Osnovni ciljevi kolegija su:
1) uputiti u značaj tradicijske uvjetovanosti funkcioniranja modernih upravnih sustavau stvarnosti kao pretpostavkenjihovog temeljnijeg razumijevanja,
2) omogućiti poznavanje glavnih upravnih modela i tradicija u Europi i hrvatskom okruženju,
3) razmotriti važnost izvanjskih utjecajana formiranje upravne tradicije na hrvatskom području,
4) potaći studente na kritičko razumijevanje funkcioniranja upravnih institucija u širempravnom i društvenomokruženju,
5) obogatiti studentsku spoznaju povijesnim i poredbeno-povijesnim gradivom za korištenje u daljem znanstvenom istraživanju, napose kod izrade doktorske disertacije.

Sadržaj kolegija
I. Suvremena upravna organizacija i tradicijske odrednice – kontinuitet i diskontinuitet.
II. Glavne upravnetradicije u Europi: Engleska, Francuska, Njemačka. Razvoj uprave u hrvatskom okruženju: Austrija, Ugarska, Venecija, Srbija.
III. Upravna organizacija na području Hrvatske u srednjem vijeku. Županije. Gradovi – kontinentalni model i mediteranska komunalna autonomija.
IV. Javna uprava na hrvatskim područjima u pred-modernom i modernom razdobljudo 1918. (Banska Hrvatska, Vojna krajina, Rijeka, francuska uprava u hrvatskim krajevima, austrijska uprava u Istri i Dalmaciji). Tradicija i racionalizacija, lokalna autonomija i centralizacija. Upravno obrazovanje.
V. Javna uprava u jugoslavenskoj državi do Drugog svjetskog rata. Politička osnova i ustroj javne uprave (unitarizam i centralizam). Banovina Hrvatska.
VI. Javna uprava na području Hrvatske u Drugom svjetskom ratu. Javna uprava u NDH. Partizanski pokret i ustrojavanje javne uprave.
VII. Hrvatska javna uprava u jugoslavenskoj državi nakon Drugog svjetskog rata i upravni preustroj u Republici Hrvatskoj. “Partijska država” i ustroj javne uprave. Hrvatska u federaciji i ustroj javne uprave u Hrvatskoj.
VIII. Hrvatska i upravni preustroj 1992. i dalji razvoj uprave.