Razvoj sociologije uprave Pojava sociologije uprave i njezino mjesto u sustavu upravnih znanosti. Specifičnosti sociologije uprave i njezin odnos prema općoj sociologiji. Odnos sociologije uprave, političke sociologije i sociologije prava. Teorija birokracije Maxa Webera. Klasična škola upravne tehnike. Škola “ljudskih odnosa” (human relations). Funkcionalistička kritika Weberovog birokratskog modela (disfunkcije birokracije). Kritika racionalnosti organizacije. Moderne perspektive u sociologiji uprave: teorija odlučivanja, teorija moći i dominacije, teorija razmjene, kibernetska teorija, teorija sustava. Postmoderni teorijski pristupi: teorija komunikacija, kulturološki pristup, institucionalni i neoinstitucionalni pristup, neoevolucionizam, teorija determinističkog kaosa, feministički pristup, etc. Upravna organizacija kao socijalni sustav Pojedinac u organizaciji. Ponašanje, uloga, sukob uloga. Motivi, potrebe, interesi, vrijednosti. Teorije motivacije i motivacijski modeli. Grupno ponašanje u organizaciji. Individualni motivi i grupni ciljevi. Kohezija i kontrola u grupi. Komunikacije u malim grupama. Vođenje i stilovi vodstva u grupi. Participacija i produktivnost u grupi. Organizacijska struktura. Formalna i neformalna struktura. Utjecaj veličine, tehnologije, okoline, kulture i komunikacija na strukturu organizacije. Disfunkcije hijerarhijske strukture. Teorija razvoja kooperativnih odnosa. Novi strukturni oblici. Moć u organizaciji. Pojam utjecaja, moći i vlasti. Temelji i vrste moći. Intenzitet, područje i opseg moći. Kontrola neizvjesnosti kao izvor moći u organizaciji. Istraživanje moći u organizaciji. Sukob u organizaciji. Pojam i vrste sukoba. Različiti pogledi na sukobe. Sukob i suradnja. Načini rješavanja sukoba. Suvremeni teorijski modeli i empirijska istraživanja sukoba. Odlučivanje u organizaciji. Pojam i vrste odlučivanja. Klasični model odlučivanja i njegova kritika. Formalizirani postupci odlučivanja. Suvremeni deskriptivni modeli odlučivanja. Komunikacije u organizaciji. Komunikacijski kanali. Komunikacijski sustav i komunikacijska mreža. Osobine komunikacijske mreže. Komunikacijski stilovi i praksa. Komuniciranje i moć. Komuniciranje i upravljanje. Komunikacije i menadžment. Organizacijska kultura. Tipovi organizacijske kulture. Organizacijska kultura i komunikacije. Organizacijska kultura i javni menadžment. Vođenje u organizaciji. Teorijska podloga menadžmenta. Menadžment u javnoj upravi. Funkcije, uloge i stilovi menadžera. Diferencijacija i pluralizam pristupa proučavanju upravnih organizacija. Pluralizam pristupa kao teorijska i praktična prednost. Javna uprava u društvenoj okolini Odnos javne uprave i građana. Razvoj odnosa uprave i građana. Diferencijacija uloge građana prema upravi (podanik, izvor vlasti, korisnik, suradnik, konzument javnih usluga). Javnost uprave. Doktrina “javnih odnosa” (public relations) i njezina primjena u javnoj upravi (glasnogovorništvo kao nova upravna funkcija, uprava i mediji, etc.). Participacija građana u radu, koncipiranju javnih politika i upravnim odlukama. Organiziranost građana u odnosima s javnom upravom. Civilno društvo. Javna percepcija i javno mnijenje o državnoj upravi, javnim službama i lokalnoj samoupravi. Uprava u lokalnoj zajednici. Pojam lokalne zajednice. Lokalne identifikacije i lokalna samouprava. Urbanizacija i uprava (proces stratifikacije i segmentalizacije). Utjecaj urbanizacije na decentralizaciju. Regionalizam, regionalizacija i više-stupanjsko upravljanje. Uloga uprave u političkom sustavu. Vladajuće političke grupe i javna uprava. Odnos političkih stranaka i uprave. Politička patronaža. Uprava kao politički plijen. Javna uprava u demokratskom političkom sustavu. Uprava kao oslonac nedemokratske vlasti. Politički nadzor uprave. Upravna služba kao profesija. Tijek procesa profesionalizacije u upravi. Depolitizacija i profesionalizacija. Opći upravni službenici i upravne specijalnosti. Upravni generalisti i javni menadžeri. Upravno obrazovanje i njegove promjene. Promjene kvalifikacijske i strukovne strukture javnih službenika. Vrijednosti u upravi i službenička etika. Sukob interesa. Problem korupcije. Etički kodeksi i drugi anti-korupcijski mehanizmi. Uprava i društvena stratifikacija. Shvaćanje upravne službe kao povlastice. Nastojanje prema općoj dostupnosti javnih službi. Ublažavanje specifičnosti službeničkoga prava u odnosu na opće radno pravo. Društveno porijeklo službenika: upravni službenici kao društvena skupina. Spolna struktura javnih službenika – razvojni trendovi i shvaćanja. Ravnopravnost spolova. Feminizam i feminizacija uprave. Promjena spolne strukture i promjena vrijednosti i kulture u upravi. Uprava i nacionalne identifikacije. Nacionalna pripadnost službenika u višenacionalnim državama. Uprava i zaštita etničkih manjina. Lokalna samouprava i nacionalne manjine. Manjinska samouprava. Euro-integracija i javna uprava. Promjena uloge nacionalne uprave uslijed euro-integracije. Europski upravni prostor i europski upravni standardi. Europski javni službenici. Europeizacija uprave i promjene u dostupnosti, nacionalnom porijeklu i profilu domaćih upravnih službenika. Euro-integracija i upravne reforme (reforme državne uprave i javnih službi, harmonizacija lokalne samouprave, jačanje regionalnih jedinica, itd.). Uprava i ekonomija. Međusobna uvjetovanost ekonomskog i upravnog razvoja. Teorije modernizacije. Uprava kao kulturni fenomen. Pojam i tipovi kulture. Vrijednosna i instrumentalna racionalnost upravnog djelovanja. Birokracija, inovacija i poduzetništvo. Javni menadžment. Uprava u uvjetima multikulturalnosti postindustrijskog društva.