rEUsilience (Risks, Resources and Inequalities: Increasing Resilience in European Families) je trogodišnji međunarodni istraživački projekt kojem je glavni cilj odgovoriti na dva središnja pitanja:

  • Koji su izazovi i poteškoće s kojima se obitelji susreću kao posljedica sve većih promjena na tržištu rada i na koje ih načine pokušavaju savladati?
  • Kako im u tome pomažu (ili odmažu) socijalne politike?

Kroz odgovore na ova pitanja, projekt želi utvrditi što sve čini obitelji otpornijima (engleski: resilient), a što otežava ili onemogućuje razvijanje otpornosti. Veća otpornost znači da obitelj u većoj mjeri može reagirati na zahtjevne situacije vezane uz rad (npr. niski ili neredoviti prihodi, nesigurno radno mjesto, puno radnih sati…) na način da ublaži njihove potencijalno negativne učinke. Razlike u stupnju otpornosti između obitelji doprinose razvijanju ekonomskih i društvenih nejednakosti. Zbog toga je važno da u istraživanje budu uključene obitelji koje se na različite načine nose s navedenim problemima, uključujući one kojima to ponekad teže polazi za rukom.

 

Osim izazova vezanih uz plaćeni rad, u okviru obitelji često je potrebno pružati neki oblik skrbi pojedinim njenim članovima (djeci, starijim ili bolesnim osobama, osobama s invaliditetom i sl.). Promjene u obavezama skrbi i/ili obavezama vezanima uz plaćeni rad mogu dovesti do situacija koje zahtijevaju od obitelji da se na neki način prilagodi, npr. promjene u količini ili rasporedu rada, potreba da se reorganizira pružanje skrbi unutar obitelji, potreba da se promijeni količina ili podjela obaveza među članovima obitelji, potreba za dodatnim obrazovanjem radi povećanja prihoda i sl. U takvim situacijama često je potrebno odvagnuti prednosti i nedostatke različitih mogućnosti i donijeti neke teške odluke koje mogu kratkoročno ili dugoročno utjecati na svakodnevni život u obitelji. Istraživanje će se usredotočiti na to što obitelji čine u takvim i sličnim situacijama i što im u tome pomaže, a što otežava nošenje s teškoćama.

 

Budući da je projekt međunarodno osmišljen, istraživanje se provodi u šest država koje su međusobno vrlo različite: Belgija, Španjolska, Hrvatska, Poljska, Švedska i Velika Britanija. Istraživanje se sastoji od analize već postojećih podataka prikupljenih putem anketa i od terenskog istraživanja u obliku grupnih razgovora (fokus grupa) s članovima obitelji. Rezultate istraživanja će se potom komparativno analizirati, kako bi se utvrdilo s kakvim se rizicima i društveno-ekonomskim problemima susreću obitelji diljem Europe i kako se s njima nose u različitim društvenim kontekstima. Osim toga, analizirati će se kako na to utječu javne (socijalne) politike koje se u velikoj mjeri razlikuju među navedenim državama. Krajnji cilj te komparativne analize je osmisliti konkretne prijedloge (prilagođene potrebama obitelji u svakoj pojedinoj zemlji) za nove socijalne politike ili za promjene postojećih, a kako bi se obiteljima pomoglo da se bolje nose s izazovima na koje nailaze.

 

Projekt je osmišljen u dva dijela: utvrđivanje postojećeg stanja i laboratorij socijalnih politika. Ti su dijelovi blisko povezani kroz svoje zajedničke ciljeve i kroz međusobnu razmjenu rezultata rada. Cilj tako osmišljenog projekta je da istraživanje ima pripremljen put kojim će ostvariti društveni učinak. U okviru laboratorija socijalnih politika, građani/ke i stručnjaci/kinje bit će uključeni u analiziranje javnih politika i rješavanje problema, a koristit će se i druge metode, npr. simulacije, kako bi se ispitalo djelotvornost mogućih novih rješenja. Među ishodima projekta bit će: pregled razina i vrsta rizika s kojima se suočavaju obitelji u Europi; niz dinamičkih analiza ponašanja obitelji u konkretnim situacijama koje uključuju rizike; iskazi samih obitelji o tome kako gledaju na rizike i kako balansiraju plaćeni rad i skrb unutar obitelji; kritički prikazi socijalnih politika kao što su zaštita prihoda, roditeljske naknade i dopusti i politike dugotrajne skrbi; inovativan upitnik o otpornosti obitelji koji se može primjenjivati na razini Europske Unije; niz prijedloga za socijalne politike i uputa o njihovoj primjeni.

 

Istraživanje se provodi pri Katedri za socijalnu politiku, Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Ivane Dobrotić. Financira ga Europska unija u okviru programa Obzor Europa.

 

Za dodatne upite slobodno se obratite:

dr. sc. Anja Iveković Martinis, poslijedoktorandica; email: aivekovicmartinis@pravo.hr

izv. prof. dr. sc. Ivana Dobrotić; email: ivana.dobrotic@pravo.hr