1. Studij i počeci

Kako pamtite svoje studentske dane na Pravnom fakultetu?

Studentske dane pamtim kao nepredvidivu kombinaciju ozbiljnog rada, osobito na početku studija, i poprilične doze paralelnog istraživanja tema nevezanih za studij prava , osobito onih vezanih uz ljudsku kreativnost, umjetničke izraze i alternativnu kulturu. Mogao bih reći da je tijekom studija interes za kulturne teme i kreativnu djelatnost rastao na uštrb interesa za same ispite i kolegije, ali nikada nije došao u pitanje nastavak studija prava, niti sam ozbiljno razmatrao prekid ili promjenu studija ili profesije. Radio sam tijekom čitavog studija kao rock novinar, prvo u Poletu, potom u MOL-u i Startu. U mjeri u kojoj me novinarstvo odvlačilo od studija, istovremeno me je učilo profesionalnoj disciplini i poštivanju rokova.

Bilo je mnogo pravnih i nepravnih knjiga, ali i razgovora koji su me oblikovali više od skripti ili striktno nastavnog gradiva. Ispunjenje mojih pravnih interesa i planova došlo je tijekom poslijediplomskog specijalističkog studija prava intelektualnog vlasništva na Franklin Pierce Law Center, u Concordu, NH, SAD. Takva je specijalizacija krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća bila moguća na možda pet‐šest akademskih institucija u svijetu i jako sam cijenio privilegiju koju sam imao studirati ono što me zanima. Najviše su mi ostali u sjećanju profesori koji su otvarali teme šire od samog gradiva i osjećaj da se zapravo učim misliti, a ne samo reproducirati naučeno.

Jeste li već tijekom studija imali ideju čime biste se željeli baviti?

Budući da dolazim iz pravničke obitelji, za razliku od mnogih kolega imao sam relativno jasnu sliku onoga što želim, kao i onoga što ne želim raditi u okviru pravne profesije već prije upisa studija. Studij prava sam, pojednostavljeno rečeno, upisao zato da bih se mogao baviti područjem dodira ljudske kreativnosti i pravnog sustava, ulogom nematerijalne imovine u gospodarstvu i tehnologijom kao oblikom kreativnosti i ekonomije.

Naravno, u vrijeme mog studija intelektualno vlasništvo se na dodiplomskim pravnim studijima obrađivalo prilično sporadično, pa sam se morao sustavno baviti i granama prava koje mi se tada nisu činile jednako važnima. Danas ipak smatram da je razumijevanje odnosa između svih grana prava iznimno važno za svakog pravnika. Zato sam doživljavao i pripremu i polaganje pravosudnog ispita kao važnu polugu za stjecanje tog šireg razumijevanja.

2. Profesionalni put i prvi koraci nakon diplome

Kako je izgledao prijelaz s Fakulteta na tržište rada?

Budući da sam se bavio rock kulturom, prirodno sam najprije pokušao pronaći vježbenički posao kod odvjetnika koji su imali neku vezu s rock glazbom. Tako sam volontirao kod odvjetnika Vladimira Rupčića, koji je nekoć bio pjevač sastava Bijele strijele. Kako on i njegov partner u tom trenutku ipak nisu bili spremni zaposliti još jednog vježbenika, roditelji i teta su me usmjerili prema drugim kontaktima, pa sam završio u novoosnovanom zajedničkom uredu Mirjana Hanžekovića i Mimija Radakovića, koji je postao moj prvi poslodavac i mjesto gdje sam odradio vježbenički staž, položio pravosudni ispit i odakle sam otišao na poslijediplomski studij u SAD.

Nakon toga radio sam u Silicijskoj dolini, u društvu Fenwick & West, potom u talijanskom društvu Pavia e Ansaldo u Milanu. Stažirao sam i u društvu Monahan Duhot u Parizu, ali u Bruxellesu i Parizu nisam dobio stalno zaposlenje – u vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji interes velikih međunarodnih društava za hrvatskog pravnika bio je vrlo ograničen. Radio sam zatim u UNIDO‐u, agenciji Ujedinjenih naroda za industrijski razvoj u Beču, no nisam imao namjeru ostati u UN sustavu. Iz Beča sam počeo graditi vlastiti ured u Zagrebu. Kada sam otvorio vlastiti ured, uložio sam velik napor da izgradimo ozbiljno odvjetničko društvo koje bi se bavilo pravom intelektualnog vlasništva, tehnologijama i gospodarstvom.

3. Trenutačno područje rada

Čime se danas profesionalno bavite i što Vam je u Vašem poslu posebno zanimljivo?

Tijekom karijere bavio sam se različitim područjima prava intelektualnog vlasništva. Iako sam krenuo s idejom da ću se primarno baviti autorskim pravom i glazbenom industrijom, fokus se vrlo brzo prebacio na IT industriju, pitanja zaštite softvera, baza podataka i računalne tehnologije. Ubrzo su me stranke usmjerile prema pravu žiga; više od desetljeća intenzivno sam radio na predmetima borbe protiv krivotvorina i piratstva, a kasnije i na složenijem razvoju brendova te portfelja žigova i drugih prava intelektualnog vlasništva. Kako me oduvijek zanimala visokotehnološka sfera, u svim fazama karijere bavio sam se i patentima.

S vremenom sam se sve više usmjeravao na konzultantski rad s domaćim gospodarskim subjektima, od najvećih sustava do SME‐ova i start‐upova, pomažući im u izgradnji sustavnih strategija upravljanja nematerijalnom imovinom. Jedno od najvećih profesionalnih zadovoljstava bilo mi je sudjelovanje u Radnoj skupini za pregovore o pristupanju EU, gdje sam u okviru Poglavlja 7 sudjelovao kao izvjestitelj.

Kad sam prije dvadesetak godina počeo jasno uočavati tipične neučinkovitosti pravnog sustava, učinilo mi se profesionalno nužnim tražiti učinkovitije načine pomoći strankama. Zato sam se posvetio području „upravljanja sporovima”, koje uz pozicijske (pravne) koristi koristi i interesne alate, pregovaranje, medijaciju, rano neutralno vrednovanje i srodne postupke.

4. Izazovi, odluke i balans

Koji su Vam bili najveći profesionalni izazovi?

Upravljanje velikim odvjetničkim društvom prilično je izazovno samo po sebi. Mi smo se odlučili za izradu vlastitog softvera za upravljanje pravima intelektualnog vlasništva i upravljanja dokumentima, i to je zasigurno vrlo zahtjevan napor. Regulatorno usklađivanje sa zahtjevima upravljanja podacima (GDPR), kao i svakodnevno usklađivanje s pravilima KYC i AML, ogroman je zadatak i težak profesionalni teret. Naravno, i sami predmeti, opasnosti propuštanja rokova kojih je u području intelektualnog vlasništva bezbroj, te nepredvidivost sudskih postupaka, predstavljaju stalni pritisak.

Postoji li odluka koja se pokazala posebno važnom za Vaš daljnji put?

Vrlo važnom pokazala se odluka mojih roditelja da rano počnem učiti strane jezike. Odluka da nakon studija uložim vrijeme i energiju u međunarodne kontakte, strukovne udruge i profesionalne mreže bila je jednako važna. Izlazak izvan Hrvatske otvorio mi je perspektive koje bih teško ostvario ostajući u isključivo lokalnom krugu.

Druga ključna spoznaja bila je da pravnik mora naučiti razmišljati na način na koji razmišlja stranka: usvojiti njezine poslovne ciljeve i koordinate. Važno je prihvatiti da se struka mijenja; u tom smislu više nije dovoljno niti stalno učiti,  često se moramo i svjesno odučiti nekih stvari koje smo usvojili tijekom formalnog obrazovanja.

5. Promjene u struci i pogled unaprijed

Kako vidite promjene u struci danas (institucionalne, društvene, tehnološke)?

Što se tehnologije tiče, tijekom vlastite karijere svjedočio sam navali tehnologije od pisaće mašine do umjetne inteligencije. Institucije su danas izložene oštrim kritikama, a pravna država prolazi kroz promjene slične onima kada su apsolutističke monarhije postale ustavne. Postaje očito da „klasične” reforme više nisu dovoljne da bi pravo zadržalo ulogu središnje osi društvene organizacije. Odgovornost pravne profesije u preoblikovanju i kreiranju novih rješenja stoga je golema, a činjenica da se pravno obrazovanje ovim potrebama još nije ozbiljno prilagodilo treba nas zabrinjavati.

Što smatrate važnim vještinama za mlade koji danas ulaze u ovo područje rada?

Jedna od apsolutno ključnih vještina jest aktivno slušanje, tehnika komunikacije koja podrazumijeva slušanje da bi se razumjelo, a ne slušanja da bi se odgovorilo. Uz to, izdvojio bih još sposobnost učenja i prilagodbe, jasno i jednostavno pisanje i govor, te spremnost na interdisciplinarnost, razumijevanje tehnologije, poslovanja i psihologije ljudi s kojima radimo.

6. Digitalna platforma Mentorstvo

Jeste li upoznati s našom digitalnom platformom Mentorstvo? Biste li je preporučili studentima i zašto?

S platformom Mentorstvo sam načelno upoznat i smatram da je riječ o vrlo korisnom iskoraku. To je učinkovit način da se premosti jaz između fakultetske teorije i stvarnog života u praksi. Vaše me pitanje nagnalo da se i sam prijavim kao mentor. Studentima bih Mentorstvo svakako preporučio upravo zato što mogu ranije dobiti realističan uvid u različite pravne karijere.

7. Poruka studentima

Koji biste savjet, misao ili iskustvo voljeli da ste i sami čuli za vrijeme studija?

Čini mi se iznimno korisnim da studenti prava što je moguće ranije uoče kako isključivo pravni, „pozicijski” alati često ograničavaju stvarnu učinkovitost pomoći. Kada nam je u ruci samo jedan alat – čekić – lako je u svakoj situaciji početi prepoznavati isključivo čavle. Korisnici pravnih usluga danas očekuju veću fleksibilnost i individualiziran pristup, a ne samo „jače” pravno stajalište. U tom kontekstu, rastuća uloga medijacije i drugih interesno usmjerenih načina rješavanja sporova potpuno je logičan i neizbježan razvoj.