DOPRINOSI OSTVARENJU ISHODA UČENJA NA RAZINI STUDIJSKOG PROGRAMA
Objasniti institute materijalnog i postupovnog prava.
Analizirati različite aspekte pravnog uređenja Republike Hrvatske
uključujući i komparativnu perspektivu.
Analizirati relevantnu sudsku praksu.
Predložiti rješenje pravnog problema s ciljem izrade pravnog mišljenja.
Provesti empirijska odnosno pravna i interdisciplinarna istraživanja. -
KOGNITIVNO PODRUČJE ZNANJA I RAZUMIJEVANJA
Stvaranje/sinteza
-
VJEŠTINE
Kritičko vrednovanje
Kreativno mišljenje
Istraživačke vještine
Sposobnost rješavanja problema
Sposobnost primjene znanja u praksi -
SADRŽAJ UČENJA
Nastavne jedinice:
Odabrana poredbena (ustavno)sudska praksa u području izvanrednih
stanja:
– Sjedinjene Američke Države
– Francuska
– Savezna Republika Njemačka
– ostale države
– Republika Hrvatska -
NASTAVNE METODE
Predavanje, vođena diskusija, demonstracija praktičnog zadatka, rad na
tekstu, studentska debata, samostalno čitanje literature.