IFSW (2012.) upozorava da osobe s intelektualnim teškoćama predstavljaju veliku skupinu korisnika sustava socijalne skrbi, da je kvaliteta njihovog života niža od kvalitete života bez intelektualnih teškoća, da se susreću s različitim preprekama u realizaciji temeljnih ljudskih prava, izrazito su vulnerabilne i da njihove potrebe ostaju neprepoznate. Prevalencija osoba s intelektualnim teškoćama u svijetu je između 1-3. Samim time osobe s intelektualnim teškoćama čine značajnu skupinu korisnika sustava socijalne skrbi. Podaci iz MDOSP-a (2019.) za 2018. godinu pokazuju da je ukupno 11 234 osoba s intelektualnim teškoćama koristilo određena prava i usluge u sustavu socijalne skrbi u Hrvatskoj (2 401 dijete i 8 833 odrasle osobe), što čini 10,6 ukupne populacije korisnika s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi (važno je napomenuti da ovdje nisu ubrojene osobe s višestrukim oštećenjima, koje čine zasebnu kategoriju, pa je samim time za očekivati da je veći broj korisnika s intelektualnim teškoćama u sustavu socijalne skrbi).

Tematske jedinice koje se obrađuju kroz 45 sati su:
1) Razumijevanje intelektualnih teškoća
2) Socijalni položaj osoba s intelektualnim teškoćama
3) Stavovi, predrasude, diskriminacija i stigmatizacija osoba s intelektualnim teškoćama
4) Podrška osobama s intelektualnim teškoćama (prava i mogućnosti osoba s intelektualnim teškoćama)
5) Rad s osobama s intelektualnim teškoćama (komunikacija, pristupačnost informacija, specifičnosti)
6) Ljudska prava osoba s intelektualnim teškoćama
7) Neovisno življenje, pravo na život u zajednici i socijalna uključenost osoba s intelektualnim teškoćama
8) Zastupanje i samozastupanje osoba s intelektualnim teškoćama
9) Imovinska prava osoba s intelektualnim teškoćama
10) Pravo na zdravlje osoba s intelektualnim teškoćama- specifičnosti
11) Partnerski život osoba s intelektualnim teškoćama
12) Roditeljstvo osoba s intelektualnim teškoćama
13) Osobe s intelektualnim teškoćama kao žrtve i počinitelji nasilja
14) Socijalni rad s osobama s intelektualnim teškoćama