Ciljevi kolegija
Opća i posebna znanja koja se stječu predmetom odnose se, između ostalog, na upoznavanje s normativnim okvirom za suzbijanje organiziranog kriminaliteta i mogućnostima njegove optimalne primjene u praksi djelovanja tijela kaznenog pravosuđa. Ta znanja nisu ograničena na hrvatski kaznenopravni sustav. Standardi nacionalnog zakonodavstva u suzbijanju organiziranog kriminaliteta analiziraju se iz motrišta poredbenog prava i relevantnih izvora međunarodnog prava. Uz organizirani kriminalitet, obrađuju se i uzroci, pojavni oblici te kaznenopravni aspekti korupcije i pranja novca, kao oblika kriminalnog djelovanja koji su vrlo često povezani s organiziranim kriminalitetom, kao i terorizma čiji su pojavni oblici vrlo često bliski organiziranom kriminalitetu od kojeg se razlikuje po cilju (motivima). Kolegij je povezan s osnovnim predmetima poslijediplomskog studija – kaznenim materijalnim i procesnim pravom, kao i s ostalim predmetima, osobito kriminologijom i kriminalistikom. Sadržaji kolegija u tom su smislu komplementarni sadržajima ostalih predmeta poslijediplomskog studija. Organizirani kriminalitet više nije ekskluzivitet kojim se bave tek određene skupine specijalista u okviru tijela kaznenog pravosuđa. Prijetnja koju organizirani kriminalitet predstavlja za društvo u cjelini razlog je za mobilizaciju cjelokupnog sustava kaznenog pravosuđa radi njegove prevencije i suzbijanja. Stoga je produbljivanje znanja o različitim aspektima suzbijanja organiziranog kriminaliteta kao važne odrednice suvremenih strategija politike suzbijanja kažnjivih ponašanja u cjelini, potrebno ne samo specijalistima koji se svakodnevno bave suzbijanjem te vrste kriminaliteta, već i svim polaznicima poslijediplomskog studija iz kaznenopravnih znanosti. U tom smislu kolegij predstavlja značajan doprinos pravnom obrazovanju na području kaznenopravnih znanosti.

Sadržaj kolegija
1.Definicija organiziranog kriminaliteta;
2. Tipovi organiziranih kriminalnih skupina;
3. Transnacionalnost organiziranog kriminaliteta;
4. Fenomenološki i etiološki aspekti organiziranog kriminaliteta;
5. Analiza modela interakcije između organiziranih kriminalnih skupina i političkih elita;
6. Osnovni materijalnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta;
7. Pojmovi grupe i zločinačke organizacije u hrvatskom i poredbenom kaznenom pravu;
8. Kaznena djela organiziranog kriminaliteta;
9. Kaznenopravne sankcije za kaznena djela organiziranog kriminaliteta;
10. Značenje mjere oduzimanja imovinske koristi u suzbijanju organiziranog kriminaliteta;
11. Osnovni procesnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta (između ostalog:
uporaba mjera kojima se privremeno ograničavaju određena ustavom zajamčena prava
građana, institut pokajnika, zaštita svjedoka i suradnika kaznenog pravosuđa u suzbijanju
organiziranog kriminaliteta);
12. Osnovni međunarodnopravni aspekti suzbijanja organiziranog kriminaliteta kroz analizu relevantnih višestranih (Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog
organiziranog kriminaliteta s protokolima) i dvostranih međunarodnih ugovora (između
ostalog: međunarodna pravna pomoć, izručenje, policijska suradnja itd.);
13. Analiza Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i funkcioniranja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta;
14. Povezanost organiziranog kriminaliteta, korupcije i pranja novca;
15. Fenomenološki i etiološki aspekti korupcije, korupcijska kaznena djela, analiza Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije i Kaznenopravne konvencije o korupciji
Vijeća Europe;
16. Fenomenološki i etiološki aspekti pranja novca, kazneno djelo pranja novca, analiza Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju predmeta stečenih kaznenim djelom;
17. Pojam terorizma i kaznenopravna reakcija
18. Oblici terorističkog djelovanja, međunarodne konvencije, unutarnje zakonodavstvo
19. Analiza relevantne sudske prakse